Pratite nas

Vijesti

Popis stratišta u Zagrebu kad su partizani ušli u grad na čelu sa srpskim divizijama

Objavljeno

na

Donosimo popis stratišta u Zagrebu kad su partizani ušli u grad na čelu sa srpskim divizijama:

1. Bukovečka šuma – broj žrtava nepoznat – Obavljane masovne likvidacije;
2. Brestovec – 1945 (poraće) – Ranjenici iz bolnice Brestovec i uhićeni domobrani odvede su u šumu gdje su likvidirani. Broj žrtava je nešto preko 50;
3. Čučerje (selo Trstenik) – srpanj 1945 – likvidirano 7 domobrana koji su najprije sebi iskopali grobove. Grobište je u zaseoku Fabijanec kod Trstenika;
4. Galovići – 1945 – likvidirano 13 njemačkih vojnika koji su zakopani u dva grobišta – ubili ih partizani;
5. Gornji Mikulići – likvidiran nepoznat broj njemačkih vojnika koji su
6. Dotrščina (šuma) – svibanj 1945 – broj žrtava 7 000 i više – postoji više grobišta; – poubijali ih partizani
7. Gornje Vrapče – 1945 – broj žrtava 2 000 – 2 500. Likvidirani zarobljenici iz logora Senjak i bačeni u špilju zvanu Dragulinec na Horvatnici. Žrtve su uglavnom bili Zagrebčani te bolesnici iz psihijatrijske bolnice u Vrapču. – patizani i vlast FNRJ;
8. Gornje Vrapče (Kolarska Gora) – 1945 – izvršene masovne likvidacije na više od 70 osoba;
9. Gornje Vrapče (u blizini Kolarske Gore) – 1945 – ubijeno oko 180 osoba i bačeno i zatrpano na šest lokacija;
10. Gornje Vrapče (špilja ispod kote Brežan) – 1945 – ubijeno i pokopano oko 30 žrtava;
11. Gračanska cesta – travanj i svibanj 1945 – Nepoznat veliki broj civila doveden i ubijen. Prilikom dizanja zemlje na mjestu zvanom Tri humka, iskopan je jedan od posmrtnih ostataka te bačen u Savu. Ostali su u masovnoj grobnici na tom mjestu;

12. Lokacije:
I. Gračani (Stremec;
II. Ribnjak;
III. Matkov Brijeg;
IV. Golača;
V. Đurkov voćnjak;
VI. Lonjšćina;
VII. Šiftarov vrt;
VIII. Šiftarov vinograd;
IX. Bešđićev vrt; Trnčićevo dvorište;
X. Trnčićev brijeg;
XI. Sljeme-Stare Sjenokoše;
XII. Okrugljak;
XIII. Banićevo dvorište;
XIV. Zlodijev brijeg;
XV. Peščenka;
XVI. Zdenčec (prva lokacija);
XVII. Zdenčec (druga lokacija);
XVIII. Zdenčec (treća lokacija);
XIX. Bjelčenica;
XX. Obernjak – Brestovac;
XXI. Krivćev brijeg (prva lokacija);
XXII. Krivćev brijeg (druga likacija);
XXIII. Jelačićev brijeg (prva lokacija);
XXIV. Jelačićev brijeg (druga lokacija)

19.V.1945 – u svim ovim lokacijama ubijeno je i pokopano, što vojnika što civila do 2000;
13. Horvati – 1945 – u hrastovoj šumi, a cesti Zagreb Karlovac u krugu 500 m razbacano je preko 50 grobišta
14. Jarek – 8.V.1945 – žrtve su streljane, pretpostavlja se da su bili pripadnici domobranstva i ne zna se točan broj;
15. Jelenovac – svibanj 1945 – 12 osoba je streljano i zakopani su u potoku kod Čulumovićeve šume;
16. Kupinečki kraljevec (Hasan Breg) – uhapšeno 15 osoba, likvidirani i bačeni u jamu;
17. Lipnica (šuma Radovanec) – 1945 – uhvaćeno 10 njemačkih vojnika i streljano;
18. Ljubijska ulica – svibanj 1945 – likvidirano preko sto hrvatskih i njemačkih voj nika i civila. Bačeni u jamu;
19. Kanal (logor) – 1945 – u taj su logor sabirali zarobljene hrvatske vojnike, koje su noću ispražnjavali likvidiranjem. Broj osoba nepoznat;
20. Prečko (logor) – 1945 – likvidirani zarobljeni hrvatski vojnici;
21. Maksimirska šuma – svibanj i lipanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Dovažani đaci i studenti iz zatvora u Petrinjskoj ulici i streljani u Maksimirskoj šumi – partizani i vlasti FNRJ;
22. Perivoj Maksimir – svibanj 1945 – Nepoznat broj hrvatskih zarobljenih vojnika mučen i streljan. Zakopani u ombrambene jarke u blizini zgrade Poljoprivrednog fakulteta;
23. Maksimir (ulica Gospočak) – svibanj 1945 – Prko 30-ak vojnika i civila vezanih žicom, bačene u jarak i rafalima pobijeni;
24. Markovo polje – 24/25. siječnja 1947 – dvije civilne osobe likvidirane i pokopane pokraj groblja;
25. Markuševac – svibanj 1945 – strijeljan veći broj osoba većinom civila;
26. Ulica Miholićev Put – 10. svibnja 1945 – streljano 108 hrvatskih vojnika;
27. Mirogoj (kraj krematorija) – 1945 – streljano mnoštvo osoba i zakopano podno krematorija;
28. Mlinovi – Nepoznat broj osoba zakopan nakon likvidacije;
29. Miroševac (kod potoka Trnava) – 1945 – streljano oko 40 osoba čiji su ostaci nađeni na istočnoj obali potoka;
30. Pedagoška akademija u Savskoj ulici – dovedeno oko 300 zarobljenika iz zatvora i streljano. Zakopani su u jamu u dvorištu Akademije. Jama je zatrpana i na njoj zasijano raslinje;

31. Šuma iznad Prečkog – svibanj 1945 – likvidirano 750 domobrana;
32. Pod Sljemenom – svibanj 1945 – sve su zatvorenike zatvora Nova Ves odveli i streljali i zakopali u jame pod Sljemenom;
33. Remete (šuma Bukovina) – 8. svibanj 1945 – zarobljeno i streljano 42 domobrana. Bačeni su u jarak između brijega Črešnjevec i Gospodiček;
34. Remete (šuma Hrupić) – svibanj 1945 – likvidirano oko 50 osoba i bačeno u grabe;
35. Remete (u blizini samostana) – dovezeno oko 30 domobrana, rukama vezanih žicom ubačeni u iskopane rovove i pobijeni rafalom. Više je lokacija grobišta;
36. Remete (iznad krematorija, Fučkov jarak) – svibanj 1945 – nepoznat broj doveženih vojnika i civila steljan i pokopan;
37. Sesvete (Kučane) – svibanj 1947 – U vinogradima u Kučanima streljano 6 osoba;
38. Sesvete (Selčinska šuma) – poraće – nepoznat broj osoba dovežen, ubijen i pokopan;
39. Šestine – svibanj 1945 – broj žrtava oko 5 000. masovno grobište likvidiranih hrvatskih i njemačkih vojnika. Tu su i prema Gračanima bili žrtve i bolesnici zagrebačke bolnice i ranjenici. Kamionima su dovažani i likvidirani i zakopani.
40. Između Šestina i Gračana – svibanj 1945 – iz zagrebačkih bolnica su dovažani bolesnici i ranjenici i tu su streljani i zakopani;
41. Šestine (kod Lagvića) – svibanj 1945 – između 250 i 300 zarobljenih domobrana likvidirano je na putu prema Lagviću (prema potoku na lijevoj strani brijega);
42. Šuma Gliboki jarek – svibanj i lipanj 1945 – Kroz to vrijeme OZN-a iz Sesveta je dovodila osobe, mučila ih i likvidirala;
43. Šuma Resničina (između Sesveta, Resnika i Ivanje Reke) – od 8. V. do kraja lipnja 1945 – partizani i vlasti FNRJ dovele i likvidirale nepoznat broj osoba;
44. Šume Zagrebačke gore – 8. svibnja 1945 – Partizani su hrvatske vojnike i bolesnike iz bolnice Brestovac dovezli i poubijali u blizini bolnice;
45. Tuškanec (Dubravkin put) – od 10-20. svibnja 1945 – kamionima su dovožene žrtve, streljane i zakopane. Broj žrtava nepoznat;
46. Rijeka Sava – lipanj 1945 – nepoznati broj žrtava je kamionima dovežen na Savski nasip i uz maltretiranje likvidirane i bačene u rijeku. Bilo je tu i 40-ak djece u odorama „Ustaške uzdanice“ i 20 – 30 ranjenika;

STRATIŠTA – ZAGREBAČKA ŽUPANIJA:

7. Jastrebarsko (šuma Gović) – ljeto 1945 – veliki broj civila dovedena iz grada i okolice dovezeni i streljani;
48. Zaprešić (kod postaje Sutla) – svibanj 1945 – partizani doveli 6 civila pa ih streljali;
49. Zaprešić (živica kod Malekovića) – 1945 – broj žrtava do 700. Vršene masovne likvidacije – partizani;
50. Sv. Ivan Zelina (Dubovec Bisački goblje) – svibanj 1945 – vlasti FNRJ u više navrata likvidirali nepoznate vojnike;
51. Samobor (ulica Milana Reizera) – svibanj 1945 – U dvorcu je bio sabirni logor s oko 1500 osoba. U logoru su vršena streljanja sudionika Križnog puta. Broj žrtava na ovoj lokacije je oko 200. Grobište je obilježeno drvenim križem i spomen-pločom;
52. Samobor (Giznik) – 1945 – nepoznat broj osoba streljan i pokopan. Mjesto stradanja obilježeno je spomen-križom;
53. Samobor (Jelenšćak) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto obilježeno spomen-križom;
54. Samobor (Stražnik) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto je obilježeno spomen-križom;
55. Samobor (kod Kerestinca) – broj žrtava nepoznat. Vršene masovne likvidacije;
56. Samobor – Bobovica (kod mjesta) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Poznatoje da je tu pogubljen jedan vod zarobljenih domobranskih vojnika;
57. Samobor – Povučnjak (šuma) – 1945 – Masovna grobnica domobrana. Likvidirano oko 300 domobrana;
58. Samobor – Rakov Potok (kod mjesta) – Vlasti FNRJ likvidirali oko 650 hrvatskih vojnika. Postoji više lokacija;
59. Samobor – Rakov Potok (Stupnik) – broj žrtava je nepoznat. Likvidiranja su vršena noću, a žrtve su bacane u jarke locirane uz cestu;
60. Samobor – Smerovišće (Vilinske jame) – Likvidirano oko 350 osoba. 210 Hrvata, 110 Srba i 30 Slovenaca;
61. Samobor – Velika Rakovica (kod mjesta) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto je obilježeno spomen križom;
62. Velika Gorica – Lijevi Štefanki – od 1943 do lipnja 1945 – broj žrtava je 660. Likvidirani su civili i hrvatski vojnici;
63. Velika Gorica (na putu za Kravarsko) – Streljano 60 djevojaka iz ženskog internata u Preradovićevoj;
64. Velika Gorica (Hrašće Turopoljsko) – Broj žrtava nepoznat. Tu su likvidirani doveženi zarobljenici iz zagrebačkih zatvora;
65. Velika Gorica – Buševec (šuma Brezik) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Streljani hrvatski vojnici i civili;
66. Velika Gorica – Dubranec (kod mjesta) – broj žrtava nepoznat;
67. Velika Gorica – Gudci (potok Peščenjak) – 1945 i 1946 – broj žrtava nepoznat. Na desnoj obali potoka kopane su jame u koje su bacali streljane zarobljenike;
68. Velika Gorica – Vukovina (Vukomeričke gorice) – broj žrtava je do 3000. Žrtve su pripadnici hrvatskog domobranstva;
69. Brckovljani – Lupoglav (kod mjesta) – svibanj 1945 – broj žrtava je 15 osoba. Osobe su izdvajane iz kolona Križnog puta i likvidirani;
70. Brdovec (šuma zvana Janekovićevo) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Masovna grobnica;
71. Brdovec (brdovečko groblje) – broj žrtava oko 700;
72. Brdovec (Ključanska Gmajna – broj žrtava nepoznat. Likvidirano više osoba i bačeno u streljački vod;
73. Brdovec (Hercegovo) – broj žrtava do 700. Grobnice se nalaze na putu prema selu Zdenci. Uz veliko grobište se nalazi niz manjih na drugoj strani puta;
74. Brdovec (kod Rasadnika) – broj žrtava do 700;
75. Brdovec – Javorje (graba iza) – broj žrtava nepoznat;
76. Brdovec – Ključ Brdovečki (kod utoka Sutle u Savu) – broj žrtava nepoznat;
77. Brdovec – Prudnice (prema Lovačkom domu) – likvidirano do 1000 osoba;
78. Brdovec – Šenkovec (Pancer graba) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Likvidirano više osoba i bačeno u grabu;
79. Brdovec – Šnkovec (kod mjesta) – broj žrtava 3000. Grobište se nalazi u pravcu od zdenca prema Šenkovcu;
80. Klinča Sela (šuma Raščak) – svibanj 1945 – broj žrtava 19;
81. Klinča Sela – Repišće (Šumbar) – 1945 – Likvidirano je oko 300 osoba civila i hrvatskih vojnika. Među njima su bili logoraši iz logora Kanal i Kerestinac. Postavljen spomen-križ;
82. Klinča Sela (Ravnice, Sakomani, Rašćak i Pavučnjak) – poraće – Oko 250 logoraša (vojnici, civili i djeca) iz Jastrebarskog, Kanala i Kerestinca;
83. Klinča sela (Sakomani – Jarica) – svibanj 1945 – Likvidirani su sudionici Križnog puta, broj žrtava je nepoznat;
84. Kloštar Ivanić (voćnjak samostana karmelićanki) – 06.05.1945 – Likvidirano oko 40-ak hrvatskih vojnika i bačeni u jamu u voćnjaku;
85. Kloštar Ivanić – Bešlinec (groblje Svetog Trojstva) – svibanj 1945 – Na Križnom putu kroz selo Bešlinec u šumi Marča 8 osoba je likvidirano i zakopani su na istočnoj strani groblja;

86. Krašić (kod crkve sv. Ivana )- svibanj 1945 – do 300 žrtava – poubijali partizani;
87. Krašić (mjesno groblje uz crkvu sv. Ivana) – svibanj 1945 –
88. Krašić (mjesno groblje uz crkvu sv. Ivana) – svibanj 1945 – na ove dvije lokacije likvidirano je između 50 i 300 osoba;
89. Kravarsko (šuma između Kravarskog i Gornjeg Lukavca) – svibanj i lipanj 1945 – Likvidirano je oko 5000 osoba i zakopano u masovnu grobnicu;
90. Farkaševac – Donji Markovac (šuma Bolčanski Lug) – 1947 – ubijen 1 civil koji je u toku rata bio u hrvatskoj vojsci. Grob je označen križem;
91. Gradec – Haganj (šuma Novakuša) –svibanj 1945 – 16 pripadnika hrvatske vojske odvedeno u šumu i likvidirani;
92. Gradec – Haganj (šuma Doline) – 06.05.1945 – Zarobljeni hrvatski vojnici odvedeni u šumu Doline i likvidirani. Grobište se nalazi desno od ceste Haganj-Gradec. Podignut je drveni križ;

93. Pisarovina – Lučelnica (kod mjesta) – likvidirano 45 civila Hrvata;
94. Pokupsko – Cerje Pokupsko (u šumi kraj kapele sv. Petra) – Nepoznat veći broj osoba likvidiran i bačen u jame koje se nalaze na više lokacija;
95. Preseka – Šelovec (kod mjesta) – svibanj 1945 – Oko 20 zarobljenih njemaca je nakon mučenja likvidirano i bačeni na više lokacija;
96. Preseka – Šelovec (šuma Popovec – Bjelovarec) – 05.do 08. 1945 – oko 30 njemačkih vojnika i Hrvata dočekani u zasjedi i pobijeni;
97. Rakovec (kod groblja) – svibanj 1945 – oko 20 njemačkih vojnika koji su poginuli u bitci ili likvidirani;
98. Rakovec – Lipnica (šuma Kolenica) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat su njemački vojnici pokopani u dvije lokacije;
99. Rakovec – Valetić (livada) – 4 njemačka vojnika i jedan civil iz sačekuše pobijeni. Zakopani su na vododerini livade;
100. Sveta Nedjelja (Pakovica u polju) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Grobište je označeno križem;
101. Sveta Nedjelja – Kerestinec (kod mjesta) – 1945 (poraće) – oko 350 logoraša iz Kerestinca likvidirano. Postoji više grobišta;
102. Sveta Nedjelja (na putu od Svete Nedjelje do Jaske) – 1945 – broj žrtava 2000 – 3000. Likvidirana je kolona koja je išla s Križnog puta – poubijali partizani;
103. Žumberak (Sošice – Jazovka) – 1943 i 1945 – broj žrtava 447. Pripadnici hrvatske vojske likvidirani su odmah nakon bitke za Krašić 1943. godine. Između Sopte i Gornjeg Sela je prirodna provalija gdje su svaku noć, kroz 30-ak dana, vršene likvidacije. Likvidirano je 447 osoba, od toga 270 ranjenika zagrebačke bolnice Sveti Duh – poubijali ih partzani;
104. Žumberak (Kremenjak, Koriljak i Osovlje) – nepoznat broj likvidiranih Hrvata. Grobište se nalazi između Pećina i Kalja, u Žumberačkom gorju;
105. Žumberak (Pogana ili Zla jama) – poraće – u jami su zakopane brojne žrtve masovnih likvidacija;
106. Žumberak – Oštrc (kod mjesta) – 1945 – likvidirano oko 200 osoba. Jama se nalazi ispod mjesta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Erdogan: Alija mi je rekao da se pobrinemo za BiH

Objavljeno

na

Objavio

Europa neće opstati bez islama, niti može ignorirati Tursku, poručeno je s velikog predizbornog skupa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sarajevu. Autobusima iz Austrije, Francuske, Švedske, Makedonije i niza drugih zemalja desetak tisuća Turaka iz dijaspore došlo je u Sarajevo, najzapadniji europski grad u kojem je Erdoğanu dopušteno održati predizborni skup uoči općih izbora u Turskoj 24. lipnja.

U sportskoj dvorani Zetra bio je i manji broj građana Bosne i Hercegovine, a veći dio programa održavao se na turskom i bez prijevoda, kao i zaključni Erdoğanov govor. Tisuće okupljenih pjevanjem su ponavljale Erdoğanovo ime i mahale tisućama turskih zastava, uz vrlo velik broj novinara iz Turske. Manje skupine pjevale su i “Erdoğane, sultane”, a službeni voditelj skupa je turskog predsjednika usporedio sa sultanom Mehmedom II. Osvajačem. Skup je osiguravao velik broj pripadnika bosanskih policijskih i sigurnosnih službi, ali su glavnu riječ imali turski službenici, slično kako SAD preuzima osiguranje posjeta svojih dužnosnika.

Na bini u Zetri uz veliku zastavu Turske bila je istaknuta i zastava Bosne i Hercegovine te portreti Erdoğana i Kemala Atatürka, tvorca moderne sekularne Turske. Uz Atatürkov portret preko velikog ekrana turski je hodža molio Bismilu, a u publici je bilo muškaraca s crvenim fesovima kakve je Atatürk svojedobno zabranio u skladu sa svojom vizijom moderne, Europi okrenute Turske u kojoj će vjera biti striktno odvojena od politike. Do Erdoğana, koji je počeo proces restauracije predatatürkovskog osmanskog poretka. Skup u Zetri bio je središnji događaj dolaska turskog predsjednika u Sarajevo, koji ima karakter radnog posjeta. Radno: na skupu s nizom turskih ministara u zgradi Predsjedništva BiH, sagrađenoj nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, potpisano je pismo namjere o gradnji autoceste Sarajevo – Beograd kreditom turske državne banke Exim i najavljen novi sporazum o slobodnoj trgovini kojim bi sadašnja razmjena od 800 milijuna dolara uskoro porasla na milijardu. Od vlasti BiH zatražio je suradnju na izručenju pristaša Fethullaha Gülena.

Erdogan je kazao da u BiH donosi pozdrave 80 milijuna građana Turske dodajući da je današnje gostoprimstvo BiH vrijedno svake pohvale. On se zahvalio svima koji sudjeluju na 6. po redu Kongresu Unije europskih-turskih demokrata (UETD), prenosi Klix.

“Europske države koje smatraju da su kolijevka demokracije danas su pale na ispitu. A BiH danas je pokazala da je demokratska država”, rekao je Erdogan.

Istakao je da je narod BiH ovim potezom i korakom pokazao da prijateljstvo i zajedništvo s narodom Turske i dalje traje te da će i dalje trajati. Prisjetio se sastanka s prvim predsjednikom Republike BiH Alije Izetbegovića koji mu je “ostavio jedan zavjet”.

“Rekao mi je: Erdogane, Vi se pobrinite za ovo područje. Mi BiH nikada nismo smatrali drugim područjem. Uvijek ćemo biti uz BiH. Europski prostor za nas nije ništa novo”, rekao je Erdogan.

On je dodao da je Turska uvijek imala povijesne odnose s zemljama Europe. Kako kaže, mnogi Turci su otišli u zemlje Europe zbog migracija kako bi ostvarili svoj san o budućnosti.

“Mi smo se nadali da će se oni vratiti jednog dana u Turskoj. Neki su se vratili, ali je većina ostala u zemljama Europe. Braću u Europi danas zovem Evropljanima”, kazao je Erdogan.

Predsjednik Turske rekao je da koliko god se neki trudili odvojiti Turke da u tome neće uspjeti. Prisutnim je kazao da europski Turci imaju zadatak da obvezno uzmu državljanstvo države u kojoj žive, ali da ne gube prava u Turskoj.

“Čuvajte svoju vjeru i jezik. Ako to izgubite bit ćete izgubljeni. Učite svoju djecu materinjem jeziku. Imajte na umu da trebaju dobro znati i turski jezik, ali i njemački i engleski jezik. Naravno, ne možemo zanemariti ni bosanski jezik”, rekao je Erdogan.

Erdogan je kazao da narod mora imati pravo demokratskog glasa i da će ga imati i na 24. lipnja na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

“Uvijek smo podržavali rad naših nevladnih organizacija u Europi. UETD je u tom smislu ostvario velike rezultate osiguravajući pomoć našim građanima. Trenutno se u našoj državi obrazuje preko četiri tisuće ljudi iz drugih država”, dodao je Erdogan.

On je u Sarajevu kritizirao europske zemlje ističući kako one pokazuju neprijateljstvo prema Turskoj te da se takve stvari moraju osujetiti. Pozvao je dijasporu da bude aktivna u političkom životu država u kojim žive.

“Obraćam se svoj braći u Europi, pravo je vrijeme za jedinstvo”, rekao je Erdogan pri tome pitajući prisutne hoće li biti “jedinstveni, jaki, braća i da li će se zalagati da dođu do onoga što zaslužuju u Europi”.

Predsjednik Republike Turske rekao je da su se Turci u bici na Dardanelima zajedno borili s Bošnjacima i da se mora ponovo postići takvo jedinstvo.

“Glas koji se diže iz Sarajeva je nagovještaj na predstojećim izborima. Ustanite. Znaš naš pozdrav. Jedna zastava, jedna država, jedna domovina”, rekao je Erdogan.

Prije Erdoanovog obraćanja prisutnim na predizbornom skupu obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je rekao da Turci “imaju čovjeka kojeg je Bog poslao i da mu je ime Erdogan”.

U glavni grad BiH proteklih dana stigli su brojni državljani Republike Turske iz europskim zemalja kako bi prisustvovali Kongresu Unije europskih-turskih demokrata (UETD) koji je okarakteriziran i kao predizborni skup AK partije.

Dvoranom su se vijorile zastave Republike Turske, a brojni sudionici na sebi imali su majice s turskim nacionalnim simbolima. Prisutni su pjevali pjesme o Erdoganu, mahali zastavama i uzvikivali “sultan Erdogan”. Reporter Klix.ba javlja da je u nekoliko navrata odsvirana himna Republike Turske.

Organizator je ranije najavio kako će obraćanju Erdogana prisustvovati od 15 do 20 tisuća osoba. Brojni turski državljani danas su kritizirali zemlje Europske unije koje su AK partiji ranije zabranile održavanje predizbornog skupa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sarajevo je uspjelo vrući krumpir ilegalnih migranata uvaliti Mostaru!?

Objavljeno

na

Objavio

U Salakovac mogu biti smješteni samo tražitelji azila u BiH. Ljudi koji su danas tamo prebačeni to nisu!

Sarajevo je uspjelo vrući krumpir (ilegalnih) migranata uvaliti Mostaru i time bar privremeno prikriti, gurnuti pod tepih, svoju gigantsku aljkavost i javašluk. Ljudi koji su danas zadržani na ulasku u Hercegovačko neretvansku županiju nisu tražitelji azila, niti se zna tko su od njih izbjeglice. Zna se da većina njih nema nikakve dokumente, da su ilegalno ušli u BiH i da su danima spavali po sarajevskim parkovima. Sad, kad ih Sarajevo više ne može trpiti, odlučilo ih se uputiti u Mostar, u Readmisijski centar Salakovac, piše Dnevnik.ba.

Formalno-pravno, u Salakovac mogu biti smješteni samo tražitelji azila u BiH. Ljudi koji su danas tamo prebačeni to nisu! No, priča ima malo dublju pozadinu, a pravi cilj je zataškati nezakonito djelovanje ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i njegovih službi, ali i cjelokupnog bošnjačkog političkog establišmenta na čelu s Bakirom Izetbegovićem,.

Naime, Mektić s ministarstvom kojem je na čelu, nadležan je za migracije i azil, kao i granice. Dakle, granice su očigledno porozne, migranti nisu registrirani, a azilanata zapravo u ovoj skupini ni nema. Kako bi sakrio sarajevski javašluk, Mektić i bošnjačka politička scena danas pozivaju na hapšenje ravnatelja policije HNŽ-a Ilije Lasića koji je samo vodio računa o sigurnosti građana HNŽ-a.

Da ne znamo o komu je riječ, legitimno bi bilo postaviti pitanje kako Mektić, Izetbegović, Suljagić i ostali imaju obraza pozivati Tužiteljstvo BiH da pokreće postupke protiv osoba koje postupaju u skladu sa zakonom, a istovremeno stotine ilegalnih migranata prelazi granicu BiH bez ikakvih dokumenata. Mektić nije spriječio ilegalne migracije u BiH. Svjedoci smo da su ljudi u nehumanim uvjetima posljednjih dana spavali po parkovima u Sarajevu i drugim dijelovima BiH, bez ikakve reakcije ministra koji je nadležan za ove probleme. Naravno, svaka osoba koja je progonjena u svojoj zemlji porijekla i koja ispunjava uvjete da bude izbjeglica treba imati zaštitu.

No, ostaje nejasno zbog čega Mektićevo ministarstvo nije u skladu sa zakonom o azilu provelo postupak utvrđivanja jesu li te osobe izbjeglice ili lažni migranti? Ovakvo katastrofalno postupanje Mektić je odlučio riješiti na način da nekoliko stotina migranata prebaci u Salakovac kod Mostara, te će vjerojatno građani HNŽ-a rješavati probleme ovih osoba, budući da Mektić to nije bio u stanju učiniti, piše Dnevnik.ba.

Ako u RS postoji imigracijski centar, a u Delijašu kraj Sarajeva azilantski centar, ostaje nejasno zbog čega je ministar strance kojima nije priznat izbjeglički status smjestio u Readmisijaski centar u Salakovcu kod Mostara, gdje prema propisima mogu boraviti samo osobe kojima je BiH priznala izbjeglički status i koji su zatražili azil. Prijetnje koje je uputio ravnatelju policije HNŽ-a Iliji Lasiću, da će biti tužen, su apsurdne, budući da bi upravo Tužiteljstvo BiH trebalo preispitati rad ministra Mektića.

Njegovo je ministarstvo odgovorno što su stotine imigranata bespravno ušle u BiH, bez ikakvih dokumenata, dok istovremeno nisu zatražili ni azil u našoj zemlji. Kao takvi su bez ikakve pomoći i humanih uvjeta, živjeli na otvorenom. To je bila, i još uvijek jest, opasnost po sigurnost građana BiH. Postavlja se pitanje hoće li Mektić odgovarati ako osobe koje su boravile u nehumanim i nehigijenskim uvjetima sa sobom na područje HNŽ-a donesu zarazne bolesti? Svaka država ima pravo u cilju zaštite nacionalne sigurnosti spriječiti ulazak stranaca bez dokumenata, a koji pri tom čak nisu ni tražili azil u BiH, posebno ako BiH nema uvjete prihvatiti spomenute osobe.

Međutim, Mektić je svojim nečinjenjem omogućio da stotine, možda i tisuće takvih stranaca slobodno šetaju po BiH. Pitanje migracija i azila je na razini države BiH i upravo su državni organi odgovorni za današnju katastrofalnu situaciju te umjesto da podnesu ostavke jer nisu sposobni provoditi zakon, oni prebacuju odgovornost na ravnatelja policije HNŽ-a. Iako su bošnjački mediji nazivali Lasića nelegalnim ravnateljem policije, valja napomenuti kako su Ombudsmeni za ljudska prava BiH utvrdili da se Iliji Lasiću krše ljudska prava jer mu je ministar financija HNŽ-a iz samo njemu znanih razloga obustavio isplatu plaće. Inače, u tijeku je sudski postupak radi zaštite Lasićevih prava, koji do današnjeg dana nije razriješen sa svoje dužnosti, budući da su predstavnici SDA u Skupštini HNŽ-a napustili sjednicu kad je trebalo provesti postupak razrješenja ravnatelja policije Lasića, piše Dnevnik.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found