Poruke Ursule von der Leyen s Pfizerom ponovno su u središtu pozornosti nakon što je Opći sud Europske unije presudio protiv Europske komisije, zaključivši da Komisija nije dala uvjerljivo objašnjenje za njihovo neposjedovanje, što otvara pitanje institucionalne transparentnosti u EU.
Sud EU: Poruke Ursule von der Leyen s Pfizerom nisu dostavljene bez valjanog razloga
Opći sud Europske unije presudio je da Europska komisija nije dala zadovoljavajuće i transparentno objašnjenje zašto nije dostavila tekstualne poruke razmijenjene između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle. Poruke su se odnosile na komunikaciju u vezi s nabavom cjepiva protiv bolesti covid-19, tijekom ključnog razdoblja pandemije.
Tužbu su pokrenuli The New York Times i njihova tadašnja dopisnica iz Bruxellesa Matina Stevi, nakon što je Komisija odbila njihov zahtjev za pristup dokumentima, tvrdeći da poruke ne postoje. Međutim, Sud je utvrdio da Komisija nije pokazala ni kakve je pretrage provela, ni je li poruke izbrisala, ni pod kojim okolnostima je to učinjeno, ako jest.
Prema priopćenju Suda, svrha Uredbe o pristupu dokumentima jest osigurati najviši mogući stupanj transparentnosti rada institucija, uključujući i pristup neformalnoj komunikaciji ako se odnosi na važne službene odluke. U ovom slučaju, Komisija nije uspjela dokazati da je postupala u skladu s tom obvezom.
Odluka Općeg suda EU naglašava pravo javnosti na uvid u ključne odluke
Sud je dodatno naglasio da se Komisija tijekom cijelog postupka oslanjala na neprecizne i promjenjive tvrdnje, dok su podnositelji zahtjeva dostavili relevantne i dosljedne dokaze da je do razmjene poruka zaista došlo. U skladu s time, Sud je poništio odluku Komisije o odbijanju pristupa dokumentima i time potvrdio važnost prava javnosti na uvid u ključne korake institucija EU, osobito u pitanjima od javnog interesa poput nabave cjepiva.
Komisija sada ima rok od dva mjeseca i deset dana da podnese žalbu Sudu Europske unije, i to isključivo u pravnim okvirima. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li Komisija biti spremna otvoriti komunikacijske kanale koji su do sada bili zatvoreni – ili će nastaviti s pravnim manevrima bez suštinskog odgovora javnosti.
Poruke Ursule von der Leyen s Pfizerom i šira pitanja odgovornosti
Ova presuda dodatno otvara pitanje kako se u europskim institucijama klasificira i pohranjuje digitalna komunikacija, uključujući poruke koje dolaze s najviših razina vlasti. U slučaju potvrde postojanja, poruke Ursule von der Leyen s Pfizerom mogu sadržavati elemente koji su presudno utjecali na dogovore o cjepivima vrijedne milijarde eura. Time ova odluka nije samo pravna, već i politička poruka o granicama povjerenja koje građani i novinari mogu imati prema vrhu Europske unije.
Predsjednica von der Leyen do sada nije dala javni komentar na presudu. Pritisak za većom odgovornošću i transparentnošću, međutim, sve je glasniji – i izvan sudskih dvorana. (Hina/K)
Što vi mislite o ovoj temi?
