Pratite nas

Religija i Vjera

Postoji li u Hrvatskoj ‘katolički džihad’

Objavljeno

na

FAH

Evo Hod za život i kod nas u Zadru.  Nadamo se da će  uskoro zaživiti u svim hrvatskim gradovima i selima. Mi smo kršćanska, katolička Hrvatska. Narod koji je prihvatio Boga za svog oca još u davna vremena.

Našu vjeru, naš svjetonazor su poštovali i branili svi naši pretci na čelu s našim knezovima, kraljevima i svim braniteljima u zadnjem Domovinskom oslobodilačkom ratu.  Nije to bila borba, nisu to bile žrtve darivanja vlastitih života samo za granice,  nego i za ono isto tako važno, za poštivanje vjere, tradicije, svjetonazora, zakona naše države. Poštivanje života iznad svega. A što je život za nas kršćane, katolike, vjernike. Ima li život svoj početak, trajanje i svoj kraj. Naš život, život svakog čovjeka na ovom svijetu.

Može li se jedan život  poništiti, izbrisati, pa opet iz početka kao da se to nije dogodilo, opetovati. Ne može. Svaki je život jedinstven, neponovljiv. Jednom i nikad više. Kao što je svakom čovjeku potreban san da bi se obnovio od prethodnog dana i sutra dan opet mogao uredno i zdravo živjeti, raditi, učiti, tako je i onom početku života u majčinoj utrobi, onom malom srcu koje počinje kucati i prije nego većina žena zna da u njoj postoji jedan drugi život, potreban malo duži sam da bi jednog dana zaplakao  u nekom rodilištu i to malo srce nastavilo kucati dugo dugo.

To znaju pogotovo svi liječnici, ne samo katolici nego i pravoslavni, islamistički, židovski, budisti i  svi drugi. Brojne su udruge, prvenstveno ženske, ali  i brojni političari koji zagovaraju slobodu pobačaja tumačeći da je to sloboda odlučivanja o slobodi tijela svake žene. Zar je dobrobit za tijelo žene ako se iz njenog tijela odstrani drugo tijelo, drugi, tuđi život, makar je to drugo tijelo u razvoju i rastu, taj novi život, njezino dijete. Koliko je samo žena koje su počinile pobačaj iz raznih razloga nakon toga ne samo požalilo nego su bile očajne. One i njezini muškarci. I mole da to više nitko ne uradi.  Ali, ima i drugačijih.

I tako jednog dana između brojnih zagovornika slobode prekida trudnoće, pobačaja, javlja se na tv ekranu jedan voditelj, Šprajc Jovanović koji priča o Hrvatskoj na svoj način.  A dobro znamo da ono što se prikazuje na bilo kojoj televiziji prate i druge, strane, i stvaraju sliku o onome što vide i čuju, pa tako i o državi i narodu iz kojeg je ta televizija. U vrijeme kad predsjednik vlade hoda cijelu noć u procesiji križnog puta u mnoštvu katolika, u vrijeme kad predsjednica države čestita svim katolicima svoje države najveći kršćanski, katolički blagdan, Uskrs, taj televizijski komentator  nakon što je upoznao gledateljstvo o tome kako se u Hrvatskoj pod utjecajem katoličke crkve i priziva savjesti liječnika i medicinskih sestara koji ne žele raditi pobačaje jer je to suprotno njihovom svjetonazoru, ne radi toliko istih koliko bi trebalo, pa naše jadne žene moraju to ići obaviti u Sloveniju. I svoje tumačenje završava riječima da je to posljedica katoličkog džihada a sredina u kojoj se to događa, dakle u Hrvatskoj je zoološki vrt. Ne pravoslavni, ne islamistički, ne judaistički, ne protestantski džihad.  Samo katolički. Ima li što pogrdnije, uvrijedljivije od tih riječi za hrvatski, vjernički, kršćanski katolički narod. I ništa, ništa se tom stvorenju ne će dogoditi. Jesu li naša predsjednica države i naš predsjednik vlade predsjednici Republike Hrvatske ili zoološkog vrta! Strašno! Za njega život ide dalje.

Pitanje je samo kad će i što će sljedeća uvrjeda biti upućena Hrvatskom narodu kojem on ne pripada. A što se tiče pobačaja, on je u potpunoj suprotnosti s Hipokratovom zakletvom kojoj smo mi liječnici prisegli prije nego smo dobili diplome i dopuštenje za rad. I na kraju: niti jedna država koja će imati ili ima ozakonjen pobačaj nema pravo kazati i propovijedati da je ukinula smrtnu presudu.

Na žalost, moram uz gornji napis dodati i ovo što je, za mene,  gotovo isto važno, a to je da sam prije nego Kamenjaru poslao isti tekst uredništvu Glasa koncila početkom svibnja misleći da treba reagirati na vrijeđanje katoličkog hrvatskog naroda i  katoličke crkve u Hrvatskoj. Na žalost nitko nije reagirao iz krugova katoličke crkve  na tu emisiju koju prate, tim više što nije naša nacionalna tv kuća, u drugim državama i sredinama. I tako se stvara stav, stajalište, odnos prema našoj državi, prema nama Hrvatima.

Nije dovoljno da nas se u posljednjih više godina proglašavaju ustašama, fašistima, homofobima, mrziteljima svih i svakog, premda ti svi i svatko živi u Hrvatskoj dobro, jer da nije tako napustili bi Hrvatsku i otišli . Sada smo i džihadisti. A tu žalosnu činjenicu u vidu mog prosvjeda, jedinog prosvjeda, je ignorirao i Glas koncila. Nakon njih, to isto je učinilo i uredništvo Hrvatskog tjednika. Zbog čega? Straha? Ravnodušnosti? Nezainteresiranosti? Kolegijalnosti prema tako zvanom novinaru i voditelju Šprajcu Jovanoviću ??!!. Žalosno je, pa ma o kakvom razlogu se radilo.

dr.sc. Damir Letinić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Puljić: Biskup Pero Sudar je čovjek zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je papa Franjo, 18. listopada 2019. prihvatio odreknuće od službe pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Pere Sudara, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za KTA BK BiH je govorio o sada umirovljenom pomoćnom biskupu vrhbosanskom mons. Peri Sudaru.

Kardinal Puljić je rekao kako mu nije poznat tekst kojeg je mons. Sudar napisao Svetom Ocu, ali zna da je spomenuo zdravstvene razloge.

Ispričao je i detalje je kako je on 6. siječnja 1994. tadašnjeg rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa mons. Peru Sudara posvetio za pomoćnoga biskupa u opkoljenom Sarajevu tijekom rata.

– Bilo je to vrlo teško vrijeme kada su granate padale na sve strane, pa i na samu Vrhbosansku bogosloviju gdje je bio pripremljen zajednički objed. Hvala Bogu, nitko nije stradao. Njegova posveta bila je pozitivna poruka narodu koji je strahovao za opstanak, pogotovo jer je on snažno nastupao s nadom, rekao je kardinal.

Biskup Sudar prošao je s kardinalom Puljićem ili sam tijekom i nakon rata brojna mjesta stradanja te vodio brojne projekte. Jedan od njih je i partnerstvo župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– I prije nego je postao biskup, zajedno smo obilazili mjesta stradanja, a s nama je koji put bio i pokojni fra Ljubo Lucić. Svjedok je našeg stradanja. Posebno u ratnom vremenu i u prvim godinama poraća, ali i danas posebno značenje ima njegov hrabri stav za naš ostanak i opstanak na ovim prostorima. Tijekom vođenja programa partnerstva između župa Vrhbosanske nadbiskupije u poratnim godinama učinio je brojne poteze potpore da se dižemo iz pepela i gledamo s vjerom u budućnost, ispričao je kardinal.

Kardinal Puljić je ispričao kako je biskup Sudar začetnik ideje o katoličkim školama što je njemu i povjereno kao promicatelju katoličkog školstva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– Uspješno je stvarao strukturu rada, obnove i izgradnje zdanja te praćenje rada. Kasnije je i Biskupska konferencija BiH povjerila mu poslanje da to radi i u njezino ime kao predsjednik Pedagoškog vijeća Sustava katoličkih škola za Europu, rekao je kardinal.

Biskup Sudar godinama je bio kardinalov najbliži suradnik, i o tome je rekao nekoliko riječi.

– Biskup Sudar je čovjek vrlo zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu. Ima poseban osjećaj za one koji trpe bilo siromaštvo bilo nepravdu. Njegove propovijedi i predavanja vrlo su domišljeni s mudrim porukama, rekao je kardinal Puljić u razgovoru za KTA koji je vodio Ivo Tomašević.

Podsjetimo, vijest o ostavci biskupa Pere Sudara objavio je danas (18. listopada) u podne Tiskovni ured Svete Stolice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskupi o ćirilici u Vukovaru: Treba puno mudrosti da se ‘na rane koje još nisu zacijeljene ne otvaraju nove rane’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HBK: Biskupi raspravljali o kurikulumu za katoličke škole i ekumenizmu

Hrvatski biskupi raspravljali su u protekla tri dana na redovitom plenarnom 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK)  o ekumenizmu i kurikulu katoličkih škola, a na konferenciji za novinare komentirali su i neke aktualnosti.

Požeški biskup mons. Antun Škvorčević predstavio je prijedlog kurikula za katoličke osnovne i srednje škole, što je nadopuna nacionalnom kurikulumu.

“Na temelju onoga što je na nacionalnoj razini postalo obvezno, katolička crkva je nastojala na temelju ugovora države i Svete stolice oblikovati svoju nadopunu, na način da se definiraju posebnosti i identitet katoličkih škola”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, prihvatili su izazov otvorenosti nacionalnog kurikuluma pa su učitelji i nastavnici iz katoličkih osnovnih i srednjih škola izradili radni dokument koji je predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola.

Neki od ciljeva dokumenta su, među ostalim, izgradnja identiteta katoličkih škola te učenika u svjetlu evanđelja, za svaki predmet napravljeni su uvodni tekstovi i opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti, uz popis korisne literature.

Tekuće školske godine provodit će se eksperimentalni kurikulum u katoličkim školama, nadopunjavat će se na temelju iskustva i na kraju godine napraviti revizija i konačni tekst. “Za iduću godinu ćemo imati konačno oblikovanu nadopunu kurikula za katoličke škole”, najavio je Škvorčević.

Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu sa Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje, s obzirom da ekumenska ideja doživljava određeni zamor, ističući da ekumenizam pitanje vjere, ne politike ili nacije. “Kod nas ima poimanja da je to strategija katoličke crkve za političke ili nacionalne ciljeve, pa odmah nastaje nesporazum”, rekao je.

“Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego od biskupa očekuju jasnu riječ i mi to želimo ovim dokumentom koji želi ostati na načelnoj razini, dati smjernice i poticaje na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa katolička crkva u svojim službenim dokumentima. Ovaj dokument će olakšati razumijevanje tog područja ne samo što se tiče crkve nego i šire, postojat će dokument koji je okosnica za naš razgovor o tome”, istaknuo je.

Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je predstavio prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji pod nazivom “Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju”, koji je objavila kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja, sada je preveden na hrvatski i uskoro će biti tiskan.

“Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama i vjernicima u državnim školama kada je u pitanju ljudska seksualnost”, rekao je Križić.

Prema tom dokumentu, rodna ideologija donijela je kulturnu dezorijentaciju. Dokument ima tri djela – slušanje, razmišljanje i prijedlozi, a  naglasak je na tome da se tom ideologijom negira prirodna razliku muškarca i žene te dokida antropološki temelj obitelji.

Križić smatra da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, te manipulira onime što je priroda.

Dokument stavlja naglasak na točke susreta, prije svega borbu protiv svake diskriminacije, ravnopravnost muškarca i žene, odgoj djece i mladih u toleranciji različitosti s obzirom na rasu, vjeru afektivne sklonosti, te promicanje ženskih vrijednosti i njihovom doprinosu u odgoju.

Dodao je da crkva prije svega nudi kršćansku antropologiju koja je utemeljena na činjenici da čovjek poštuje prirodu, naglašava ulogu obitelji u odgoju djece, kao i škole te društva, jer se ne može nametnuti samo jedan oblik odgoja u školama, već roditelji moraju biti pitani o tome, a i sama znanost se treba izjasniti.

Biskupi o aktualnostima

Novinare je zanimalo kakav je stav crkve o štrajku učitelja, iako katoličke osnovne i srednje škole nisu u štrajku.

“Traženje prava svakoga djelatnika i radnika, osobito onih koji smatraju da su ponešto zakinuti sasvim je legitimno, ali na drugoj strani je pitanje tražimo li nešto što je nemoguće”, rekao je biskup Škvorčević.

“Mi kao vjernici trebamo izraziti solidarnost na drugi način koji ne isključuje i ovaj, ali nije štrajkaški, postoje mogućnosti i mi ćemo o tome raspraviti s ravnateljima katoličkih škola pa vidjeti što možemo na ovo pitanje još čvršće zastupati”, dodao je.

Djelatnici katoličkih škola nisu potpisnici kolektivnih ugovora i nemaju te mehanizme, ali imaju neke druge.

“Nije dobro da mi kažemo za ili protiv, jer imamo svoju specifičnost, i u tom smislu, ne da smo protiv radničke borbe za prava i dostojanstva, nego metode, puta koji ćemo upotrijebiti za postizanje svojih prava”, ustvrdio je.

Na pitanje novinara izjašnjava li se crkva dovoljno o nasilju nad ženama ili nacionalnim manjinama, biskupi su rekli da je pitanje gdje se to može reći, a u zadarskom slučaju premalo je detalja, iako ovdje “nema nikakvog opravdanja o nasilju”.

Biskup Škvorčević je ustvrdio da su jasna polazišta crkve, no pita se je li oportuno da ona odmah osuđuje. “Katkad se od crkve očekuje da bude arbitar, ona to nije i ne može biti. Znamo što je čovjek u svojoj idealnoj koncepciji, treba osuditi onoga tko čini zlo, nekoga može smetati da nismo osudili, no to nije naša prva zadaća, naša je zadaća i u najtežim situacijama promicati dostojanstvo čovjekovo jer i oni najgori imaju pravo na dostojanstvo”, dodao je.

Upitani o tome da se biskupi protive ukidanju Dana neovisnosti, što se pisalo u Glasu Koncila, biskupi kažu da je to mišljenje glavnog urednika, a na plenumu se o tome nije raspravljalo. “To je pitanje društvene zajednice, onih kojima smo povjerili da promisle što je dobro, a što nije za hrvatsko društvo, da su u pitanju crkveni blagdani, onda bismo se uključili ovako ne”, kazao je.

Za slučaj ćirilice u Vukovaru, biskupi su rekli kako treba puno mudrosti da se “na rane koje još nisu zacijljene ne otvaraju nove rane”, no pitanje je kako liječiti tu situaciju, s osjećajima za obje strane, koje su ranjene i imaju problema. (Hina)

 

SDSS-ovac Penavi dao statut na ćirilici, on ga bacio na pod

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari