Pratite nas

Naši u svijetu

Povijest hrvatskog radio kluba – ‘Glas slobodne Hrvatske’ (1969 – 2019)

Objavljeno

na

Hrvatski radio u New Yorku slavi 50 godišnjicu svoga osnutka. To vrijeme, koje su i mnogi od nas s njime proživjeli, zaslužuje da se na njega osvrnemo.

To je i svrha ove spomen – knjige. Prisjetiti se svih tih godina dragih uspomena. I zahvaliti svima koji su Hrvatski radio osnivali, koji  su s njim surađivali u ovih 50 godina, te napose onima koji su ga trudom, novcem i hrvatskim srcem uzdržavali.

Neka ovaj zapis o povijesti Hrvatskog radija u New Yorku bude koristan i budućim naraštajima. Našim mladima u hrvatskoj zajednici u New Yorku i širom svijeta.

Bilo je potrebno puno truda, a nadasve hrvatske sloge, da Hrvatski radio New York doživi svoju 50-tu jubilarnu obljetnicu, te se i tu u potpunosti obistinila ona narodna poslovica: ”Kad se bratska srca slože ….“

OSNIVANJE KLUBA

Zima 1969. godine. Jedne večeri sredinom veljače okuplja se grupa Hrvata u dvorani stare crkve hrvatske Župe sv. Ćirila i Metoda na 50-toj ulici na Manhattanu. Njihova je želja pokrenuti radio emisije za hrvatsku zajednicu u New Yorku. Hladna, snježna večer spriječila je mnoge domoljube da dođu na tu osnivačku sjednicu Hrvatskog radio kluba. Te večeri u dvorani su se našli članovi – utemeljitelji: Mirko Barić, Jerko Colich, fra. Mladen Čuvalo, Miro Gal, Bruno Govorčin, Ivan Kundid, Vinko Kužina, Marko Kristić, Ivan Labrović, Eduard Martek, Krunoslav Mašina, fra. Vitomir Naletilić, Ante Nosić, John Pintar, Đuro Raguz i Božo Radalj.

Za predsjednika je izabran Miro Gal sa zaduženjem da što ranije pronađe radio postaju u New Yorku iz koje bi se mogao emitirati hrvatski program. Gal je svoju zadaću izvršio munjevitom brzinom. Svega deset dana nakon Osnivačke skupštine radio postaja WHBI drži polusatni program na hrvatskom jeziku. Ali, tek je tada trebalo zasukati rukave i raditi nešto u čemu nitko od tih amatera – osnivatelja nije imao iskustva. Klub nije posjedovao potrebnu tehniku, čak ni gramofonske ploče. A da stvar bude gora, od raspoloživog novca mogle su se emitirati tek dvije emisije. Trebalo je brzo reagirati jer je prva emisija slijedila za nekoliko dana.

PRVA RADIO EMISIJA

Na dan 22. veljače, kada Amerika slavi rođendan svog oca Domovine Georgea Washingtona, na taj je dakle dan 1969. godine hrvatska zajednica u New Yorku slavila početak radio emisija na hrvatskom jeziku. Program je snimljen u domu Jerka Colića u Rego Parku u Queensu. Vodili su ga Krunoslav Mašina i Vinko Kužina na hrvatskom jeziku i Ljubica Gal na engleskom. Snimatelji prve emisije bili su Jerko Colić, Miro Gal , Eduard Martek i Luis Mervar.

Prisjetimo se tog početka!

Radio postaja WHBI točno u 9.30 ujutro, u subotu 22.veljače 1969. godine na engleskom jeziku najavljuje: „The Croatian Radio Club presents The voice of free Croatia. This is the only  Croatian radio program in the Metropolitan area“.

Polusatni program Hrvatskog radija glazbeno je otvoren arijom iz opere „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, a slijedile su informacije o svrsi emisija na hrvatskom radiju te pregledom vijesti iz Domovine i života hrvatske zajednice u New Yorku. Ljubica Gal je na engleskom jeziku izvijestila slušatelje o prikazu hrvatske borbe za državnu neovisnost, što  je bilo važno stoga da se i slušatelji engleskog govornog područja izvijeste o tadašnjoj hrvatskoj stvarnosti. Program je završen hrvatskom narodnom himnom, što je ostala praksa do danas.

Po toj prvoj emisiji odaziv slušatelja bio je izvanredno ohrabrujući. Pohvale, čestitke i novčana pomoć stižu od stotina poznatih i nepoznatih slušatelja. Time je bilo omogućeno da hrvatska zajednica u New Yorku dobije konačno svoj autentični glas i moćno sredstvo javnog informiranja i povezivanja. Radost Hrvata iz New Yorka pojavom slobodne hrvatske radijske riječi bila je ogromna jer je do tada godinu dana monopol u eteru ovoga velegrada imao omraženi „Jugoslavenski radio-sat“.

Zbog dometa radio valova radijusa od 85 milja vijest o pokretanju hrvatskih emisija proširila se munjevitom brzinom ne samo New Yorkom nego i susjednim državama New Jerseyu i Connecticutu.

POBJEDA HRVATSTVA NAD JUGOSLAVENSTVOM

Početak rada Hrvatskog radija dakle nije bio nimalo lagan i jednostavan. Pored materijalnih i tehničkih problema javljali su se i politički. Premda osnivanje Hrvatskog radija s oduševljenjem pozdravljaju svi domoljubni Hrvati New Yorka, njemu su se od samog početka suprotstavili službeni i neslužbeni krugovi komunističke Jugoslavije, prvenstveno konzulat SFRJ u New Yorku i njihovo glasilo „Jugoslavenski radio sat“. Slobodna hrvatska riječ u eteru ovoga velegrada bila je oštra kost u njihovom jugokomunističkom grlu. Zahvaljujući domoljubnoj svijesti i slozi čitave hrvatske zajednice u New Yorku Hrvatski je radio uspješno odolijevao njihovim zamkama, podvalama i prijetnjama.

Inače, do pojave Hrvatskog radija „jugoslavenstvo“ je lakoćom sijalo sjeme New Yorkom. „Jugoslavenski radio sat“ slušatelje je redovito podučavao lekcijama „bratstva i jedinstva“ te blagodatima socijalističke stvarnosti nove Jugoslavije! Tek pojavom Hrvatskog radija slušatelji su mogli čuti i pravu stranu priče, odnosno glas i snagu Hrvata zarobljenih u jugoslavenskoj tamnici.

Preko etera razvile su se žustre i zanimljive polemike između „Jugoslavenskog radio-sata“ i „Glasa slobodne Hrvatske“. I upravo  su te polemike i vrijeđanje svih hrvatskih svetinja, koje inicira Jugoslavenski radio,  pomogle da se Hrvatski radio još više razvije, materijalno osnaži i učvrsti.

Hrvatski slušatelji, čak i oni do tada skloni jugoslavenstvu, s ponosom se  svrstavaju uz Hrvatski radio te mu pomažu moralno i materijalno. U tom javnom radijskom sukobu hrvatska ideja izvojevala je čistu pobjedu. Jugoslavenski radio doživljava potpuni krah te ubrzo zauvijek prestaje s emitiranjem.

Jedna je od najvećih zasluga Hrvatskog radija  je što je u njujorškoj zajednici, zvanom i „kulom jugoslavenstva“ zacrtao jasno razgraničenje između narodnog hrvatstva i tuđinskog jugoslavenstva. Bez Hrvatskog radija lažni su jugoslavenski proroci imali široko i nesmetano polje svog protuhrvatskog rada.

BROOKLYN-BRONX-QUEENS

Odmah nakon prve emisije snimanje programa seli u Brooklyn, u dom Ivana i Marije Pintar. Ivan Pintar, uz to, bio je niz godina tehnički ravnatelj i administrativni upravitelj Hrvatskog radija. U tom su domu, pripremajući radio programe od početka djelovanja radija pa do kraja 1971. godine, urednici, uz svesrdnu pomoć njihovih domaćina, proveli mnogobrojne besane noći. U prosincu 1971. studio Hrvatskog radija kratkotrajno seli u Bronx na 28-85 Valentine Avenue, u prostorije koje su Radiju poklonili poznati hrvatski aktivist, sada pokojni Ante Nosić i njegova supruga Anka. Godinu dana potom Klub kupuje svoju vlastitu zgradu.

U SVOJIM PROSTORIJAMA

Klub je tu dugu želju i potrebu za vlastitim prostorima ostvario zajmovima i velikodušnim novčanim darovima koje su članovi Kluba i svjesni Hrvati darovali Radiju.

Dana 27.prosinca 1972. kupljena je dvokatna zgrada u Astoriji (37-18 Astoria Blvd.) u kojoj su konačno smještene klupske prostorije i studio Hrvatskog radija New York.

ŠIRENJE PROGRAMA

Nakon dvije godine emitiranja program Hrvatskog radija produžen je s pola sata na sat vremena. Prva jednosatna emisija emitirana je 16.siječna 1971. godine. Sredinom godine 1972. Hrvatski radio uvodi i drugu stalnu emisiju od pola sata, ponedjeljkom navečer, 1973. još jednu, četvrtkom navečer. Tako je „Glas slobodne Hrvatske“ stizao u domove Hrvata tri puta tjedno. Tri tjedne emisije održale su se čitave godine, no visoki troškovi i preopterećenost urednika doveli su do obustavljanja emitiranja četvrtkom. Tu istu polusatnu emisiju preuzima tada hrvatska katolička župa tako da su Hrvati informirani u istom obimu kao i prije.

PRVI HRVATSKI TV-PROGRAM

Nakon 6 godina postojanja Hrvatskom radio klubu stiže ponuda od televizijske postaje WBTB-TV, specijalizirane za strane jezične programe, za jednosatnim televizijskim programom na hrvatskom jeziku. I već u subotu 8.studenoga 1975. emitirana je prva hrvatska televizijska emisija u New Yorku pod vodstvom Krunoslava Mašine i sudionicima fra. Mladenom Čuvalom, prof. Bogdanom Radicom, Mirom Galom i Mihom Miketićem. Uz druge zanimljivosti prikazan je i putopis „Djedovska gruda“ u režiji Johna Pintara.

HRVATSKI RADIO DEVEDESETIH GODINA DO DANAS

Najburnije godine za Hrvatski radio ipak su bile 90-te prošlog stoljeća. Vrijeme je Domovinskog rata. Hrvatski radio klub staje u obranu Hrvatske humanitarnom pomoći u svakom obliku, skupljanjem novaca i sredstava za ratno vrijeme.

Sada, još se žešće borilo za hrvatsku riječ, pravicu, kulturu i dostojanstvo povezujući  Hrvate izvan domovine s domovinom i šireći hrvatsku slogu i domoljublje.

Napretkom tehnologije i Hrvatski radio se modernizira uređajima za bolje i  kvalitetnije prezentiranje programa.
Godine 2010. prelazi se na digitalni sistem snimanja što uvelike olakšava posao tehničkim urednicima jer se vrpce više ne moraju fizički nositi na radio stanicu. Zahvaljujući tehnici emisije od 2005. godine idu uživo svake srijede i subote, a najveća im je prednost mogućnost nesmetanog javljanja naših slušatelja u program sa željama i pozdravima.

Uz prelazak na digitalni sistem snimanja Hrvatski radio klub dobiva i svoju web stranicu: hrvatskiradiony.com preko koje slušatelji mogu slušati emisije online u cijelom svijetu, a posebice u Hrvatskoj.

UREDNICI I SURADNICI

Urednici i voditelji od početka do 1979. bili su uglavnom Krunoslav Mašina i Vinko Kužina na hrvatskom jeziku, a na engleskom Ljubica Gal. U prvih 10 godina povremeni voditelji bili su: Zvonko Crnogorac, Toni Kusić, Miro Gal, Ante Barulić za hrvatski, te Ljubica Struić za engleski jezik. Dijelove programa vodili bi i Ljubica Gal, John Pintar, Kati Jonlić, William Kraul, Zoran Kužina i Adriana?????.

U listopadu 1978. našim radijskim veteranima Vinku Kužini i Krunoslavu Mašini pridružuje se mladi Josip Purić. Nešto kasnije voditelji  postaju i Branka Barić na hrvatskom te Ana Raguz na engleskom jeziku.

Devedesetih godina na Radio dolaze Nada Ogrebić, Velimir Mehmedbašić, Jozo Vukušić i Miro Mustapić, Diana Kolanovic, I Maria Kero.

Ranih 2000-ih voditelji i urednici Hrvatskog radija bili su Boris Miketić i Ana Raguz.

Posljednjih desetak godina emisije našeg radija vode: Vlado Grubišić, Dijana Lasić, Beba Sunara, Ruža Marošević, Sanja Bogović, a danas naš Hrvatski radio vode Boris Miketić, Petra Peša, Sanja Mišić, Silvija Gržetić i Ana Mihaljević.

Hrvatski radio u New Yorku gajio je obilatu suradnju s poznatim hrvatskim intelektualcima i političkim djelatnicima iz samog New Yorka, ali i iz drugih zemalja. Rado su se slušali komentari dragih Bogdana Radice, Stanka Vujice, Mate Meštrovića, Karla Mirtha, Drage Šporera i Marijana Gabelice kao i izvještaji europskog izvjestitelja Zvonimira Mahača iz Njemačke. Na Hrvatskom radiju gostovalo je mnogo hrvatskih publicista, kulturnih i političkih radnika. Posebne intervjue dali su: Ivo Rojnica (Argentina), fra. Lucijan Kordić (Švicarska), prof. Vinko Nikolić (Španjolska), ing. Ivo Kisić (Venezuela), Mladen Schwartz, Stjepan Bilandžić, Josip Gamulin, Franjo Mikulić, Danijel Crljen i drugi.

Ranijih godina Hrvatski radio klub surađivao je  i s drugim hrvatskim radio programima, najviše unutar SAD-a. Najčešće tijekom božićnih blagdana s međusobnim božićnim čestitkama.

Pored suradnika komentatora  važnu  ulogu igrali su i brojni suradnici u tehničkom smislu. Njihov broj je popriličan te spominjemo nekolicinu najvažnijih: Julio Segarić, Vlado Marić, Franjo Ljoljić, Jozo Šetka, Ante Čogelja, Sime Raljević, Pavle Prigorac, Vlatko Maiser,  Zoran Kužina, Stipe Dumančić, Ivica Barić, i Marko Marić. Svi bi oni snimili pojedinu emisiju, a zatim snimljenu vrpcu odnosno emisiju prenosili u  radijski studio.

Ne zaboravimo da se 60-tih i 70-tih vijest nije širila brzo kao danas, već su se vijesti slale putem telefaxa ili preko telefona pa su se sve informacije morale zapisivati i naposljetku snimiti.

Svi naši urednici, suradnici i voditelji zaslužuju jedno veliko hvala za svu požrtvovnost, trud i želju da se hrvatska riječ čuje u metropoli.

Danas na Hrvatskom radiju rade dugogodišnji tehnički urednici Stipe Dumančić, Ivica Gašparić i Vlado Marić, a uz njih urednici i voditelji emisija: Boris Miketić, Petra Peša, Silvija Gržetić, Sanja Mišić i Ana Mihaljević.

Ali, naših emisija ne bi bilo bez vas vjernih slušatelja, koji materijalnom pomoći Hrvatskom radio klubu pomažete da i dalje promovira hrvatsku riječ, kulturu i jezik.

Želja nam je da vam i dalje svake subote i srijede prenosimo vijesti i događaje iz Domovine i da čuvanjem hrvatskog jezika i kulture podižemo nacionalnu svijest i podignemo u svakom smislu moral novim hrvatskim naraštajima.

Hrvatskom radiju ‘Glas slobodne Hrvatske’ čestitamo 50 godišnjicu osnutka. Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Pet milijuna kuna za projekte hrvatske manjine u 12 europskih država

Objavljeno

na

Objavio

Pet milijuna kuna namijenila je hrvatska države u ovoj godini za programe/projekte organizacija hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kako bi se ta sredstva dodijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je javni natječaj na koji su prijave moguće zaključno do 15. travnja.

Kultura, obrazovanje i znanost, razvoj organizacija hrvatske nacionalne manjine, prioritetna su područja u kojima se programi mogu prijaviti, no u obzir dolaze i oni s područja sporta, turizma, gospodarstva ukoliko pridonose očuvanju nacionalnog identiteta, jačaju položaj hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu te razvijaju njene odnose s Hrvatskom.

Od ukupno pet milijuna kuna, organizacijama hrvatske manjine u Srbiji namijenjeno je 1,3 milijuna, organizacijama u Sloveniji 550 tisuća kuna, po 500 tisuća organizacijama u Austriji i Mađarskoj, a 400 tisuća organizacijama u Crnoj Gori i Italiji.

Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu, 250 tisuća u Slovačkoj, sto tisuća u Češkoj te 50 tisuća kuna organizacijama u Bugarskoj.

Najmanji iznos koji se može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, najveći ne može prijeći ukupan iznos raspoređen za pojedinu državu.

Na javni natječaj mogu se javiti kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i dr. udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice hrvatske manjine u 12 europskih država koje promiču uvjerenja koja nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima, niti pravnim poretkom matične države, a upisane su odgovarajući registar.

Za projekte diljem svijeta 50 milijuna kuna 

Koji su uvjeti za prijavu, na koji se način podnose, koji je postupak njihova odabira i koji su kriteriji za ocjenjivanje, pitanja su na koja se odgovori mogu naći na mrežnim stranicama Središnjeg ureda www.hrvatiizvanrh.gov.hr..

Za provedbu 295 programa, Ured je u 2017., u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima dodijelio manjinskim zajednicama u 12 europskih država 4, 5 milijuna kuna. Ukupno je te godine za infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija diljem svijeta izdvojio 50 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na godinu prije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari