Jedna od najvećih sramota Hercegovine i danas stoji neobilježena, a u recentnijim popisima grobišta drugog svjetskog rata koja se provode po Hercegovini Prebilovci se, iz nekih čudnih razloga zaobilaze
Srbi iz Stockholma uplatili su 100.000 švedskih kruna (11.500 eura) za izgradnju spomen-hrama u Prebilovcima u Čapljini, gdje će biti pokopani posmrtni ostaci Srba koje su pobile ustaške jedinice 1941. i 1992. godine. Radi se uglavnom o civilima, zločinci koji su pobili srpske žene, djecu i starce, nakon što su četnici pobjegli, nikada nisu suđeni. U ratu devedestih je mjesto na kojem je bilo obilježeno mjesto stradanja srpskih civila dignuto u zrak. Time je nad zločinom urađen novi zločin. Jedna od najvećih sramota Hercegovine i danas stoji neobilježena, a u recentnijim popisima grobišta drugog svjetskog rata koja se provode po Hercegovini Prebilovci se, iz nekih čudnih razloga zaobilaze…
Novac je prikupljen na donatorskoj večeri prošlog vikenda u sali duhovnog i kulturnog centra “Sveti Sava” u Stockholmu i uplaćen je na račun Srpske crkvene pravoslavne općine u Čapljini. Na donatorskoj večeri okupilo se 120 Srba iz Stockholma, a gosti crkvenoj zajednici u tom gradu bili su episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, paroh čapljinski jerej Danilo Boro i tajnik eparhije Miroslav Bošković.
Jerej Boro rekao je da su donatorsku večeru, prema blagoslovu episkopa britansko-skandinavskog Dositeja, organizirali članovi Zavičajnog udruženja Hercegovaca u osnivanju “Sveti Vasilije Ostroški”. Večer je održana pod pokroviteljstvom Srpskog Saveza i Saveza Srba u Švedskoj koji su za hram u Prebilovcima donirali po 5.000 kruna. U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj kažu da se uskoro planira organiziranje još dvije ovakve večeri u Malmeu i Geteborgu sa željom da izgradnja hrama u Prebilovcima ide planiranim tempom.
Tijekom ljeta 1941. godine ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekama i drugim stratištima poubijale mnoštvo Srba sa područja Stoca, Čapljine, Ljubuškog, Metkovića i Neuma. Točan broj pobijenih nikada nije utvrđen. Srpski izvori preuveličavaju brojku te tvrde da je od tisuću stanovnika Prebilovaca, ubijeno je 826, a do kraja rata broj poginulih povećan je na 850. Od toga 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami u koju su živi, u dubinu od 66 metara, gurnuti 6.kolovoza 1941. godine. Iz 57 porodica nitko nije preživio. Međutim istraživanja koja su se provodila u vrijeme izgradnje spomen obilježja u vrijeme komunizma govore o znatno manjem broju stradalih što opet nikako ne umanjuje brutalnost zločina i činjenicu da je naoružana i “hrabra” vojska odlučila sa zemlje izbrisati selo u kojem vojnika nije bilo. U čije ime su to učinili nije poznato. Hercegovina im sigurno nije dala dozvolu za to.
Prebilovci su 1992. godine potpuno razoreni, kao i seosko groblje, spaljene su kosti mnogih pokojnika u grobnicama, a minirane i sravnjene sa zemljom su nedovršena crkva i kripta, gdje su 1991. godine bili sahranjeni posmrtni ostaci žrtava prethodno izvađeni iz Šurmanačke i drugih jama u Hercegovini.
“U toku ovoga rata kripta je porušena i kosti su bačene u zrak, tako da sve što je ostalo od moštiju jeste sedam sanduka”, naglasio je jerej Boro.
Krajem ožujka ove godine počela je izgradnja spomen-hrama u kome će kosti i pepeo nevinih srpskih žrtava nezapamćenog ustaškog zločina poslije dugo godina pronaći mir. Otac Boro je potvrdio da su do sada urađeni kosturnica i temelji hrama, ali da dalje aktivnosti ovise od priliva sredstava. Prema potpisanom ugovoru, vrijednost radova je oko pola milijuna eura, a trebali bi da biti završeni za 365 radnih dana.
Poskok.info