Pratite nas

BiH

Predložili popis iz 91-e na kojem je samo 1800 Bošnjaka u BIH

Objavljeno

na

I kad smo mislili da prijedlog bošnjačkih stranaka nema više rupa izišla je nova.

Niti Bakir Izetbegović, niti Fahrudin Radončić, niti Nermin Nikšić, niti Reuf Bajrović niti Emir mu, pa čak niti Željko Komšić, dakle nitko od liderstva modernog u Bošnjaka 1991-e, na popisu koji predlažu da uđe kao službeni u nekom novom Ustavu, koji bi oni proglasili nakon rušenja Daytona, nije se izjasnio kao Bošnjak.

Kako je moguće da niti jedan jedini lider današnjih Bošnjaka 1991-3 nije bio Bošnjak a čak se 1800 ljudi tako izjasnilo, piše poskok.info.

U svakom zlu ima nečeg dobrog. Kada bi se ovaj smiješni, i duboko antidaytonski prijedlog nekim čudom usvojio, posljedica bi bila da nitko od njih ne bi mogao popunjavati funkcije koje po Ustavu pripadaju Bošnjacima.

Zašto?

Pa zato što na popisu 1991-e ovi ljudi su kazali da su svašta nešto. Samo ne Bošnjaci.

Za razliku od onih koji su kazali da jesu.

Inače, ako bi se popis iz 1991-e tumačio drugačije da su Muslimani Bošnjaci, onda bi ispalo da oni koji se nisu stidjeli svog imena niti 1991 i koji su jasno kazali da su Bošnjaci, postali bi ostali.

Tako bi u zemlji u kojoj Bošnjaci čine 50% stanovništva, grupa od 1800 Bošnjaka, koja je to bila i 1991 postala bi apsolutna manjina. Što bi bilo izuzetno nekorektno prema njima.

Upravo između te grupe ljude od 1800 Bošnjaka morao bi biti izabran predstavnik Bošnjaka. A ne da im ga drugi nameću.

Iako službena sarajevska politika tvrdi da je ime Bošnjak bilo zabranjeno popis iz 1991 kao i oni ranije iz 1971 i 1981 dokazuju da nije. I tada su se oni koji su se osjećali Bošnjacima tako izjašnjavali. Prema popisu iz 1991-e godine popisano je tako oko 1800 Bošnjaka u BIH.

Stoga je nejasno zašto su bošnjački lideri, pored službenog popisa iz 2013-e na kojem je Bošnjaka preko 50% u državi zatražili da se primjenjuje popis na kojem su Bošnjaci malobrojniji od gotovo svih manjina u BIH.

Analitičari s kojima smo razgovarali ne žele izlaziti imenima, no većina ponavlja da se radi o jednoj od najbizarnijih i najglupljih ideja u novijoj političkoj povijesti BIH.

Većina političara, postavila bi se tako, da bi inzistirala na popisu koji im bolje odgovara. Ako je točno da bošnjački lideri traže da se reaktivira popis prema kojem bi Bošnjaci sa 2 milijuna koliko ih danas ima prema popisu iz 2013 bili zbrisani na samo 1800 dok bi 2 milijuna Bošnjaka bilo pretvoreno u Ostale, oni jednostavno nisu normalni, i ne žele dobro svom narodu, kazao nam je jedan Bošnjak iz Sarajeva.

 

Ukoliko bi se popis iz 1991 primjenio na današnju raspravu o Izbornom zakonu, pozicija Bošnjaka bi drastično bila oslabljena.

Dok bi ojačala pozicija Ostalih. Tako bi 1800 Bošnjaka biralo jednog od tri člana predsjedništva i popunjavalo domove naroda, te sva mjesta koja im pripadaju po Ustavu, dok bi 2 milijuna građana bili proglašeni Ostalima i ne bi imali pravo konstitutivnih naroda. Što bi bio katastrofalan potez za te građane. Potez koji je upravo klub bošnjačkih stranaka predložio i ne znajući što predlažu.

Ima dobra knjiga Predraga Raosa. Uhvaćen za izraz. Svakako pročitati.

I da naglasimo, slažemo se s američkom ambasadom. Dobro je da se oni dogovaraju, sastaju i tragaju za rješenjima. To je pozitivno i lijepo od njih. Nije u redu da ih plaćamo, a da se čak niti ne druže.

poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Martinović: Hrvati su zaustavili pretvaranje Federacije u bošnjački entitet

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda parlamenta FBiH Tomislav Martinović izjavio je u Mostaru kako su Hrvati zaustavili neustavan pokušaj bošnjačkih stranaka da donesu entitetski izborni zakon koji bi omogućio pretvaranje toga entiteta u bošnjački.

“U Domu naroda na ustavan način zaustavili smo neustavan pokušaj usvajanja protuustavnog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. To je još jedna velikobošnjačka predstava za javnost s ciljem pretvaranja FBiH u dominantno bošnjački entitet“, rekao je Martinović za internetski portal Dnevnik.ba.

Pri tome je istaknuo kako je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koje su predložile bošnjačke stranke SDA, SDP, SBB, Naša stranka i DF neustavan.

“Suprotan je presudi Ustavnog suda BiH kojim su izvan snage stavljene odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta”, istaknuo je Martinović.

Pojasnio je kako je hrvatski klub zastupnika u četvrtak pokrenuo pitanje vitalnog interesa sa čim se složio i potpredsjednik Doma naroda iz reda Srba Drago Puzigaća nakon čega su sjednicu bojkotirali bošnjački izaslanici koji su i tražili sazivanje izvanredne sjednice kako bi se donio Zakon o izbornim jedinicima.

“Nedolazak dovoljno govori. Mi smo zaštitili Ustav BiH i ustavno-pravni poredak BiH”, istaknuo je Martinović. On je opovrgnuo tvrdnje i kako je u međuvremenu na legalan način inicirana smjena Puzigaće jer su to učinila samo četiri od 13 izaslanika Srba.

Nakon jučerašnje sjednice ostalo je nejasno jesu li hrvatski izaslanici srušili Zakon o izbornim jedinicama koji bez suglasnosti predsjednice Doma naroda Lidije Bradare i potpredsjednika Drage Puzigaće ne može stupiti na snagu. Nova sjednica Doma naroda očekuje se sljedećeg tjedna.

Državni Ustavni sud BiH izbrisao je u ljeto prošle godine odredbe izbornog zakona BiH koji utvrđuje da se iz svake županije iz Federacije BiH bira po jedan predstavnik Hrvat, Srbin i Bošnjak za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda jer se time narušava srazmjernost i omogućava izbor izaslanika koji nemaju narodni legitimitet.

Bošnjačke stranke odlučile su se donijeti novi zakon o izbornim jedinicama u Federaciji BiH koji posve ignorira presudu ustavnog suda te predviđa da se u Dom naroda biraju po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak iz svake županije.

Na taj način je moguće da se, primjerice, iz Bosanskopodrinjske županije s 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj živi 36.000 Hrvata. To stvara razliku u vrijednosti glasova od 1400 puta.

(Hina)

 

Karamatić: Nastave li bošnjačke stranke s ovakvom politikom koja graniči s fašizmom, razdruživanje će biti neminovnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari