Pratite nas

BiH

Predložili popis iz 91-e na kojem je samo 1800 Bošnjaka u BIH

Objavljeno

na

I kad smo mislili da prijedlog bošnjačkih stranaka nema više rupa izišla je nova.

Niti Bakir Izetbegović, niti Fahrudin Radončić, niti Nermin Nikšić, niti Reuf Bajrović niti Emir mu, pa čak niti Željko Komšić, dakle nitko od liderstva modernog u Bošnjaka 1991-e, na popisu koji predlažu da uđe kao službeni u nekom novom Ustavu, koji bi oni proglasili nakon rušenja Daytona, nije se izjasnio kao Bošnjak.

Kako je moguće da niti jedan jedini lider današnjih Bošnjaka 1991-3 nije bio Bošnjak a čak se 1800 ljudi tako izjasnilo, piše poskok.info.

U svakom zlu ima nečeg dobrog. Kada bi se ovaj smiješni, i duboko antidaytonski prijedlog nekim čudom usvojio, posljedica bi bila da nitko od njih ne bi mogao popunjavati funkcije koje po Ustavu pripadaju Bošnjacima.

Zašto?

Pa zato što na popisu 1991-e ovi ljudi su kazali da su svašta nešto. Samo ne Bošnjaci.

Za razliku od onih koji su kazali da jesu.

Inače, ako bi se popis iz 1991-e tumačio drugačije da su Muslimani Bošnjaci, onda bi ispalo da oni koji se nisu stidjeli svog imena niti 1991 i koji su jasno kazali da su Bošnjaci, postali bi ostali.

Tako bi u zemlji u kojoj Bošnjaci čine 50% stanovništva, grupa od 1800 Bošnjaka, koja je to bila i 1991 postala bi apsolutna manjina. Što bi bilo izuzetno nekorektno prema njima.

Upravo između te grupe ljude od 1800 Bošnjaka morao bi biti izabran predstavnik Bošnjaka. A ne da im ga drugi nameću.

Iako službena sarajevska politika tvrdi da je ime Bošnjak bilo zabranjeno popis iz 1991 kao i oni ranije iz 1971 i 1981 dokazuju da nije. I tada su se oni koji su se osjećali Bošnjacima tako izjašnjavali. Prema popisu iz 1991-e godine popisano je tako oko 1800 Bošnjaka u BIH.

Stoga je nejasno zašto su bošnjački lideri, pored službenog popisa iz 2013-e na kojem je Bošnjaka preko 50% u državi zatražili da se primjenjuje popis na kojem su Bošnjaci malobrojniji od gotovo svih manjina u BIH.

Analitičari s kojima smo razgovarali ne žele izlaziti imenima, no većina ponavlja da se radi o jednoj od najbizarnijih i najglupljih ideja u novijoj političkoj povijesti BIH.

Većina političara, postavila bi se tako, da bi inzistirala na popisu koji im bolje odgovara. Ako je točno da bošnjački lideri traže da se reaktivira popis prema kojem bi Bošnjaci sa 2 milijuna koliko ih danas ima prema popisu iz 2013 bili zbrisani na samo 1800 dok bi 2 milijuna Bošnjaka bilo pretvoreno u Ostale, oni jednostavno nisu normalni, i ne žele dobro svom narodu, kazao nam je jedan Bošnjak iz Sarajeva.

 

Ukoliko bi se popis iz 1991 primjenio na današnju raspravu o Izbornom zakonu, pozicija Bošnjaka bi drastično bila oslabljena.

Dok bi ojačala pozicija Ostalih. Tako bi 1800 Bošnjaka biralo jednog od tri člana predsjedništva i popunjavalo domove naroda, te sva mjesta koja im pripadaju po Ustavu, dok bi 2 milijuna građana bili proglašeni Ostalima i ne bi imali pravo konstitutivnih naroda. Što bi bio katastrofalan potez za te građane. Potez koji je upravo klub bošnjačkih stranaka predložio i ne znajući što predlažu.

Ima dobra knjiga Predraga Raosa. Uhvaćen za izraz. Svakako pročitati.

I da naglasimo, slažemo se s američkom ambasadom. Dobro je da se oni dogovaraju, sastaju i tragaju za rješenjima. To je pozitivno i lijepo od njih. Nije u redu da ih plaćamo, a da se čak niti ne druže.

poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Hrvati katolici u BiH još su pod dojmom da su izigrani na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić izjavio je na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je u srijedu započela u Mostaru, kako se Hrvati u toj zemlji još uvijek osjećaju izigranima, što je posljedica posljednjih izbora na kojima su im drugi narodi birali političke predstavnike.

Kako je u srijedu izvijestila Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH, kardinal Puljić je rekao kako se “još nije slegla klima koju je prouzročio nepravedni izborni zakon te se Hrvati u BiH doživljavaju prevareni i izigrani u svojim pravima”.

„Posljedica toga je mučna uspostava redovite vlasti u BiH, što dodatno opterećuje javno mnijenje koje je doprinijelo da je mnogima ‘odgorila’ ljubav prema ovoj domovini Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Vrhbosanski nadbiskup.

On je izrazio očekivanje da će se na dvodnevnom zasjedanju pokazati veće razumijevanje i solidarnost te glasnije stajalište o ‘opstanku i ostanku, kao i upornoj borbi za ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost na ovim prostorima’.

Na posljednjim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić.

Veliki broj hrvatskih političkih stranaka, predstavnici Katoličke Crkve i drugih institucija reagirali su na rezultate izbore smatrajući ih nepravednim za Hrvate te su zatražili izmjene Izbornog zakona BiH koji bi omogućile izbor legitimnih političkih predstavnika u tijelima vlasti koje su rezervirane za nacionalno predstavljanje.

Biskupi su na dvodnevnom zasjedanju u Mostaru razmatrali zaključke o zaštiti maloljetnika koji je prošlog mjeseca održan u Vatikanu.

Kardinal Puljić nazvao je ovaj problem velikim iskušenjem za Katoličku Crkvu i pozvao na zajedničko djelovanje protiv njega.

(Hina)

 

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uhićen bivši pripadnik Vojske Republike Srpske osumnjičen za ratne zločine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini uhitili su u srijedu bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske kojega se sumnjiči za ratne zločine počinjene u zapadnom dijelu BiH nad bošnjačkim civilima na početku rata 1992. godine.

Kako su priopćili iz Državnog odvjetništva BiH, po njihovu nalogu na području Banje Luke uhićen je Duško Suvara.

Osumnjičeni je pod istragom i tereti ga se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH na području općine Glamoč, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je na početku 1992. naoružan i uz prijetnje nasilno odvodio žrtve te počinio višestruka silovanja i seksualna zlostavljanja žena bošnjačke nacionalnosti. Suvaru se tereti i za mučenja, zastrašivanja i nečovječna postupanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti.

Nakon uhićenja osumnjičeni će biti predan u nadležnost državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i nakon toga donijeti odluku o određivanju pritvora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari