Odnosi Hrvatske i Srbije ne pokazuju znakove stvarnog političkog otopljavanja, izjavila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i saborska zastupnica Jasna Vojnić, upozorivši da simbolične geste bez konkretnih državnih susreta ne mogu biti temelj za poboljšanje odnosa.
Odnosi Hrvatske i Srbije i izostanak političkog dijaloga
Na završnom godišnjem obraćanju javnosti u Subotici, Jasna Vojnić ocijenila je kako nazočnost predstavnika dviju vlada na nedavnoj proslavi praznika hrvatske manjine ne predstavlja znak otopljavanja odnosa. Događaju su prisustvovali hrvatski ministar Marin Piletić i srbijanski ministar za ljudska i manjinska prava Demo Beriša, no Vojnić smatra da takvi susreti imaju ograničen doseg.
Prema njezinim riječima, to je zasad jedina poruka koja je stigla na relaciji Zagreb – Beograd, ali ona ne može zamijeniti izravne i sadržajne susrete dviju država. Naglasila je kako će se hrvatska zajednica nastaviti kretati dosadašnjim putem dok se ne dogode konkretni politički kontakti na najvišoj razini.
Položaj Hrvata u Srbiji i ograničeni pozitivni pomaci
Vojnić je istaknula kako, unatoč općem zastoju u odnosima Hrvatske i Srbije, postoje pojedini pozitivni pomaci. Kao primjer navela je spremnost srbijanskog Ministarstva za ljudska prava da se riješi pitanje otvaranja vrtića na hrvatskom jeziku u Tavankutu, što smatra važnim korakom za očuvanje identiteta hrvatske manjine.
Podsjetila je kako hrvatska zajednica u Srbiji kontinuirano nastoji biti most suradnje između dviju država. Uz snažnu potporu Republike Hrvatske ostvareni su konkretni rezultati: završena su tri nova vrtića, kupljena je kuća hrvatskoj zajednici u Šidu, započeti su radovi na suvenirnici u Subotici, pokrenut je program pomoći poljoprivrednicima te je povećan broj djece uključene u vrtiće i škole.
Otvorena pitanja i politička odgovornost
Unatoč tim postignućima, Vojnić upozorava da brojna ključna pitanja ostaju neriješena. Riječ je o odnosima s institucijama Republike Srbije, nedostatnim kadrovskim kapacitetima te pitanju pune ravnopravnosti Hrvata u Srbiji. Ti problemi, naglasila je, ne mogu se zanemariti niti relativizirati pojedinačnim uspjesima.
Odbacila je i kritike da njezini istupi u Hrvatskom saboru štete Hrvatima u Srbiji. Istaknula je kako je jasno i javno artikuliranje stavova nužno da bi se manjinska prava mogla ostvariti. Dodala je da u svojim istupima ne kritizira Srbiju u cjelini, već konkretne procedure i postupke.
Na kraju je poručila kako će aktualno vodstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća nastaviti s istim politikama djelovanja i u idućoj godini te da spremno dočekuje predstojeće izbore za to predstavničko tijelo Hrvata u Srbiji.