Pregovarači iz Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država okupljaju se u srijedu u Abu Dabiju kako bi nastavili napete razgovore o tome kako okončati uskoro četverogodišnji rat.
Nekoliko rundi diplomatskih pregovora između strana nije proizvelo dogovor o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, koji je započeo ruskom invazijom u veljači 2022.
Ruski napadi uoči pregovora
Masovni ruski napadi dronovima i raketama u danima prije pregovora, u kojima je uništena ukrajinska energetske mreža i dovela do isključenja struja i grijanja usred temperatura daleko ispod nule, ima potencijal zasjeniti sve šanse za napredak na sastanku u glavnom gradu Emirata.
Svaki takav ruski napad potvrđuje da se stavovi u Moskvi nisu promijenili: oni i dalje ulažu u rat i uništenje Ukrajine te ne shvaćaju diplomaciju ozbiljno, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Rad našeg pregovaračkog tima bit će prilagođen u skladu s tim, rekao je bez daljnjeg objašnjenja.
Glavne točke prijepora
Glavna točka spoticanja je dugoročna sudbina teritorija u istočnoj Ukrajini.
Moskva zahtijeva da Kijev povuče svoje trupe iz dijelova Donbasa, uključujući teško utvrđene gradove na ogromnim prirodnim resursima, kao preduvjet za ikakav dogovor.
Također želi međunarodno priznanje da zemlja zauzeta u invaziji pripada Rusiji.
Kijev je rekao da bi sukob trebao biti zamrznut duž trenutne linije fronta i odbacio jednostrano povlačenje snaga.
Organizacija i sudionici pregovora
Razgovori, zakazani za prošlu srijedu i četvrtak, odgođeni su s prošlog vikenda zbog problema u dogovoru rasporeda između triju strana, kako je to nazvao Kremlj.
Ukrajinsku delegaciju predvodit će šef Vijeća sigurnosti Rustem Umerov, lukav pregovarač kojeg kolege hvale kao sposobnog za diplomatska “čuda”.
Glavni ruski pregovarač bit će ravnatelj vojne obavještajne službe Igor Kostjukov, profesionalni mornarički časnik kojeg je Zapad sankcionirao zbog uloge u invaziji na Ukrajinu.
Na prethodnom krugu pregovora u Abu Dhabiju prošlog mjeseca, američki tim predvodio je sveprisutni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff.
Teritorijalni zahtjevi i vojna situacija
Rusija, koja okupira oko 20 posto svoje susjedne zemlje, zaprijetila je da će zauzeti ostatak regije Donjecka ako pregovori propadnu.
Ukrajina je upozorila da će ustupanje teritorija ohrabriti Moskvu i da neće potpisati sporazum koji ne odvraća Rusiju od ponovne invazije.
Kijev još uvijek kontrolira oko jedne petine Donjecke regije.
Sadašnjim tempom ruskog napredovanja, ruskoj vojsci bi trebalo još 18 mjeseci da je osvoji, prema analizi AFP-a, ali područja koja su ostala pod ukrajinskom kontrolom uključuju snažno utvrđena urbana središta.
Rusija također tvrdi da su Luhanska, Hersonska i Zaporiška regija njezine, te drži dijelove teritorija u najmanje tri druge ukrajinske regije na istoku.
Javno mnijenje i stanje na terenu
Većina ukrajinske javnosti protivi se sporazumu kojim se Moskvi daje zemlja u zamjenu za mir, prema anketama javnog mnijenja.
Mnogi Ukrajinci smatraju ideju ustupanja teritorija koji su njezini vojnici branili godinama neprihvatljivom.
Na terenu, Rusija je ostvarivala dobitke uz ogromne ljudske žrtve, nadajući se da može nadživjeti i nadjačati rastegnutu kijevsku vojsku.
Pritisak na saveznike i skepsa javnosti
Zelenski snažno potiče svoje zapadne saveznike da povećaju vlastite zalihe oružja i vrše ekonomski i politički pritisak na Kremlj kako bi zaustavio invaziju.
Stotine tisuća ljudi ostalo je bez grijanja i struje u ukrajinskoj prijestolnici ove godine nakon što su masovni ruski napadi teško oštetili kijevsku energetsku mrežu.
Nakon prvog kruga pregovora pod američkim posredovanjem u Abu Dhabiju prošlog mjeseca, Ukrajinci su skeptični da bi se s Moskvom mogao postići bilo kakav dogovor.
Mislim da je sve to samo predstava za javnost, rekao je Petro, stanovnik Kijeva, za AFP.
Moramo se pripremiti za najgore, a nadati se najboljem. (Hina/K)