Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić uputila je u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju kojima traži uvođenje prehrane i u srednje škole, ističući kako se ta skupina djece hrani u pekarama dok istovremeno trećina stanovnika ima problem s pretilošću.
“Kada govorimo o prehrani djece, u ovom slučaju srednjoškolaca, Hrvatska ima jednu ogromnu sustavu rupu. Potpuno je neprihvatljivo da svi drugi đaci, od osnovnoškolaca, vrtićaraca do studenata, imaju neki oblik prehrane, a da smo srednjoškolce potpuno zaboravili”, poručila je zastupnica.
Prema istraživanjima, čak 79 posto srednjoškolaca se hrani u pekarama dok istovremeno jedna trećina stanovnika Hrvatske ima problem s pretilošću, dodala je. Stoga je zastupnica uputila u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju kako bi se barem jedan obrok osigurao i u srednjim školama.
“Očekujemo da se konačno prepozna činjenica da djeca koja su u najvećoj fazi razvoja i pubertetu nemaju riješenu prehranu u srednjim školama i da se za to osiguraju sredstva”, kazala je na konferenciji za medije.
Kako je navela, uzimajući u obzir cijenu jednog obroka u osnovnim školama od 1,33 eura, za uvođenje prehrane za 150.000 srednjoškolaca trebalo bi se izdvojiti oko 4 milijuna eura mjesečno.
“Toliko nas godišnje košta samo proračunska stavka za zračni prijevoz za tijela državne vlasti. Neću ulaziti u populizam i reći da on nije nužan, međutim, želim istaknuti činjenicu da se za mnoge stvari do sad već izdvajalo u proračunu i da ne postoji niti jedno opravdanje da se ova ozbiljna sustavna rupa konačno ne sanira”, naglasila je Selak Raspudić.
I lokalna vlast može učiniti iskorak po tom pitanju
Dodala je kako i lokalna vlast može učiniti iskorak po tom pitanju te da se njezin Klub u zagrebačkoj Gradskoj skupštini zalaže da Grad Zagreb pokaže primjerom da se ovakve inicijative mogu realizirati.
“Nevjerojatno je da 150.000 naših đaka nema ništa ponuđeno od države ili jedinice lokalne samouprave da bi dobili obrok”, poručila je.
Predlaže dva modela – jedan je da se osigura obrok u onim srednjim školama koje za to imaju infrastrukturu, a drugi je da se onim školama koje nemaju mogućnost pripreme obroka oni dostavljaju iz drugih centara.
“Ako smo to riješili u osnovnim školama, vrtićima, za studente, pa kako onda netko može reći da je to nemoguće za srednjoškolce? Moguće je, samo nema dovoljno volje”, ocijenila je.
(Hina)