BivÅ”i komandant Srpske vojske Krajine general-major Mile MrkÅ”iÄ preminuo je danas u zatvoru u Portugalu, gdje se nalazio poslije presude HaÅ”kog suda.
[ad id=ā68099ā³]
Mile MrkÅ”iÄ je roÄen 1947. godine u Vrginmostu, a kao oficir JNA sudjelovao je u napadima i okupacijiĀ Vukovara 1991. Nakon pada Vukovara unaprijeÄen je u general-majora JNA, a kasnije je postao vrhovni komandant tzv. Srpske vojske Krajine svibnja 1995. Umirovljen je nakon teÅ”kog poraza ākrajiÅ”ke vojskeā u Oluji, u kolovozu 1995.
Mile MrkÅ”iÄ je bio pukovnik JNA i zapovjednik Prve motorizirane gardijske brigade JNA, glavne udarne sile srpske armije u bitci za Vukovar. Pod nadzorom je imao sve srpske postrojbe koje su se zatekle na tom podruÄju i opsjedale Vukovar: JNA, Teritorijalnu obranu i srpske paravojne jedinice. Nakon opsade Vukovara odlikovan je i unaprijeÄen u Äin generala u Jugoslavenskoj armiji (JA) da bi kasnije postao zapovjednikom Srpske vojske Krajine.
Optužen je za ubojstvo 260 civila, pacijenata bolnice iz Vukovara na OvÄari. Dobrovoljno se predao u Haag 15. svibnja 2002. Optužen je zajedno sa Å ljivanÄaninom, RadiÄem i DokmanoviÄem pred MeÄunarodnim sudom za ratne zloÄine poÄinjene na podruÄju bivÅ”e Jugoslavije, te osuÄen 2007. godine na kaznu od 20 godina zatvora, koja je potvrÄena potpunim odbacivanjem svih njegovih žalbi 2009. godine.
Milu MrkÅ”iÄa smatra se hijearhijski najodgovornijim Äovjekom za masakr hrvatskih zarobljenika nakon pada Vukovara. Prema iskazima brojnih svjedoka, upravo je MrkÅ”iÄ ā tadaÅ”nji pukovnik JNA ā odbio zahtjev da se tri autobusa zarobljenika transportiraju s OvÄare u Sremsku Mitrovicu. Na taj naÄin zarobljeni hrvatski vojnici i civili ostavljeni su na milost i nemilost pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, te je ā kako je na suÄenju MrkÅ”iÄu posvjedoÄio umirovljeni pukovnik JNA Bogoljub KijanoviÄ ā ābilo jasno da zarobljenici viÅ”e neÄe vidjeti bijela danaā.
Na kraju je zbog svoje uloge na OvÄari MrkÅ”iÄ osuÄen na dvadeset godina zatvora, dok je drugom okrivljenom Veselinu Å ljivanÄaninu izreÄena blaga kazna od 5 godina, a treÄeokrivljeni Miroslav RadiÄ je osloboÄen krivnje.
