Pratite nas

Kronika

Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi osuđeni zbog ubojstva 21 hrvatskog civila u selu Joševica

Objavljeno

na

Zbog ubojstva 21 hrvatskog civila u selu Joševica kod Gline u prosincu 1991. na 15 godina zatvora u ponedjeljak su nepravomoćno osuđeni ratni pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Dušan Žarković i Bogdan Jednak, dok su zbog nedostatka dokaza oslobođeni njihovi suoptuženici George Nashid Kamal, Miroslav Malobabić i Dejan Sladović, kojima se također sudilo u odsutnosti.

Za zločin u Joševici optuženi su pripadnici izviđačko divezantske grupe paravojne postrojbe tzv. SAO Krajine koje tužiteljstvo tereti da su 16. prosinca 1991. upali u selo Joševica naoružani vatrenim oružjem s prigušivačima i obilazili kuće.

Kada su u kućama nekoga zatekli iz neposredne blizine ispalili bi im hice u glavu i vitalne dijelove tijela i na taj način ubili 21 osobu. Jedan od najbrutalnijih ratnih zločina u Domovinskom ratu tada je uspjela preživjeti samo jedna žrtva kojoj su pucali u usta i vrat.

Većina ubijenih u Joševici bila je starije životne dobi, no jedna je žrtva bila maloljetna.

Obrazlažući presudu sudac zagrebačkog Županijskog suda Tomislav Juriša kazao je da je zločin u Joševici bio pomno planiran te da je iza njega stajao vrh vojne, političke i obavještajne strukture tzv. SAO Krajine. I počinitelji su bili odabrani, kazao je sudac.

Dodao je i da je sud uvjeren kako su i trojica oslobođenih sudjelovali u zločinu, ali nije bilo dokaza za osuđujuću presudu. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

U Somboru vandali devastirali katoličke grobove

Objavljeno

na

Objavio

Mještani su u ponedjeljak pronašli niz prevrnutih nadgrobnih spomenika i razbijenih grobnih mjesta te su nezadovoljstvo izrazili u Facebook objavama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari