Pratite nas

BiH

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Objavljeno

na

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona jučer je pokrenulo akciju dislociranja ilegalnih migranata iz Bihaća. Svi oni koji su boravili u napuštenim objektima i objektima koji nisu registrirani za pružanje usluga smještaja, kao i na javnim površinama prebačeni su na Vučjak.

Kako piše USKinfo do 16 sati prebačeno je između 400 i 500 migranata, a nakon toga još 250. Međutim, tamošnja redakcija tada je zaprimila snimku na kojoj se vidi da policija predvodi kolonu od čak 1000 osoba.

Gradonačelnik Bihaća upozorava da je stanje sa 6.000 migranata izmaklo kontroli

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Objavljeno

na

Objavio

Državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike od 2012. godine do danas u Sarajevskoj županiji i okolici kupili su oko 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišta. Pokazalo je to višemjesečno istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo.

Zemljište i nekretnine kupovali osnivajući tvrtke. Državljani BiH uglavnom su bili zastupnici ili posrednici u ovim tvrtkama i trgovini, prenosi N1. No, tko su i gdje se nalaze stvarni vlasnici luksuzno zamišljenih naselja koja postaju većinom ilegalna gradilišta?

Oko 160 tvrtki vlasnici su 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela u Sarajevskoj županiji i okolici. Radi kupovine zemljišta i planirane izgradnje, većinom luksuznih naselja, ove tvrtke masovno su osnivali državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije… Značajan broj ilegalnih gradilišta vremenom je napušten.

Probleme sve teže rješavaju općinske vlasti. Pitanje je zašto se s njima nisu suočili – pravovremeno. “Investitori su namjeravali nastaviti gradnju resorta ili zgrada, hotela, pojedinačnih objekata. Međutim, planovi nisu išli onako kako su oni smatrali da bi trebali ići. Mnogi su sada došli u pat poziciju jer nemaju dokumente koji su im potrebni za legalizaciju, odnosno legalan nastavak izgradnje”, kazala je Mirjana Popović, Centar za istraživačko novinarstvo.

Ogromnim interesom investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u Bosni i Hercegovini bavio se i Amarildo Gutić, novinar portala Žurnal i autor filma, znakovitog naziva, “Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini”. “Nakon upozoravajuće akcije Službe za poslove sa strancima – čini mi se da ostale institucije koje bi trebale brinuti o zakonitostima rada i svega što se događa u toj oblasti – nisu uradile svoj posao.

Mi još uvijek ne znamo jesu li ta zemljišta i nekretnine kupljene ‘čistim’ novcem ili je u pitanju ‘pranje’ novca, tko stoji iza tih tvrtki, tko su vlasnici… I danas, kada odete na ta mjesta i pokušate stupiti u kontakt s vlasnicima – to će biti vrlo teško”, istaknuo je Gutić. Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj tvrtki ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH.

Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane tvrtker. Bez reguliranog boravišnog statusa bilo je 158 vlasnika tvrtki, a za 113 osnivača ili suosnivača nije evidentiran ulazak u Bosnu i Hercegovinu. “Mi smo tada pronašli nekoliko stranih državljana i njihovih tvrtki koji duguju ovoj državi milijunske iznose novca po osnovu poreza. Tada smo u akciju uključili i Poreznu upravu, a nakon toga i druge sigurnosne agencije – prije svega SIPA-u.

Kasnije su proistekle i neke istrage koje su završile na Tužiteljstvu BiH”, izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH. Na sceni nisu samo investicije, niti turizam – stava je akademik koji je među prvima upozoravao na problematične implikacije arapskih ulaganja. “Nisu to investicije kao što mnogi žele reći, nije to ni turizam, već se prodaje – tlo pod nogama.

U međuvremenu je počela prava navala, najezda migranata iz Azije i zemalja Afrike u BiH i to istovremeno s prodajom ovoga grunta. Također, istovremeno, na desetine mladih ljudi iseljava se iz BiH u Europu, a mi prodajemo grunt i naseljavamo ovdje migrante. Rezultat će biti, ako ne danas, nema nikakve sumnje – bit će fatalan u doglednoj budućnosti”, kazao je akademik Esad Duraković. Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su bez konkretnih podataka na upit N1, a iz SIPA-e potvrda da su tijekom 2017. godine postupali po naredbama ove institucije.

Esad Duraković: To je PROJEKT od kojeg treba strahovati!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH izvezla oružje i streljivo u vrijednosti od 213 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Izvoz namjenske industrija BiH prošle godine iznosio je 212,93 milijuna KM, što je više za oko četiri posto u odnosu na 2018. godinu, izjavila je za Srnu direktorica Odjela gospodarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović.

Prema njezinim riječima, najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju – 33,89 posto, Egipat 27,10 posto, Afganistan 5,73 posto, Tursku 4,54 posto, te u Maroko 3,95 posto i Ujedinjene Arapske Emirate 3,04 posto.

Lalović je rekla da se kao i do sada najviše izvozi streljivo za vojno oružje, revolvere i pištolje, što čini 90 posto izvoznog programa, dok se preostalih 10 posto odnosi na dijelove za revolvere i pištolje, te artiljerijsko oružje.

“Izvoz cijele namjenske industrije BiH nosi manje od deset tvrtki, što čini ove rezultate izuzetnim. Činjenica da su proizvodi namjenske industrije BiH plasirani u gotovo 50 zemalja i na svim kontinentima, govori kako je ova industrija u velikom stupnju izvozno orijentirana i da je svako tržište važno i zanimljivo”, istaknula je Lalović.

Ona je naglasila da pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima ujedno su doprinijeli i poboljšani uvjeti poslovanja na domaćem tržištu, kroz dobru suradnju nadležnih institucija s gospodarstvom. Za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH, prema njezinim riječima, potrebne su investicije u istraživanje i razvoj, kao i stručni kadar koji je tehnološki opremljen.

“Bez ozbiljnog ulaganja u znanstveno istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast ne može se učiniti nositeljem ekonomskog razvoja bez obzira na potencijal”, zaključila je direktorica Odjela godspodarstva Vanjskotrgovinske komore Ognjenka Lalović.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari