Pratite nas

Kultura

Promocija romana prvijenca švicarske Hrvatice

Objavljeno

na

Foto: Snježana Radoš

Roman Zorice Krajinović Marinić u Matici je predstavio u ime nakladnika Kerigma-Pije  Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić te autorica

Roman Zorice Krajinović  Marinić Zaustavljeni su krici, al’ nisu duše u Hrvatskoj matici iseljenika je 1. listopada predstavio u ime nakladnika Kerigma-Pije Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić te autorica. Djelo je kao druga knjiga ove godine izašlo u ediciji Zavičajna književnost. Prisutnima se, nakon uvodnih riječi moderatorice, obratio ravnatelj Matice Mijo Marić zahvalivši autorici i izdavaču na knjizi koja govori o velikim i važnim događajima na području Bosanske Posavine. Zahvalio je prisutnima što su se u velikom broju odazvali pozivu na promociju u Matici. Svečanosti su nazočili, uz brojne Posavljake, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko MIlas i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini Žana Ćorić Žana Ćorić, predsjednik Upravnog vijeća HMI-ja Milan Kovač i predstavnici Udruge Prsten, Ivan Marčeta i Pavao Djedović te predstavnica Ureda za branitelje Grada Zagreba. U ime HKD Napredak o Hrvatima Posavine govorio je počasni predsjednik Franjo Topić, potom i Žana Ćorić te saborski zastupnik rođeni Posavljak Ivica Mišić, član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Putem Matičine internetske platforme (www.matis.hr) skupu su virtualno nazočili Hrvati u Švicarskoj, Posavini, kao i ostali zainteresirani diljem svijeta. Pozdrave okupljenima je uputila i Ruža Studer, predstavnica Hrvata Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH i urednica portala Moja domovina. Potom su se okupljenima prigodnim riječima obratio Anto Pranjkić, a zatim i predstavljači Sanja Pažin, Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić.

Pet poglavlja svoje prve knjige Zorica Krajinović posvetila je životnoj ispovijesti svoje majke Anđele. Priča o njenoj sudbini i geneologija obitelji zrcali stoljeće povijest sela Vrela Donja u Bosanskoj Posavini. Knjiga je to o ljudima o kojima nitko (budući su neznatni, mali i obični) nije pisao niti ih je poimence spominjao. Autoricu je na pisanje nagnala čežnja za povratkom zemljaka u zavičaj i trenutak u kom s majkom i bratom, nakon četvrt stoljeća, stiže na ruševine doma u Posavinu. Ostati bez zavičaja znači izgubiti dio najunutrašnijeg bića, kazao je predstavljač Barišić. Krajinović je tako postala tragačicom za istinom a ne osvetom. Posebnost ove posavljačke priče je to što je ispričana iz ženske perspektive, a strašni klimaks predstavlja ubojstvo njene bake Zorke 1947. Život teče dalje, a Zorkina najstarija kći Anđela i dalje nosi vodu s Marenća bunara i pazi na braću. Anđela se, doznajemo na promociji, preselila kćeri 1992., dok će njen brat i Zoričin ujak, koji je otišao u Kanadu, u svom domu prespavati tek 53 godine nakon odlaska u tuđinu. Njihova se kuća u selu, iako jedina hrvatska, počela obnavljati. Autorica zapisuje svoju sagu mješavinom ikavice i ijekavice, autentičnim govorom toga dijela Bosne i Hercegovine. Mnoštvo je sličnih i jednako tragičnih sudbina svojih suseljana autorica sažela među korice ove knjige. I onih muških, dakako. Morali su ili otići ili stradati mladi.

Zorkina unuka Zorica rođena je 1962. i već 38 godina živi i radi u Švicarskoj, u koju je otišla 1981. U Slavonskom Brodu završila je gimnaziju i medicinsku školu, a u Švicarskoj se usavršavala na području gerontologije i palijative. Radila je u bolnicama u Embrachu, Bulahu i Zollikerbergu, a trenutno djeluje u Sveučilišnoj bolnici Zürich, supruga je i majka dva odrasla sina. Ujak iz Kanade nazočio je promociji, saznali smo iz dirljiva autoričina obraćanja.

Na kraju promocije Anto Pranjkić uručio je priznanja suradnicima Nakladničke kuće Kerigma-Pije i svima koji su pomogli izlasku ove vrijedne autobiografske proze. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu sudjelovala je djevojačka skupina KUD-a Bosanska Posavina, uz glazbenu pratnju Nike Z. Brnjića na šargiji i Ante Matijevića na violini, te dva pjevača, Ivan Mandić i Ivan Martić. Program je znalački i nadahnuto vodila Lejdi Oreb, urednica s HRT-a.

Diana Šimurina -Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Pogledajte ‘Divin krik s Vrana’, dokumentarni film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Objavio

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa.

Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića, piše Blidinje.net.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga”, uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

Scenarij: Miljenko Karačić
Režija: Miljenko Karačić
Godina proizvodnje: 2012.
Producent: Draško Vrgoč

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari