Mještani Ravnog prisjetili su se u srijedu prvog ratnog zločina kojega je nad 24 hrvatska civila počinila tzv. JNA, rezervisti i srpsko-crnogorski dragovoljci na teritoriju Bosne i Hercegovine čak šest mjeseci prije datuma koji se označava službenim početkom rata u toj zemlji.
Načelnik općine Andrija Šimunović sa suradnicima položio je vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg križa na brdu Oblat. Počast je odata i ispred prve žrtve ratne agresije na Ravno Nikole Brajića, koji je ubijen kao vozač hitne pomoći. Služena je i misa zadušnica za sve poginule branitelje i stradale civile u Domovinskom ratu u Župnoj crkvi na Trebinji.
Načelnik Šimunović istaknuo je kako su svi ubijeni bili civili, a posebno okrutnim ocijenio je likvidaciju osam starijih ljudi u mjestu Kijevom Dolu. Srpske snage su u zarobljeništvo odvele 18 hrvatskih civila.
Nitko do sada nije odgovarao za ratne zločine počinjene nad Hrvatima ovoga kraja.
Tadašnje središnje vlasti predvođene predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem nisu poduzele ništa kako bi zaštitili hrvatske civile u Ravnom. To je bio povod da se hrvatski dužnosnici nedugo nakon toga samoorganiziraju u Hrvatsku zajednicu HercegBosnu, te osnuju Hrvatsko vijeće obrane kao vojnu silu.
Napad na Ravno bio je dio šire strategije JNA za osvajanje prostora prema Dubrovniku. Ravno je oslobođeno u svibnju 1992. godine u zajedničkim akcijama Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane. U Daytonu gdje je potpisan mirovni sporazum za BiH je ova prijeratna mjesna zajednica općine Trebinje dobila status općine. Prostorno je najduža u Bosni i Hercegovini, a proteže se od Neuma na krajnjem jugu BiH do Dubrovnika kako bi ojačala hrvatsko zaleđe u tome dijelu prema bosanskohercegovačkom entitetu Republike Srpske.
Hina/Kamenjar.com
Početak agresije na BiH: Ravno sravnjeno, Izetbegović poručio ‘ovo nije naš rat’