Uvoz dronova u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu drastično raste pa su vlasti prisiljene uvesti posebne mjere kako bi to tržište stavili pod nadzor, prenose u srijedu lokalni mediji.
Rast uvoza dronova u BiH prema podacima UNO-a
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), kako se u toj zemlji naziva carinska uprava, u 2023. godini uvezena je simbolična količina bespilotnih letjelica, oko 500 kilograma, ukupne vrijednosti oko 500 tisuća eura.
No već sljedeće godine uvoz je drastično porastao na 4,1 tonu a ukupna vrijednost uvoza dosegnula je 900 tisuća eura.
Godine 2025. uvezena je gotovo ista količina dronova, ali su oni bili skuplji i sofisticiraniji pa je njihova vrijednost bila veća od 1,5 milijuna eura.
Podrijetlo dronova i struktura tržišta
Dominirali su dronovi proizvedeni u Kini, no bilo je i onih čije je podrijetlo u zapadnoeuropskim državama te SAD, ali i u Hrvatskoj.
Sigurnosni rizici i razlozi za pooštravanje nadzora
Najveći broj tih dronova nije u kategoriji vojne opreme no pojačani uvoz koji se stalno povećava potaknuo je strah od njihove nekontrolirane dostupnosti koja može imati negativan utjecaj na sigurnost, piše sarajevski portal Raport.
Takvi se dronovi, kako podsjećaju, osim za snimanje i rekreaciju mogu zlorabiti za neovlašteni nadzor, ugrožavanje privatnosti, ali i za ozbiljnije sigurnosne incidente, zbog čega je postalo evidentno da postojeći propisi ne prate stvarno stanje na terenu.
Prijedlog novih pravila i prag od 249 grama
Stoga bi svi dronovi teži od 249 grama ubuduće trebali biti uvršteni na popis roba posebne namjene, što uvoz i izvoz takvih naprava stavlja pod oštriji režim nadzora.
Važeći pravilnik o uvjetima korištenja dronova u BiH propisuje evidencije samo onih dronova čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kilograma a za većinu njih nije potrebno ishoditi posebna dopuštenja za uvoz.
Tko predlaže nadzor i što još ulazi na popis posebne namjene
Uvođenje jačeg nadzora, posebice nad uvozom sofisticiranijih dronova, predložio je državni koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje o čemu bi trebalo odlučivati Vijeće ministara BiH.
Uz bespilotne letjelice teže od 249 grama popis roba posebne odnosno vojne namjene trebao bi sadržavati i signalne pištolje, zaštitnu opremu, naprave za prigušivanje zvuka, optičke ciljnike za sportsko i lovačko oružje, laserske mjerače daljine, termovizijske kamere i ciljnike kao i infracrvene ciljnike.
(Hina)