Izrael je u utorak pokrenuo val napada na Teheran i Bejrut, dok napadi na Bagdad uvlače susjedni Irak dublje u rat na Bliskom istoku koji je izazvao gospodarske potrese diljem svijeta.
Napadi na Teheran i Bejrut
Od zajedničkog američko-izraelskog napada 28. veljače iranska prijestolnica gotovo je svakodnevno meta bombardiranja. Izraelska vojska kaže da napada “infrastrukturu terorističkog režima”.
U ratu, koji je sada u trećem tjednu, poginule su stotine ljudi. Rat se brzo proširio i na iranske napade na zemlje Perzijskog zaljeva, kao i na izraelsko bombardiranje Libanona. Iran je u utorak ujutro nastavio zračne napade na Izrael i susjedne arapske zemlje u kojima su američke vojne baze.
U napadu na Ujedinjene Arapske Emirate, drugi dan zaredom, ostaci presretnute balističke rakete pali u gradsko područje Abu Dhabija, ubivši pakistanskog državljanina, dok se požar uzrokovan napadom dronom gasi na plinskom polju Šah u Abu Dhabiju.
Katarsko ministarstvo obrane priopćilo je da je katarska vojska presrela iranski raketni napad i da je u tijeku gašenje manjeg požara uzrokovanog padom krhotina nakon presretanja rakete.
Libanon i raseljavanje stanovništva
Libanonski državni mediji izvijestili su u utorak da je izraelska vojska ranojutarnjim napadima pogodila stambenu zgradu u južnim predgrađima Bejruta, uporištu proiranske oružane skupine Hezbolah. Vlasti u Libanonu priopćile su da se od 2. ožujka više od milijun ljudi registriralo kao raseljeno, a više od 130.000 ljudi boravi u više od 600 kolektivnih skloništa.
Zemlja je uvučena u rat kada su militanti Hezbolaha, koje podržava Teheran, napali Izrael zbog ubojstva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija prvog dana sukoba.
Irak sve dublje u sukobu
Regionalni rat također kontinuirano uvlači Irak sve dublje u borbe, nakon što je zemlja dugo bila posredničko bojište između Sjedinjenih Država i Irana. U ranojutarnjem napadu dronom i raketama meta je bilo američko veleposlanstvo u Bagdadu, a u napadu su ubijene četiri osobe u kući u kojoj su navodno bili iranski savjetnici.
Napadi na kompleks dogodili su se nekoliko sati nakon što je protuzračna obrana spriječila raketni napad na veleposlanstvo, a dron je izazvao požar u luksuznom hotelu koji posjećuju strani diplomati u utvrđenoj zelenoj zoni Bagdada.
Nafta, Hormuz i pritisak na saveznike
Rat na Bliskom istoku izazvao je nagli porast cijena nafte, a cijene su nastavile rasti u utorak. Nekoliko zemalja usprotivilo se zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomognu u osiguranju Hormuškog tjesnaca, dok Iran nastavlja napadati susjedne proizvođače sirove nafte.
Promet u plovnom putu u Zaljevu kroz koji prolazi petina globalne sirove nafte ozbiljno je poremećen ratom. Ponovljeni napadi na naftnu infrastrukturu – uključujući napade na glavna polja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i južnom Iraku – pridonijeli su nemirima na tržištima. Globalne cijene nafte porasle su za više od 40 posto otkako su SAD i Izrael počeli napad na Iran, a utjecaj se osjetio globalno.
Australska središnja banka u utorak je podigla ključnu kamatnu stopu, ukazujući na “oštro više cijene goriva” uzrokovane američko-izraelskim ratom protiv Irana.
Trump je zahtijevao od saveznika da se s “velikim entuzijazmom” pridruže armadi koja bi pratila tankere kroz tjesnac.
“Snažno potičemo druge zemlje da se uključe s nama, i to brzo”, rekao je Trump novinarima na događaju u Bijeloj kući.
Trump je upozorio da bi bilo “vrlo loše” za budućnost NATO-a ako saveznici odbiju pomoći i predložio je da bi zbog tog pitanja mogao odgoditi samit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom za otprilike mjesec dana.
Reakcije Europe i saveznika
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da London surađuje sa saveznicima kako bi izradio “održiv” plan za ponovno otvaranje tjesnaca, ali je isključio misiju NATO-a. Berlin je također rekao da je “cijelo vrijeme jasno da ovaj rat nije stvar NATO-a”. Japan, Australija, Poljska, Španjolska, Grčka i Švedska rekle su da neće vojno sudjelovati u Hormuškom tjesnacu.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u ponedjeljak je izrazila rezerve prema vojnom sudjelovanju njezine zemlje u zaštiti tankera u Hormuškom tjesnacu. Sloboda plovidbe u tjesnacu između Irana i Arapskog poluotoka od temeljne je važnosti, rekla je Meloni na talijanskoj televiziji. Međutim, dodala je da bi intervencija značila “korak prema većem sudjelovanju” u ratu.
Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o ratu u Bruxellesu u ponedjeljak, ali nisu pokazali “apetit” za produljenje svoje pomorske misije u Crvenom moru kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuza, rekao je visoki diplomat bloka.
Zapadni saveznici Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo također su pozvali Izrael na suzdržanost u Libanonu, gdje je najavio “ograničene kopnene operacije” protiv Hezbolaha. No, izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je za AFP da bi Europa trebala podržati “svaki napor da se Hezbolah sada iskorijeni”.
Iran i stanje u zemlji
Rat je sada zahvatio regiju, a Iran je napao najmanje 10 zemalja u kojima se nalaze američke snage i Revolucionarna garda, tvrdeći da je ispalio oko 700 projektila i 3600 dronova. Više od 1200 Iranaca ubijeno je u američkim i izraelskim napadima, prema najnovijim podacima iranskog ministarstva zdravstva od 8. ožujka, koji se nisu mogli neovisno provjeriti. No, teheranski ministar vanjskih poslova u ponedjeljak je zauzeo prkosan ton.
“Do sada su… shvatili s kakvom zemljom imaju posla”, rekao je Abas Arakči novinarima u Teheranu.
Iran, rekao je, “ne ustručava se braniti i spreman je nastaviti rat gdje god ga odvede i ići dokle god je potrebno”, poručio je.
Unatoč nasilju i tome što interneta nema više od dva tjedna, neki Iranci nastoje vratiti osjećaj normalnosti, ponovno otvarajući kafiće i restorane, a popularni Tajriš bazar u Teheranu bio je pun tijekom vikenda uoči nadolazeće perzijske Nove godine. Malo je znakova narodnog ustanka u Iranu, gdje su sigurnosne snage ubile tisuće ljudi tijekom prosvjeda u siječnju.
Agencija UN-a za izbjeglice navodi da je u Iranu raseljeno do 3,2 milijuna ljudi. (Hina/K)