Rat u Ukrajini ulazi u novu fazu u kojoj bespilotne letjelice postaju dominantno oružje bojišta. Prema dostupnim vojnim procjenama, dronovi danas uzrokuju između 75 i 80 posto svih gubitaka na prvoj crti, što predstavlja jednu od najdubljih transformacija u modernoj povijesti ratovanja.
Preobrazba bojišta kroz dominaciju dronova
Tijekom 2025. godine, prema potvrđenim podacima iz ukrajinskih vojnih izvora, bespilotne letjelice eliminirale su ili onesposobile oko 240.000 ruskih vojnika. Trend se nastavlja i u 2026. godini. Samo u siječnju zabilježeno je gotovo 30.000 gubitaka uzrokovanih dronovima, čime je njihova učinkovitost premašila ruske mjesečne kapacitete regrutacije.
Ova činjenica ima stratešku težinu. Rat iscrpljivanja više se ne vodi isključivo ljudstvom, nego proizvodnim kapacitetima i tehnološkom prilagodljivošću. Ukrajina je, unatoč razmjerima ruske invazije, uspjela razviti sustav masovne proizvodnje i operativne uporabe dronova koji nadoknađuje brojčanu nadmoć agresora.
Novi ministar obrane Ukrajine otvoreno zagovara daljnju tehnološku eskalaciju, s ciljem povećanja učinka na 50.000 neutraliziranih ciljeva mjesečno. Uz sustavnu obuku tisuća operatera i snažan oslonac na umjetnu inteligenciju, takav plan ne djeluje nerealno, osobito ako se zadrži visoka razina ruske ofenzivne aktivnosti.
Algoritamsko ratovanje
Dronovi su u ratu u Ukrajini odavno prestali biti samo izviđačko sredstvo. FPV sustavi s AI navođenjem postali su precizna zamjena za topništvo. Nekada su za uništenje jednog cilja bile potrebne desetine granata i znatna logistička potpora. Danas jedan jeftin dron može pogoditi cilj s visokom preciznošću, uz neusporedivo manji trošak.
Ruske snage pokušavaju odgovoriti sustavima elektroničkog ometanja. Međutim, moderni dronovi koriste algoritme za prepoznavanje objekata i strojni vid koji im omogućuju autonomno navođenje u završnoj fazi leta. U praksi to znači da letjelica može pogoditi cilj i bez GPS signala ili stalne veze s operaterom.
Masovna primjena termovizijskih kamera dodatno je promijenila dinamiku sukoba. Noć više ne pruža zaštitu. Toplinski potpis vojnika i vozila vidljiv je na velikim udaljenostima, a bojište postaje gotovo potpuno transparentno. Tradicionalni rovovi i skloništa sve teže pružaju sigurnost od malih, agilnih letjelica.
Autonomni rojevi i robotizacija
Sljedeći korak predstavlja razvoj autonomnih rojeva. Sustavi koji omogućuju koordinirano djelovanje većeg broja dronova bez izravne ljudske intervencije već su u fazi operativne primjene i testiranja. Takvi rojevi mogu zasićivati protuzračne sustave samom brojnošću i brzinom donošenja odluka.
Time se obrana suočava s izazovom na koji klasična sredstva teško mogu odgovoriti. Algoritmi reagiraju brže od ljudi, a brojnost jeftinih sustava potkopava logiku skupih i ograničenih obrambenih platformi.
Ratovanje se istodobno seli i na kopno. Prema ukrajinskim podacima, krajem 2025. godine u pojedinim sektorima do 90 posto logističkih zadaća obavljali su robotski sustavi, od dostave streljiva do evakuacije ranjenika. Strojevi preuzimaju najrizičnije zadaće, dok ljudi upravljaju operacijama s veće udaljenosti.
Uz pomoć 3D printanja i komercijalne elektronike, Ukrajina je početkom 2026. dosegnula proizvodnju od preko 40.000 presretačkih dronova mjesečno. Sukob tako poprima obilježja matematičke bitke iscrpljivanja, u kojoj prednost ima onaj tko proizvodi brže, jeftinije i tehnološki sofisticiranije sustave.
Rat u Ukrajini time postaje paradigma budućih sukoba. Dominacija dronova, autonomnih sustava i umjetne inteligencije pokazuje da se ratovanje ubrzano udaljava od klasičnih koncepata mase i prelazi u eru preciznosti, algoritama i tehnološke prilagodbe. U takvom okruženju presudna prednost pripada onima koji su sposobni spojiti inženjersku inovaciju, industrijsku proizvodnju i odlučnost u obrani vlastite države