Pratite nas

Naši u svijetu

REAKCIJA HRVATA ARGENTINE: Antifašizam je bio zločinački režim u zločinačkoj državi

Objavljeno

na

Nedavno je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila: „NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim. Antifašizam je u temeljima hrvatskog Ustava, a suvremena hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata.“

[ad id=”93788″]

Prigodom proslave 10. travnja održane u Münchenu 1979., prof. Božo Dugeč, u svom poznatom govoru pod naslovom “Nismo spremni robovati”, između ostalog rekao je i ovo:  “Prilika je ovo, da izrazimo nadu, nepokolebljivost i čvrstu volju, da ubuduće i za sva vremena tu svoju obljetnicu slavimo u svojoj slobodnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj… Možda naša Nezavisna i nije bila najnezavisnija, niti je to mogla biti u onom strašnom ratnom kaosu. Uostalom, potpuno nezavisnih država nema ni danas nigdje u svijetu. Činjenica je i to, da je naša Nezavisna bila država Ante Pavelića, i ustaška država, i država domobranska, ali je ona u prvom redu i na prvom mjestu bila država hrvatskog naroda, naša nacionalna država!”.

No prof. Dugeč nije nikada bio ustaša nego član Partije, ali i predsjednik Matice Hrvatske u Donjem Miholjcu, uslijed čega je nakon Titovog državnog udara u Karađorđevu bio progonjen i osuđen u odsutnosti kao “nacionalist, šovinist i narodni neprijatelj”, spasivši se bijegom u Njemačku.

Istina je da je antifašizam to jest borba protiv NDH i za Jugoslaviju ugrađena u Ustavu kao jedan od temelja nove hrvatske države, što je samo po sebi kontradikcija.  No obrana i branitelji prve ovovjekovne hrvatske države biti će prije ili kasnije priznati kao pozitivan dio hrvatske povijesti, bez obzira na sadašnji Ustav i njegove Izvorišne osnove. Jer povijest se ne briše, iako se često, pa i sada, piše prema trenutnim potrebama. Međutim, takva povijest nije istinita povijest.  

No mi koji još uvijek vjerujemo u povijesni slijed kao temelj hrvatskog bitka, koji ne robujemo hrvatskoj prošlosti, ali se ne odričemo nijednog njezinog razdoblja, mislimo da ne smijemo dopustiti da se briše u svijesti hrvatskog naroda prvi međunarodno priznati, iako kratkotrajni pokušaj hrvatskog oslobođenja i nezavisnosti.

Uvjereni smo da bez proglašenja NDH 1941. nikada ne bi došlo do odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), niti do Ustava Narodne Republike Hrvatske (1947.) i Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (30. svibnja 1990. godine), nego bi svi ti događaji bili samo razni pokušaji dobivanja veće ili manje autonomije unutar Jugoslavije.

Jedino je sjećanje na postojanje NDH i njezinu hrabru obranu održalo u duši i srcu hrvatskog naroda vjeru da će se prije ili kasnije Hrvatska ponovno osamostaliti i postati normalna nacionalna država.

A da nije bilo NDH, pad komunizma u Hrvatskoj ne bi doveo do nezavisnosti, nego samo do promjene režima. No došlo je do oslobođenje i Domovinskog rata zato što je hrvatski narod vjerovao u mogućnost oslobođenja, sjećajući se da su hrvatsku državu, bar na kratko vrijeme, ostvarili njihovi očevi i djedovi, a ne zato što bi hrvatski narod pamtio da je Hrvatska nekad davno (1102.) bila nezavisna kraljevina. Konačno neoboriva je istina da su protiv nove hrvatske države ustali isti oni koji su ustali protiv NDH.   

Imao je to u vidu i dr. Franjo Tuđman kad je na prvom Općem Saboru HDZ-a rekao: “Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo fašistička tvorevina, nego i izraz i težnja volje hrvatskog naroda za svojom slobodom i neovisnošću.”

Istovremeno je premijer Tihomir Orešković izjavio: „Vlada i ja osobno osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima. Dan 22. travnja je dan sjećanja i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, za kojeg je i blaženi kardinal Stepinac ustvrdio da je bio najveća ljaga za Hrvatsku. Žao mi je što se ta prigoda koristi za politizaciju koja je neprimjerena te vodi do novih podjela u društvu. Sve to ne samo da vrijeđa žrtve i njihove obitelji nego i nanosi veliku štetu Hrvatskoj“.

Potpuno je ispravno osuditi zločine ustaškog režima, ali istovremeno treba osuditi komunističke i velikosrpske odnosno antifašističke zločine.

Točno je da je blaženi kardinal Stepinac izjavio da je Jasenovac „sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku“ ali ne smijemo zaboraviti da je prigodom suđenja i sramotnog procesa  hrabro svjedočio; „Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u Jugoslaviji“.

Nepobitna je činjenica da je Jasenovac postojao i nakon 1945. te da je također „sramotna ljaga“ za Titovu Jugoslaviju zbog posljeratnih zločina koja su počinili jugoslavenski komunisti i četnici nakon što su zamijenili kokardu s petokrakom.To je imao u vidu treći nasljednik kardinala Stepinca na čelu Zagrebačke nadbiskupije kardinal Josip Bozanić kad je u svojoj propovijedi na Bleiburgu 1997. rekao da „Hrvatska javnost ima pravo znati istinu o Jasenovcu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, kao i nakon što je prestao biti ustaškim logorom“.

I nama je žao da se ovogodišnja komemoracija koristi za neprimjerenu politizaciju no svjesni smo da to ne vodi novim podjelama u društvu, jer se radi o starim podjelama između onih koji su uvijek bili i danas jesu za samostalnu hrvatsku državu i onih koji su uvijek bili i danas jesu za Jugoslaviju ili Veliku Srbiju.

Mit o Jasenovcu potrebno je zamjeniti istinom o Jasenovcu, punom istinom, kakva god bila, a znamo da je bolna, jer Jasenovac kao i svi takvi logori u Hrvatskoj ali i u Srbiji, Njemačkoj, ili bilo gdje, nemoralne su i gnjusne pojave kojima se nitko nemože ponositi. No dok se naši političari prečesto pokajnički posipaju pepelom istovremeno srpski političari ne govore o svojim logorima, nego čak rehabilitiraju Dražu Mihajlovića i svoje nedavne ratne zločince.

 

                             Tomislav Frković                                        Mirko Hasenay

                              Jure Dragicevic                                      Hrvatski Domobran

              Hrvatska Republikanska Zajednica                            Buenos Aires

              Temeljna Skupina “Buenos Aires”

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas: optimist sam – važno je raditi zajedno i onako kako Bog zapovijeda

Objavljeno

na

Objavio

Završena 2. sjednica Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude. Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba i zato trebamo raditi zajedno i ka cilju kojega želimo ostvariti, kazao je Milas

Završena je druga sjednica Drugog saziva Svjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je tijekom jučerašnjega dana započela u  Šibeniku. Nakon rasprava okupljenih predstavnika Hrvata izvan Domovine o vrlo značajnim temama državni tajnik i  ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je, između ostaloga, kazao kako je za njega ova sjednica pokazala kako postoji razlog za optimizam.

Jučer smo raspravljali o iskoracima, i o pomacima, što znači da smo krenuli u pozitivnom smjeru. Postoji, dakle, otvoren kanal za komunikaciju i trebamo ga još graditi i učiniti boljim, jasnijim, sigurnijim, kako bi naš zadatak mogao biti još jednostavniji. Razgovarali smo otvoreno i jasno, čime smo pokazali da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet čime vraćamo povjerenje. Svjesni smo činjenice da smo svi na istoj strani, te da smo pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti, a  mi želimo te vrijednosti vratiti među sve nas, kazao je Milas i istakao kako svi sudionici sjednice žele biti angažirani u postizanju zajedničkog cilja,a to je što bolja promjena Zakona o državljanstvu, zajedničkoga rada i komunikacije i dobra provedba projekata koji će doći iduće godine.

Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine je nakon ovoga kazao i to da je najvažnija činjenica, kako su svi sudionici svjesni da ovaj savjet ima smisla te da njihovo imenovanje u isti nije puka slučajnost, te da je to uvjet postizanju punog smisla, u koliko se cijeli posao radi zajedno i onako kako Bog zapovijeda.

Savjet za Hrvate izvan RH – Grubešić: Vide se pozitivni pomaci

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude… Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu, za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba, kazao je Milas te istakao da nakon ova dva dana i ove sjednice savjeta misli kako ima mnogo razloga za optimizam:

Siguran sam da ćemo zajedno s ovim divnim Hrvatima i Hrvaticama ispuniti naš zadatak i unaprijed se radujem našem daljnem radu, istakao je Zvonko Milas, državni tajnik i Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske a nakon završetka 2. sjednice Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Domovine, koja je danas završena u Šibeniku.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Savjet za Hrvate izvan RH-Milas: Povezuju nas zajednički projekti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna intenzivnija suradnja i jače povezivanje iseljene Hrvatske i Domovine

Objavljeno

na

Objavio

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dobili smo obavijest o održavanju druge sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koja će se, prema toj obavijesti, održati 10. studenoga ove godine u Hotelu “Ivan” u Šibeniku.

Imajući u vidu, kako se na zadnjoj sjednici ovog savjeta održanoj u prosincu prošle godine predložilo jače i čvršće povezivanje Hrvata u iseljeništvu s Hrvatima u Domovini kroz nekoliko konkretnih projekata, susret članova Savjeta za osam dana bit će svojevrsna prigoda za malu analizu svega onoga što se učinilo sukladno donesenim zaključcima s toga sastanka.

Evidentno je kako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine, a sukladno zaključcima savjeta radio na pokretanju Hrvatske svjetske poslovne mreže koja bi trebala doprinijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika.

U tom smislu konkretan korak učinjen je izradom pilot projekta Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske, a koji bi u ovom smislu trebao i odigrati ključnu ulogu. Registar znakovito nosi slogan “ Svjetski je biti Hrvat”, čime podstiče naše ljude u iseljeništvu na konkretne međusobne projekte s partnerima u Domovini. U Središnjem Uredu za Hrvate izvan Domovine potrošili su mnogo sati rada razvijajući ovaj projekt, pa je evidentno kako se očekuju i rezultati.  Rezultati su već vidljivi, jer Središnji državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a prema procjeni brojnih neovisnih analitičara danas predstavlja jedan od najboljih i najučinkovitijih sastavnih dijelova Plenkovićeve Vlade. Dolaskom Zvonka Milasa na njegovo čelo  kao da je ubrizgana svježa krv te se počelo mnogo ozbiljnije i konkretnije djelovati. Naravno da još uvijek nije došlo vrijeme kada će rezultati toga rada steći uvjete za veću prepoznatljivost, koja bi upravo povezivanjem Hrvata u inozemstvu i onih u Domovini i dobila traženi epilog. U tom smislu Registar bi trebao odigrati glavnu ulogu.

Mnogo se očekuje od najavljene druge sjednice vladinog Savjeta,a razlog više pozitivnim očekivanjima jesu i brojne sugestije i prijedlozi koji se očekuju od članova, koji dolaze iz redova Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina i hrvatskoga iseljeništva.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari