Pratite nas

Naši u svijetu

REAKCIJA HRVATA ARGENTINE: Antifašizam je bio zločinački režim u zločinačkoj državi

Objavljeno

na

Nedavno je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila: „NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim. Antifašizam je u temeljima hrvatskog Ustava, a suvremena hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata.“

[ad id=”93788″]

Prigodom proslave 10. travnja održane u Münchenu 1979., prof. Božo Dugeč, u svom poznatom govoru pod naslovom “Nismo spremni robovati”, između ostalog rekao je i ovo:  “Prilika je ovo, da izrazimo nadu, nepokolebljivost i čvrstu volju, da ubuduće i za sva vremena tu svoju obljetnicu slavimo u svojoj slobodnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj… Možda naša Nezavisna i nije bila najnezavisnija, niti je to mogla biti u onom strašnom ratnom kaosu. Uostalom, potpuno nezavisnih država nema ni danas nigdje u svijetu. Činjenica je i to, da je naša Nezavisna bila država Ante Pavelića, i ustaška država, i država domobranska, ali je ona u prvom redu i na prvom mjestu bila država hrvatskog naroda, naša nacionalna država!”.

No prof. Dugeč nije nikada bio ustaša nego član Partije, ali i predsjednik Matice Hrvatske u Donjem Miholjcu, uslijed čega je nakon Titovog državnog udara u Karađorđevu bio progonjen i osuđen u odsutnosti kao “nacionalist, šovinist i narodni neprijatelj”, spasivši se bijegom u Njemačku.

Istina je da je antifašizam to jest borba protiv NDH i za Jugoslaviju ugrađena u Ustavu kao jedan od temelja nove hrvatske države, što je samo po sebi kontradikcija.  No obrana i branitelji prve ovovjekovne hrvatske države biti će prije ili kasnije priznati kao pozitivan dio hrvatske povijesti, bez obzira na sadašnji Ustav i njegove Izvorišne osnove. Jer povijest se ne briše, iako se često, pa i sada, piše prema trenutnim potrebama. Međutim, takva povijest nije istinita povijest.  

No mi koji još uvijek vjerujemo u povijesni slijed kao temelj hrvatskog bitka, koji ne robujemo hrvatskoj prošlosti, ali se ne odričemo nijednog njezinog razdoblja, mislimo da ne smijemo dopustiti da se briše u svijesti hrvatskog naroda prvi međunarodno priznati, iako kratkotrajni pokušaj hrvatskog oslobođenja i nezavisnosti.

Uvjereni smo da bez proglašenja NDH 1941. nikada ne bi došlo do odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), niti do Ustava Narodne Republike Hrvatske (1947.) i Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (30. svibnja 1990. godine), nego bi svi ti događaji bili samo razni pokušaji dobivanja veće ili manje autonomije unutar Jugoslavije.

Jedino je sjećanje na postojanje NDH i njezinu hrabru obranu održalo u duši i srcu hrvatskog naroda vjeru da će se prije ili kasnije Hrvatska ponovno osamostaliti i postati normalna nacionalna država.

A da nije bilo NDH, pad komunizma u Hrvatskoj ne bi doveo do nezavisnosti, nego samo do promjene režima. No došlo je do oslobođenje i Domovinskog rata zato što je hrvatski narod vjerovao u mogućnost oslobođenja, sjećajući se da su hrvatsku državu, bar na kratko vrijeme, ostvarili njihovi očevi i djedovi, a ne zato što bi hrvatski narod pamtio da je Hrvatska nekad davno (1102.) bila nezavisna kraljevina. Konačno neoboriva je istina da su protiv nove hrvatske države ustali isti oni koji su ustali protiv NDH.   

Imao je to u vidu i dr. Franjo Tuđman kad je na prvom Općem Saboru HDZ-a rekao: “Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo fašistička tvorevina, nego i izraz i težnja volje hrvatskog naroda za svojom slobodom i neovisnošću.”

Istovremeno je premijer Tihomir Orešković izjavio: „Vlada i ja osobno osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima. Dan 22. travnja je dan sjećanja i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, za kojeg je i blaženi kardinal Stepinac ustvrdio da je bio najveća ljaga za Hrvatsku. Žao mi je što se ta prigoda koristi za politizaciju koja je neprimjerena te vodi do novih podjela u društvu. Sve to ne samo da vrijeđa žrtve i njihove obitelji nego i nanosi veliku štetu Hrvatskoj“.

Potpuno je ispravno osuditi zločine ustaškog režima, ali istovremeno treba osuditi komunističke i velikosrpske odnosno antifašističke zločine.

Točno je da je blaženi kardinal Stepinac izjavio da je Jasenovac „sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku“ ali ne smijemo zaboraviti da je prigodom suđenja i sramotnog procesa  hrabro svjedočio; „Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u Jugoslaviji“.

Nepobitna je činjenica da je Jasenovac postojao i nakon 1945. te da je također „sramotna ljaga“ za Titovu Jugoslaviju zbog posljeratnih zločina koja su počinili jugoslavenski komunisti i četnici nakon što su zamijenili kokardu s petokrakom.To je imao u vidu treći nasljednik kardinala Stepinca na čelu Zagrebačke nadbiskupije kardinal Josip Bozanić kad je u svojoj propovijedi na Bleiburgu 1997. rekao da „Hrvatska javnost ima pravo znati istinu o Jasenovcu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, kao i nakon što je prestao biti ustaškim logorom“.

I nama je žao da se ovogodišnja komemoracija koristi za neprimjerenu politizaciju no svjesni smo da to ne vodi novim podjelama u društvu, jer se radi o starim podjelama između onih koji su uvijek bili i danas jesu za samostalnu hrvatsku državu i onih koji su uvijek bili i danas jesu za Jugoslaviju ili Veliku Srbiju.

Mit o Jasenovcu potrebno je zamjeniti istinom o Jasenovcu, punom istinom, kakva god bila, a znamo da je bolna, jer Jasenovac kao i svi takvi logori u Hrvatskoj ali i u Srbiji, Njemačkoj, ili bilo gdje, nemoralne su i gnjusne pojave kojima se nitko nemože ponositi. No dok se naši političari prečesto pokajnički posipaju pepelom istovremeno srpski političari ne govore o svojim logorima, nego čak rehabilitiraju Dražu Mihajlovića i svoje nedavne ratne zločince.

 

                             Tomislav Frković                                        Mirko Hasenay

                              Jure Dragicevic                                      Hrvatski Domobran

              Hrvatska Republikanska Zajednica                            Buenos Aires

              Temeljna Skupina “Buenos Aires”

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Njemačko-hrvatski gospodarski forum i Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rheinhessen/Stefan Sämmer

U četvrtak, 20. veljače 2019. godine, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland je u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora / AHK…, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom organizirao Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Prijem se održao u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prijemu je prethodio Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Njemačko-hrvatski gospodarski forum organizirali su Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) te Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj (KWVD).

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja ekspanziju te je stoga zanimljiv partner za njemačka poduzeća i ulagače. To je postalo jasno na Potpore rastu čine osobna potrošnja i snažna dinamika ulaganja. Hrvatska jača i kao tržište javne nabave. K tome se pozornost sve više skreće na teme kao što su digitalizacija, industrija 4.0, startupovi i strukovna izobrazba te usavršavanje. Koje branše imaju izglede u budućnosti i nude dobre mogućnosti prodaje i ulaganja, o tome je razgovaralo preko 80 poduzetnika iz Porajnja-Falačke i Hrvatske.

Glavni direktor Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, Günter Jertz, naglasio je da su trgovinski odnosi između porajnja-falačkih i hrvatskih poslovnih partnera tijekom godina ostali stabilni. Najnovije brojke za 2018. godinu ukazuju na uvoz iz Hrvatske u Porajnje-Falačku u vrijednosti od 46,4 milijuna EUR te izvoz prema Hrvatskoj u vrijednosti od 134,2 milijuna EUR. Jertz gleda u budućnost: „Prilika za proširenje bilateralnih poslova posebice se krije u branšama koje u Hrvatskoj imaju dobre perspektive rasta.“ Tako je na tržištu osobnih automobila nakon porasta od 17,2 posto u 2017. godini između siječnja i listopada 2018. godine još jednom zabilježen porast za 20,4 posto. Visoke stope rasta nedavno su zabilježile i branša plastike i kaučuka te farmaceutska industrija. S pozitivnim rastom se u idućih godina računa i u zdravstvenom gospodarstvu, IT tržištu i graditeljstvu. Dodatan poticaj za poduzeća iz Porajnja-Falačke da se aktiviraju na hrvatskom tržištu ili pojačaju svoj postojeći angažman prema Jertzu predstavlja program „Skills Experts“ njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike. U partnerstvu s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom zamišljena je izobrazba hrvatskih naučnika na licu mjesta prema njemačkom dualnom sustavu obrazovanja koji zatim postaju obučeni stručnjaci u svom području.

Prema navodima Svena Thorstena Potthoffa, direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu (AHK), ne jenjava interes njemačkih poduzeća za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: „Njemačka je za Hrvatsku najvažniji partner za vanjsku trgovinu. Njemački izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu ruši nove rekorde, ali i obrnuto: Njemačka se u međuvremenu razvila u drugo najvažnije prodajno tržište za Hrvatsku. Unatoč potrebnim reformama, primjerice u poreznom pravu, obrazovanju ili javnim uslugama, ipak postoje dobre prilike za njemačke ulagače. Hrvatska osim toga ima izraženu poduzetničku kulturu, brojne poduzetničke inicijative u fazi osnivanja te IT sektor koji je u posljednjih pet godina zabilježio iznimno snažan rast.“

Mario Šušak, direktor Hrvatskog gospodarskog saveza sa sjedištem u Frankfurtu na Majni smatra da su Hrvatskoj potrebne daljnje strukturne reforme za povećanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva kao što je, primjerice, ostvarivanje inozemnih direktnih ulaganja. Ipak, navodi i pozitivne primjere kao što su poduzeća iz hrvatske IT branše: „Globalizacija u gospodarskim odnosima i rastuća mobilnost čovjeka i poduzeća dovode do rastuće konkurencije gospodarskih regija. Brze promjene zahtijevaju stručnjake koji su u stanju razviti rješenja i proizvode koji će se moći koristiti u praksi. Ovaj industrijsko-politički i obrazovno-politički poziv na buđenje u digitalizaciji predstavlja novu priliku kako za Njemačku tako i za Hrvatsku. Zamah digitalizacije mijenja svijet rada do sada neviđenom brzinom. Upravo u tome leži izazov i prilika da poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj profitiraju jedna od drugih.“

Nakon njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sljedio hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.

Brojne goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude ove dvije zemlje. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. Istaknuo je kako je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a život je mirniji i sigurniji. Naglasio je kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Njemački poduzetnik Heiko Müller je rekao da je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Po završetku službenog dijela programa, Hrvatski gospodarski savez dodijelio je nagradu “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima. Hrvoje Ursić je primio nagradu u ime tvrtke „Ekofarma Srnjak“ koja je potekla iz direktne njemačke investicije u stvaranju dugoročnog branda.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, za vina se pobrinio online-shop Crogusto a hrvatski kokteli su bili pripremljeni s „ TESLA Šljivo“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari