Hrvatski sabor danas će odlučivati o prijedlogu da se Tomislav Ćorić, koji je protekle četiri godine bio viceguverner HNB-a, vrati u Vladin tim kao potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Ćorić bi tu dužnost trebao preuzeti od Marka Primorca koji odlazi na mjesto potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB).
Postupak imenovanja i potpora u odboru
Ćorić je prošao prvu saborsku stepenicu, u srijedu je saslušan i dobio je potporu resornog Odbora za financije i državni proračun, još ga čeka iskazivanje povjerenja u Saboru, a da bi bio potvrđen za ministra mora dobiti potporu 76 zastupnika.
Premijer Andrej Plenković opetovao je u srijedu kako Ćorić ima sve potrebne stručne reference za dužnost ministra financija i kako vjeruje da će se dobro uklopiti te da će njegov povratak u izvršnu vlast biti bezbolan i učinkovit.
Plenković o Ćorićevom iskustvu
Istaknuo je kako je riječ o političaru i stručnjaku koji je bio član njegove prve i druge Vlade, obavljao dužnost ministra rada, zaštite okoliša te u konačnici ministra gospodarstva. Dolazi s Ekonomskog fakulteta, s Katedre za financije, s pozicije viceguvernera Hrvatske narodne banke te ima vrlo značajno i bogato iskustvo.
Sabor će glasovati i o drugim točkama koje je raspravio od 15. siječnja, kada je počeo novu parlamentarnu sezonu.
Trebao bi izmijeniti Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i tako omogućiti da se unaprijedi sustav skrbi o njima.
Izmjene Zakona o civilnim stradalnicima
Najvažnija izmjena tiče se promjene načina određivana osnovice za određivanje prava. Po važećem zakonu, kao osnovica se koristila proračunska osnovica koja se nije mijenjala od 2001., a iznosi 441,44 eura. Po novome, osnovicu će odlukom određivati Vlada, jednom godišnje, najkasnije u lipnju.
To znači, ako se Zakon izmjeni u postojećem obliku, Vlada do konca lipnja mora donijeti odluku o visini osnovice koja će vrijediti u idućoj godini. Odluku o iznosu osnovice za ovu godinu, Vlada će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona koji izričito propisuje da iznos osnovice ne može biti niži od onoga određenog za prošlu godinu.
Novi Zakon o otocima i dodatne mjere
Sabor će glasovati i o novom Zakonu o otocima koji treba poboljšati položaj i život otočana, njih oko 128 tisuća, koliko ih je prema popisu iz 2021. godine živjelo na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu.
Zakon unapređuje postojeće, ali donosi i neke nove mjere. Tako će se, primjerice, sufinancirati razlika troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom kakvi su sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno.
Zdravstvena zaštita, azbest i zaštita prirode
Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu sredstava općinama i gradovima za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava.
Zastupnici će glasovati i o tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a samim time i pravo na novčanu naknadu.
Očekuje se da će Sabor područje Zagorskih gora proglasiti parkom prirode koji će se prostirati na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, a obuhvatit će područje Maceljske gore, Ravne gore, Strahinjščice, Ivanščice i Bednjanskog kraja, ukupno 30.187 hektara.
(Hina/K)