Connect with us

Intervju

Schmidt: BiH nije spremna za EU, ali nema druge opcije

Objavljeno

-

Moramo shvatiti da su ovim zemljama na zapadnom Balkanu potrebne europske integracije, inače će biti izložene velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga – rekao je Schmidt

Iako Bosna i Hercegovina nije spremna za pristupanje Europskoj uniji, visoki predstavnik Christian Schmidt rekao je za Euractiv da lideri EU moraju biti svjesni da bi zemlja mogla biti u velikom riziku ako se proces pridruživanja dalje odgađa.

U ožujku 2024. čelnici Europske unije složili su se da otvore pregovore o pristupanju EU sa BiH osam godina nakon što je podnijela zahtjev, ali problemi s entitetom Republika Srpska na čelu sa Miloradom Dodikom, poznatim po bliskosti Rusiji i sklonosti secesionističkim prijetnjama, su veliki.

– Moramo shvatiti da su ovim zemljama na zapadnom Balkanu potrebne europske integracije, inače će biti izložene velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga – rekao je Schmidt za Euractiv.

Schmidt, koji je na toj funkciji od 2021. godine, priznao je, međutim, da pristupanje BiH EU “nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama”.

Ukazao je na prijetnje političkoj stabilnosti BiH, opasnost od rastućeg razočaranja u Europsku uniju i “dramatičan odliv mozgova” koji će postati nezaustavljiv.

Iako je odluka o pokretanju pristupnih pregovora pozdravljena, bila je kontroverzna jer je zemlja još uvijek pod nadzorom Ujedinjenih naroda nakon što je u ratu ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom 1990-ih.

Moć središnje vlade je ograničena, jer je zemlja podijeljena na većinski bošnjačku i hrvatsku Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku sa srpskom većinom, pri čemu svaka etnička grupa bira jednog od tri člana Predsjedništva BiH.

Visoki predstavnik nadzire mirovni proces, čineći ih de facto najvišim dužnosnicima u Sarajevu, s promjenom zakona i jednostranim smjenjivanjem dužnosnika.

On je opisao rascjepkanu zemlju u kojoj se lojalnost građana pretežno oslanja na njihove etničke grupe, koje ostaju duboko pristrasne u svom tumačenju nasilne povijesti Bosne i Hercegovine.

– [To] nije kompatibilno sa europskim integracijama, gde je nediskriminacija u središtu – dodao je on.

– Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država na svijetu koju poznajem, gdje je građanska država prljava riječ za mnoge ljude [jer] opisuje razgraničenje od nečijeg etničkog identiteta – rekao je Schmidt za Euractiv.

Ipak, mirovni izaslanik smatra da je brži proces pristupanja jedini put naprijed.

– Ako ne dođe do primjetnog razvoja, onda europska ideja neće biti privlačna mnogim ljudima – kazao je.

Čak bi i “postepeno približavanje i otvaranje prema EU” “održalo nadu u Europu živom”, dodao je.

– Ako ništa ne učinimo i kažemo da ćete u jednom trenutku biti spremni, onda bi cijela generacija možda emigrirala time što je članstvo u EU dostižno. (…) [] Narednih pet godina je presudno – kaže Schmidt.

Ipak, Schmidtov ambiciozni vremenski okvir je u opasnosti jer će Mađarska preuzeti predsjedavanje Vijećem EU. Mnogi očekuju da će euroskeptična vlada u Budimpešti odgoditi pristupne procedure.

Međutim, Schmidt je rekao kako očekuje da će Mađarska sazvati međuvladinu konferenciju do kraja godine kako bi službeno otvorila pregovore o pristupanju, ali je i dalje “izvjestan skepticizam”, napominjući da se pripreme sporo odvijaju.

– Narod zaslužuje [pristup]. Oni su do kraja Europljani – rekao je on.

Schmidt je naglasio kako su glavni problem za stabilnost i pridruživanje Bosne i Hercegovine politički poduzetnici koji iskorištavaju etničke podjele u BiH kako bi ojačali vlastitu moć, ne navodeći imena.

– Ovo je na obje strane pogoršano posljednjih godina zbog rata u Ukrajini – rekao je Schmit, tvrdeći da je to potaknulo narative solidarnosti između Srba i Rusa s jedne strane i Hrvata i Bošnjaka s Ukrajinom s druge.

– Shvatili smo da se na provjeru i ravnotežu [Bosne i Hercegovine] ne gleda kao na način da se uravnoteže interesi, već kao sredstvo za blokadu: ‘Neću pristati, a onda ne možete ništa učiniti.’ zastoj (…) – naveo je.

Schmit se više puta sukobljavao sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, koji gura separatizam i prijeti da će uhititi Schmidta ako uđe u entitet.

No, Schmidtove intervencije u pravilima zemlje često su bile kontroverzne, s tim da je bivši njemački ministar poljoprivrede donio malo prethodnog iskustva u diplomaciji na posao.

Njegova odluka da naglo promijeni izborne i ustavne zakone nakon izbora 2022. dovela ga je do optužbe za utvrđivanje blokada između etničkih grupa u zemlji.

Iste godine dospio je na naslovne strane sa javnim bijesom, optužujući bosanske političare za „uvrede“ i „političke igre“.

Schmidt je za Euractiv rekao da su njegove intervencije neophodne da bi zemlja ostala funkcionalna, ali je priznao: “Priznajemo da uvijek postajemo pametniji.”

– To ne znači da pojedinačne odluke nisu bile ispravne. Ali kada ih ima previše, neki ljudi počnu da sjede i govore: on će to učiniti umjesto nas ako mi to ne možemo. To nije u skladu sa demokratskim principom – rekao je Schmidt.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas