Pratite nas

Politika

Schumann i Gasperi: Tvorci moderne Europe i budući svetci Katoličke Crkve

Objavljeno

na

Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi i Robert Schumann

Mit o Europi je na vrhuncu svojega uozbiljenja. Silovanje Feničanke više nije grčka rapsodija o ženi velikih očiju i širokoga lica koju je zaveo gordi Zeus. Vodeći je sve do Krete – simboličke granice i vêza između azijskih utjecaja i svega onoga što će se na Kreti i Europi izroditi u samostalni i autentični oblik kulture, jezika, pisma, filozofije i umjetnosti po kojima jednom bijasmo prepoznatljivi

Robert Schumann

– Europa koja je utemeljena na ideji antičke slobode, postala je danas samoj sebi mitom. Urušenim, razvaljenim i pregaženim kršćanskim svjetonazorom i civilizacijskim zaboravom, početno formirane ideje o građanskoj liberalnoj parlamentarnoj demokraciji ostale su bez svoga temeljnog uporišta. Autodestrukcija duhovnoga korpusa, proizvela je frenetičnu unijsku karikaturu, koja po Schumannovom proroštvu neizbježno tone u tiraniju. Lider europskih integracija navjestio je smrt ovakvoj demokraciji.

Europa se svjesno i odlučno odrekla povijesno-moralne okosnice vlastitoga bítka, lomeći je anarhijskom stihijom nihilističke uobraženosti. Sekularizacija kao najveći izraz europske modernosti, produkt je racionalizacije novovjekovnog optimizma i slobode globalnog uma pred kojim je bezrezervno ukinut doticaj između svetoga i svjetovnoga, uzdajući se u svekoliki ekonomski prosperitet i nadnacionalnu sigurnost donošenja općih odluka za čitavu populaciju, izoliravši je od religijskih utjecaja.

Desakralizacija politike i priznavanje pluralizma bez istine o čovjeku, potisnula je svako iskustvo konzervativizma, učinila ga nepoželjnim akterom u oblikovanju društvenih silnica, oduzela mu pravo na izvornu misao o vrijednostima i ekskomunicirala ga na periferiju privatnog mišljenja. Iako naizgled marginalno, sveto je izraženije u okvirima moralnog relativizma ako mu se otkrije snaga otajstvene moći.

Na pragu mistike, umire svaka umišljena politika i religijsko ograničenje – zabluda da je svijet nespojiv s tajnom Božje objave o dostojanstvu čovjeka. Svakoga, jer jedan je Bog svima ljudima. Upravo na ovakvom stavu pomirenja mnogih i drugačijih, tvorci suvremenih europskih integracija, Robert Schumann i Alcide De Gasperi postavili su temelje modernoj Europi. Osnova na kojoj su Njemačka i Francuska uspjele prevladati poslijeratnu krizu, povijesno je poznata činjenica prvih integracijskih zamaha koji su imali odlučujući utjecaj na europsku stabilnost i mir. Ideja Jean Monneta, vizionara političke unije i modernizatora gospodarskih kretanja, realizirana je kroz Schumannov plan.

Ono što se činilo nedostižnim, postignuto je kroz ekonomsku integraciju tzv. Male Europe osnivanjem EZUČ-a pa je rat između Njemačke i Francuske postao „nezamisliv, ali i materijalno nemoguć.“

Alcide De Gasperi

S druge strane, Alcide De Gasperi  bio je premijer čak osam demokršćanskih vlada i jedini čovjek koji je uspio biti predsjednik sabora, predsjednik republike i premijer. Bio je pokretač studentskog kršćanskog pokreta u Beču, urednik  katoličkog časopisa La Voce Cattolica i utemeljitelj stranke Kršćanska Demokracija koja je u bitnome odredila funkcioniranje moderne talijanske države i uspostavu demokratskog društva, oslobođenog od fašističkih aspiracija. Schumann je prepoznao slabosti Versailleskog ugovora i znao je da se takve pogreške više ne smiju ponoviti, kako se ne bi opet oformila neka nova totalitaristička struja koja bi dovela do novog svjetskoga rata. Svoju političku karijeru doživljavao je kao duhovni poziv, bio je praktični vjernik i organizator Katholikentaga, blizak isusovačkoj duhovnosti.

Protivnik svakog oblika destruktivnog nacionalizma i autoritarizma, bio je zagovornik kršćanske demokracije zasnovane na socijalnoj pravdi, ljudskim pravima, dostojanstvu čovjeka i slobodi. Kao i Gasperi, primio je 1958. godine prestižnu mirovnu nagradu u Aachenu, kao jedan od glavnih sudionika u stvaranju mirne i jedinstvene Europe.

Konrad Adenauer

Ovom iznimnom političkom društvu, pripadao je i prvi njemački kancelar Konrad Adenauer, također katolik i osnivač CDU – a, zaslužan za uspostavu efikasnog sustava mirovina i za model „socijalne tržišne ekonomije“ čijoj su se stabilnosti Hrvati uvijek divili. Posebno je ostao upamćen po Povratku njih 10.000, njemačkih ratnih zarobljenika iz SSSR-a. Ljudi koji su zaslužni za uspostavu mirne i jedinstvene Europe, nisu bili obični političari koji su svojim snagama promijenili lice zemlje i toga su bili duboko svjesni. Religiozni, ali slobodni od ograničenja religijskog koncepta ponudili su europskom kontinentu istinu o čovjeku i vrijednostima bez kojih je nemoguće nadići probleme pluralnog društva. Opravdali su svoje poslanje gledajući svijet budnim očima i širinom duhovnoga kapaciteta premostili su naizgled nemoguće razlike među zaraćenim svijetom.

Zato je njihova politika neiscrpno vrelo dobra, izvor Ode radosti koja presušuje pred onima koji nisu baštinili njihov mentalitet, ne poznaju mu temelje niti mu umiju naslutiti mističnu suptilnost – od buke ukrštenih jezika zloće koji jedino mogu integrirati kaos. Beznadni, slijepi i gluhi, onaj kaos koji postaje nesavladiv u disperziji zatočenog uma – vraćenog u mrak platonske špilje, okovan mitološkom sjenom duhovnoga ropstva. Politika nije dovoljna, ovdje se otvara prostor za filozofski aspekt proučavanja neistraženog pojma Zla koji je Dante opisao u svom Infernu, kroz čije se koncentrične krugove provlači potresena Delorsova Europa s epicentrom u Bruxellesu. Pa ipak, nećemo ostaviti svaku nadu mi koji smo ušli u zajedništvo s vraškim konstruktima novoga svijeta, jer njima ne pripada zadnja riječ. Gledano iz hrvatske perspektive, mogli bismo reći da je dr. Franjo Tuđman bio „Schumannov blizanac“, tvorac hrvatske državotvornosti i njene integracije, europske i kršćanske.

Baš kao što su budući svetci Katoličke Crkve, Alcide De Gasperi i Robert Schumann izbavili Europu iz ralja totalitarizma, napose onoga nacističkoga, tako je bl. Alojzije Stepinac izbavio Hrvatsku iz ralja komunizma, stvorivši preduvjete za stvaranje moderne hrvatske države koju šešeljarija ne priznaje.

Bogu hvala, imamo se komu moliti – i kao Hrvati i kao Europljani – da nam se Srbija ispriča kao što se Nijemci do dana današnjega ispričavaju Židovima i klanjaju se njihovim žrtvama poput najrevnijih muslimana, noseći ustrajno biljeg svoje otkupljene krivnje. Otkupljene svetačkom žrtvom svojih i naših, europskih velikana!

Slavica Mustapić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milanović o ‘Stavljanju na liste’: I Plenkovića je na listu 2011. stavila Jadranka Kosor, Lijepo joj se zahvalio

Objavljeno

na

Objavio

Slažem se s Plenkovićem da ‘treba paziti koga se STAVLJA na liste‘. Recimo – sve one koje mu je, prema njegovom kazivanju, stavila i preporučila Kolinda Grabar Kitarović i njezini kasnije posmicani savjetnici. Ili razne stranačke posinke i srodne političke maloljetnike bez dana ikakvog iskustva, koje je, preko reda, stavio na liste sam.

Stavljanje je glagol koji baš priliči načinu na koji se u HDZ-u dolazi na listu. I Plenkovića je na listu 2011. stavila Jadranka Kosor, dan-dva nakon što ga je učlanila u HDZ. Lijepo joj se i ljudski zahvalio.

Ja sam u skoro deset godina puno puta sastavljao liste, ali sam pazio da ljude ne ‘stavljam’, nego da ih predlažem prema nekakvim kriterijima, stažu, zaslugama i radu, čak i kada se radilo o vrlo mladim ljudima.

Nezahvalan posao u kojemu sam katkad i pogriješio. Međutim, sve navedeno nebitno je i blijedi u srazu s cinizmom i prijezirom prema demokratskim normama kojima pršti Premijerova podsviješću bremenita doskočica. Otprilike – pazi koga STAVLJAŠ na liste, jer ću ti sve to pokupovati preko ‘off shore’ koalicijske hobotnice koja neumorno dela 365 dana u godini. Stvarno? Napisao je Milanović.

Podsjetimo, Zoran Milanović je u četvrtak svojim bivšim stranačkim kolegama i ministrima iz Vlade kojoj je bio na čelu, Siniši Vargi i Milanki Opačić, nakon učlanjenja u stranku Milana Bandića, poručio da vrate mandat.

Premijer Andrej Plenković komentirao je to nakon sjednice gradskog vijeća Starog grada na Hvaru.

Upitan kako natjerati stranke da vrate mandat, Plenković je rekao: “Trebamo paziti koga stavljamo na liste.”

“Mandati su neotuđivi i neopozivi”, dodao je Plenković

Plenković: Treba paziti koga stavljamo na listu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Treba paziti koga stavljamo na listu

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Treba paziti koga stavljamo na listu, poručio je u petak iz Starog Grada na Hvaru premijer Andrej Plenković komentirajući prelaske bivših SDP-ovaca u Stranku rada i solidarnosti Milana Bandića.

Novinari su premijera pitali i kako tumači navode SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića da bi Milanka Opačić i Siniša Varga, bivši SDP-ovci koji su nedavno pristupili stranci zagrebačkog gradonačelnika, trebali vratiti mandate SDP-u.

“Mandati su neotuđivi i neopozivi”, istaknuo je Plenković.

Na pitanje kako natjerati zastupnike da vrate mandat stranci s kojom su ga osvojili, odgovorio je: “Trebamo paziti koga stavljamo na listu”.

Vezano za njegovu izjavu jučer u Sinju gdje je, upitan za komentar intervjua u Hrvatskom tjedniku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kojim je najavila kandidaturu za novi mandat, kazao kako je “to moglo biti i negdje drugdje”, novinari su ga podsjetili da je i on sam prije tri godine dao intervju za isti tjednik.

Plenković je na to odgovorio pitanjem ima li u tom njegovom intervjuu išta sporno.

Govoreći o stanju u hrvatskom zdravstvu naglasio je kako su dostupnost zdravstvenog sustava te objedinjavanje, posebno u smislu nabave i funkcionalna spajanja, put kojim Vlada treba ići.

Dodao je da u zdravstvu Vlada mora napraviti još više, s ciljem da cjelokupno zdravstveno i medicinsko osoblje ostane raditi u Hrvatskoj.

Od turističke sezone očekuje da će biti dobra. “Po sadašnjim podacima, u odnosu na lani, u plusu smo za kolovoz i po broju noćenja i broju dolazaka. Kumulativno, i ova će sezona biti u okviru dosadašnje”, rekao je Plenković.

Ocijenio je i da je Hrvatska premašila očekivanja iz strategije razvoja turizma, ali i da dalje treba ulagati u kvalitetu te davati odličnu uslugu za cijenu koju nudi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari