Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je u srijedu kako se Hrvatska prema njegovoj zemlji ponaša na uvredljiv način time što odbija priznati legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana državnog vrha te je poručio kako će se takav odnos morati promijeniti.
Komentirajući raniju izjavu ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana kako Komšića nitko u Hrvatskoj neće primiti jer ga se ne smatra legitimno izabranim predstavnikom Hrvata u Predsjedništvu BiH, Džaferović je u intervjuu za bosanskohercegovačku redakciju televizije N1 kazao kako to smatra uvredljivim za BiH jer se na taj način pokazuje da Hrvatska ne poštuje “legalne i legitimne odluke građana BiH” pa i Daytonski sporazum kojim je propisan način biranja članova državnog vrha.
“Ako želi dobre odnose s BiH Hrvatska će morati promijeniti politiku”, kazao je Džaferović koji je u intervjuu potvrdio i kako se na izborima 2022. godine neće natjecati za još jedan mandat u Predsjedništvu BiH što je neizravna naznaka kako će kandidaturu prepustiti predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću.
Grlić Radman: Komšića nitko neće primiti u Zagrebu, on nije predstavnik Hrvata
Odgovarajući na pitanje o zahtjevima za izmjenama izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira glasovima Hrvata, Džaferović je kazao kako je izborna pravila moguće mijenjati samo na temelju poštivanja presuda Europskog suda za ljudska prava koje traže uklanjanja svake vrste diskriminacije u izbornom procesu.
“Ne možete donositi Izborni zakon mimo odluka Europskog suda za ljudska prava”, kazao je Džaferović istaknuvši kako je to i stajalište Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).
Upravni odbor PIC-a je nakon dvodnevnog sastanka održanog u Sarajevu u srijedu zaključio kako je izborna pravila u BiH potrebno reformirati tako što će se “uzeti u obzir odluke Ustavnog suda BiH te odluka iz predmeta Sejdić-Finci i srodne odluke Europskog suda za ljudska prava, koje još uvijek nisu provedene, neke i više od deset godina”.
Najutjecajnije zapadne zemlje ovime se preko svojih visokih diplomata poručile kako očekuju da se BiH “suzdrži od poduzimanja zakonodavnih ili političkih koraka koji bi otežali provedbu presuda Europskog suda”.
Taj je sud kroz presudu Sejdić-Finci te još tri odvojene presude zaključio kako BiH krši ne samo prava pripadnika nacionalnih manjina kojima onemogućava kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta nego i onih koji se ne žele nacionalno izjasniti a građane BiH u izbornom procesu diskriminira se i po mjestu prebivališta jer, primjerice, Hrvat koji živi u Republici Srpskoj ne može biti kandidat za člana državnog vrha niti to može biti Srbin iz Federacije BiH.
HDZ BiH pak inzistira prije svega na provedbi presude Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno kako bi se zastupnici u nacionalnim klubovima u Domu naroda parlamenta Federacije BiH trebali formirati temeljem izborne volje birača čije nacionalne interese zastupaju. Tu presudu kroz promoviranje načela konstitutivnosti naroda i legitimnog predstavljanja najveća hrvatska stranka u BiH želi primijeniti i na izbor članova Predsjedništva BiH. (Hina)
Grlić Radman: Komšić nije izabran voljom hrvatskog naroda u BiH