Pratite nas

Hrvatska

Šibenski odvjetnik i ugledni stečajni upravitelj Ivan Rude novi kandidat za Predsjednika

Objavljeno

na

‘Idem u utrku za predsjednika. Iza mene su ljudi koji predstavljaju tihu većinu’

Šibenski odvjetnik i ugledni stečajni upravitelj postao je junak radnika koji ga mole da uđe u utrku za Pantovčak

Inicijativa da se kandidira za predsjednika države nije nešto što je htio. Zaista mu je došla kao s Marsa. Ali je došla. Cijeli tjedan 67-godišnji šibenski odvjetnik, poznati stečajni upravitelj i miljenik radnika, čije je tvrtke spašavao od propasti i koji ga doslovce mole da uđe u utrku za Pantovčak, nije imao mira. Ideja je na kraju dobila na dodatnoj ozbiljnosti kada su se radnicima u potpori Rudi priključili i član Akademije tehničkih znanosti Ivan Miloš, stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura, zviždač Srećko Sladoljev, sindikalist Ozren Matijašević

:: Što ste odlučili?

Nakon svih algoritama u glavi, odlučio sam prihvatiti kandidaturu. I to je sada amen.

:: Velika je to čast i odgovornost? Zašto ste pristali?

Upravo obrnuto od toga što ste vi kazali. Ako vam je motiv čast i slast, to je onda čisti ego, potencijalna pohlepa ili ambicija. Odgovornost je važna. Ako nešto radite, radite to odgovorno i korektno i nećete zalutati. Prevedeno, to vam znači da poštujete ljude s kojima radite, da se stavite u njihovu poziciju, vidite što je problem i pravi put tada ćete sigurno naći. Ako ste kapetan broda, morate štititi putnike broda. Kad štitite putnike, štitite i brod. To je tako u mom poslu.

:: Kad vas sami radnici žele na Pantovčaku, očito ste bili dobar kapetan?

Što sam ja to pametno napravio u Autotransportu i Nauti Lamjani. Ništa. Dao sam im ono što im pripada. Ljudi rade i dobivaju za to novac. Ako ljudima ne date život, pa što biste im dali. Ništa. Ja bih svim tim pametnim menadžerima dao u zadatak da naprave rekonstrukciju, ali s istim brojem ljudi. Lako je stvarati sebi bonus na račun toga što si potjerao 100 ljudi. Slažem se, ali ćeš onda i ti pet godina biti bez posla. Pa se snađi kad te djeca budu tražila tenisice, a novca nema. Probaj, dečko.

:: Što biste prvo napravili da pobijedite?

Kao prvo, nema ovdje ako. Ako sumnjate, onda nemojte ni ići. Strah i sumnja blokiraju um. Što se tiče prvih poteza, tražio bih reprogram dugova. Treba reći vjerovnicima jasno i glasno da trebamo moratorij od minimalno pola godine do godinu dana dok se snađemo. Potom bih tražio od Vlade da hitno donese uredbu sa zakonskom snagom da nitko ne može postati vlasnik Ine na prevarantski način.

:: Ali svjesni ste ovlasti predsjednika?

Znate, ja sam vam advokat i nekada izgubljenu parnicu dobijete s ono malo svjetla na kraju tunela koje vidite. Ja ću u ovom slučaju upotrijebiti svoj advokatski mozak, ali se konkurenciji ne odaju tajne zanata.

:: Rekli ste i da ćete, pobijedite li, biti originalni. Što možemo očekivati?

Ja sam već sada drugačiji, bez vrednovanja je li to gore ili bolje. Moji protukandidati su iz etabliranih struktura, partijskih elita i elita kapitala. Ja sam sve suprotno. Nemam ništa protiv kapitala kad on koristi ljudima, niti protiv političke ambicije kad ona koristi ljudima. Ali ako kapital služi samome sebe, ako se otuđi ili ako čak postane vampirski, ako služi za zadovoljavanje apetita nekompetentnih ljudi, onda sam protiv toga.

:: Tko sve stoji iza vas?

Iza mene su ljudi koji predstavljaju tihu većinu. To su ljudi radnici, a što mi posebno imponira, radnici koji su bili ugroženi, kojima je sistem ovršne giljotine uništio život. Kako ih nije sram ne dati im posao, a posla ima. Ako nemate suosjećanja, ništa ne možete raditi. Ako ne vidite patnju drugoga, ne vidite ništa, samo sebe.

Ceste su krvotok države

:: Nemate stranku s glasačkom mašinerijom, ali imate upravo to mnoštvo obespravljenih radnika. Nisu li upravo oni vaš “kapital” na izborima?

Kada bismo tako računali i gledali koliko ima očajnika koji su izgubili nadu, onda bih ja izbore već dobio. Kapetan broda mora biti takav da se putnici osjećaju lagodno i sigurno i da imaju nadu da će stići na drugu obalu. Ovdje više nitko ne zna ni gdje je obala, a kamoli hoćemo li moći doplivati do obale. S ovim brodom ne. Ovo je paradigma koja vodi u ambis, ovo je Titanic i ja čujem kako led grebe po oplati broda. Tko to ne čuje taj je gluh. Ma mi smo već udarili u santu. Ali nećemo potonuti. Narod će naći način.

:: Što mislite o protukandidatima?

Nisu mi za te funkcije. Svi su oni odlični stručnjaci na svom području. Svi govore logično. Ali govore političkim metajezikom. To nije jezik čovjeka. Ja govorim jezikom naroda i govorim ono što svatko vidi, što vrapci vide.

:: Koga držite najdostojnijim protivnikom?

Kao ljudi, za mene su svi dostojni. Nemam ništa ni protiv koga, jer bih, u suprotnom, bio protiv sebe. Sveti Augustin je rekao – tko ljubi ljude sve mu je dopušteno. To je moja maksima. Morate poštovati čovjeka. Gledano kršćanski, zašto bih ja mrzio Josipovića, Grabar-Kitarović ili Kujundžića. Ali je činjenica da je komandni most izgubio kompas. Ova struktura vlada 20 godina, a nije učinila ništa osim što je stvorila ekonomski model u kojem si, što više prodaješ da bi riješio dug, sve više dužan.

Foto: Robert Anić/PIXSELL

:: Pretpostavljam da ste protiv monetizacije autocesta? Jeste li potpisali za referendum?

Isti dan. Za prodati, pameti ne treba. To može svatko, pogotovu kada nije njegovo. To što Vlada radi je glupo ili su oni domaći izdajnici. Ceste su krvotok države, a mi ih prodajemo!? Kao što prodajemo krv dobrovoljnih davatelja krvi preko Imunološkog zavoda. Krv je narodna i zavod mora biti narodni. Neki bi vozili ferrarije i jahte, a čovjek čovjeku daje krv. Daj svoju krv pa radi biznis od toga. U Nauti Lamjani gdje sam bio stečajni upravitelj pa znam da je mogla zapošljavati 300 radnika, a ne 20-ak na koliko se sada svela, netko želi raditi apartmane, da se pretvorimo u perače zahoda. Zbog svega, vrhunski meštri nestaju, odlaze iz Hrvatske. Zovu ih malim ljudima. Pa oni su supstanca države. Da svi političari iz Sabora nestanu, što bi se dogodilo? Ništa. Našli bi nove. Ali da nestanu svi stolari, konobari, trgovci, inženjeri, svi ti “mali”, ne bi bilo ničega.

:: Jeste potpisali i referendum za promjenu izbornog sustava?

Jesam, jer je svaki pothvat koji smanjuje moć otuđene vlasti dobar. Njihova mala nervoza pokazuje da je Željka Markić pogodila u sridu. Sami su se odali.

Kopao sam kanale

:: Znači da ste i za preferencijalno glasovanje i za smanjenje izbornog praga?

Za to sam da glasovanje bude biranje. Ja sam za čovjeka, i samo su takvi izbori pravi. Neće narod tako lako “faliti”. Treba se čuti i glas manjine. Nekada je i manjina bitna.

:: Recite nam nešto o sebi?

Posebno mi na živce idu ljudi koji uvijek govore o sebi. Nisam sveti Ante, ali sam korektan i pošten. Svi smo mi ljudi grešni, ali ništa mračno nemam. Mogu mi doći sve inspekcije. Ako će tražiti, uvijek će naći. To je tako. Ali ako su dobronamjerni, neće naći ništa.

:: Kao student ste bili i pomorac, u Belgiji ste vozili valjak na gradilištu…

I kopao kanale. To su te godine. Otac i mater nisu to mogli shvatiti. Ali nije mi žao. Bio sam i u Rusiji za vrijeme komunizma. Na brodu sam dobio i ponudu da budem drugi oficir makine.

:: Gdje ste radili prije nego što ste otvorili svoj odvjetnički ured?

Radio sam u Općinskoj upravi Šibenik. Bio sam vješt u pisanju općinskih zakona. Nakon toga sam otišao u Nacionalni park Krku. Ondje sam na neobjašnjiv način dobio i otkaz.

:: I to ste iskusili?

Imati i nemati. Taj nemati me blagoslovio. Bio sam bez posla tri godine. Nisam bio gladan, ali bilo je teško.

:: Možda otud briga za radnike?

Apsolutno. Bio sam i ja na drugoj strani. Imao sam neku marku u rezervi, imao sam nešto i od minulog rada, ali kad se bačva prazni, a ne puni, to vam brzo ode. Bilo je teško, ali sve je na kraju došlo na svoje. Otvorio sam svoj ured i danas je to društvo s osam zaposlenih. Plaće dajemo, poreze plaćamo.

:: I kakav ste šef?

Kažu mi da sam dobar i da je atmosfera dobra, ali pitajte njih.

:: Jeste li ikome ikad morali dati otkaz?

Tko nije bio za tim, sam bi to shvatio i otišao. Ali da sam nekomu rekao da mora otići, nisam nikad.

:: Dragovoljac ste Domovinskog rata.

Bio sam u Rogoznici i kasnije pokraj Dubrovnika, u Mokošici. Nije bilo velikih bitaka. I, hvala Bogu, nikoga nisam ubio, zbog čega sam sretan do neba. Sve su suze majki na svijetu jednake.

:: Fetivi ste Šibenčanin i težak. Imate vinograd i masline u Donjem polju. Pa tko će se brinuti o polju ako postanete predsjednik?

To se zapustiti ne smije. Nema šanse. Imam 500 loza i 25 maslina. Sadim i rajčice.

:: Ove godine svi se žale na urod maslina. Je li kod vas bolje? Da odmah vidimo imate li sreće.

Ništa ni kod mene, ali zato imam rajčica za izvoz.

:: Što vam kaže familija na odluku da se kandidirate?

A što će. Nakon svih analiza, pristali su i daju mi podršku. Pitaju me što mi to treba, ali me iznenađuje da me tjeraju na to i ljudi koje nikada u životu nisam vidio. Govore mi: Hajde, Hrvatska traži promjene. Tko to ne vidi taj je slijep.

:: Jeste li ikada bili član neke stranke?

Jesam, HDZ-a. Ali ispisao sam se. Kada se pojavio sramotni Zakon o golfu, zaključio sam da su prevršili svaku mjeru i otišao sam.

:: Što biste rekli, jeste li lijevo ili desno?

Još nisam našao definiciju koja će jasno reći što je ljevica, desnica ili centar. Ljudima ne treba ni brutalni kapitalizam ni brutalni socijalizam. Treba mu “harmonizam”. Svi su poželjni u tom orkestru. I to je za mene pobjeda svijeta.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari