Pratite nas

BiH

Sjednica HDZ-a BiH i HNS-a – Vlasti uvjetovati Izbornim zakonom

Objavljeno

na

Čelništva HDZ-a BiH i HNS-a sutra bi trebale dati odgovor o izbornom nasilju nad Hrvatima

Prošlo je sedam dana od općih izbora u Bosni i Hercegovini, a iz dviju vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, osim obraćanja stranačkih lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića u izbornoj noći, drugih reakcija uopće nije bilo, piše Večernji list BiH.

Sutra bi se trebalo čuti kakav će biti smjer, odnosno odgovor, hrvatske politike na poruku s nametanjem Željka Komšića u hrvatsku fotelju, ali i slaganje izvršne vlasti, oko čega je dio stranaka već pokrenuo određene inicijative. Naime, sutra je predviđeno održavanje sjednica čelništva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Za sada nema najava kako će se postaviti HNS i HDZ BiH nakon što su obrađeni i objavljeni gotovo cjelokupni izborni rezultati. Prije početka izbora dio stranaka iz HNS-a BiH zagovarao je da se, neovisno o izbornom rezultatu, postavi donja crta ispod koje se više hrvatska politika neće povlačiti, neovisno o tome kakav će biti stav druge strane. Političko pitanje svih pitanja, a što je pokazao i rezultat ovih izbora, za Hrvate jest izmjena Izbornog zakona.

Jednako kao što su odredbe Izbornog zakona omogućile izbornu prijevaru i nasilje nad političkom voljom Hrvata, s druge strane upravo je jedna kampanja mržnje i prijetnji koja se isijavala iz, prije svega, Komšićeve kampanje dovela do toga da stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora ostvare objektivno bolji rezultat nego što se to očekivalo. Da kojim slučajem nije bilo Komšića, s poprilično letargičnom kampanjom, kao i prosječnim rezultatima vlasti, to hrvatske stranke nikada ne bi mogle ostvariti. I to je prokletstvo “hrvatskog odgovora” i “hrvatskog izbora” da nemaju mogućnost politički se pluralizirati jer ih pokušaji provedene politike asimilacije i hegemonije ustvari tjeraju da stalno podržavaju jednu te istu stranku. Vrlo jednostavno se može objasniti fenomen zašto natpolovična većina Hrvata već 28 godina bira jednu te istu stranku jer se boji da bi ih većinske bošnjačke stranke mogle posve izbaciti iz vlasti i olakšati put prema eliminiranju iz ove zemlje.

U neformalnim razgovorima s nekoliko dužnosnika HNS-a ističe se spremnost zauzeti stajalište da se uspostava vlasti u Federaciji BiH uvjetuje izmjenom Izbornog zakona. Prema nekim tumačenjima, to je moguće izvesti i s aktualnim “starim” sazivom državnog Doma naroda te novim Zastupničkim domom Parlamenta BiH. To, prije svega, podrazumijeva popunjavanje odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud BiH po apelaciji Bože Ljubića, a što su od vlasti zatražili i dužnosnici Europske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn. Na izmjene odredbi Izbornog zakona pozvala je i američka administracija. Bošnjačka strana inzistira da se doslovno prepiše staro, neustavno rješenje, dok Hrvati i Ustavni sud inzistiraju na tome da se poštuje ključno načelo legitimiteta predstavljanja.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bivši Dodikov savjetnik optužen za ratne zločine protiv pripadnika HVO

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Tužiteljstvo distikta Brčko u Bosni i Hercegovini podignulo je optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika vojske bosanskih Srba koje tereti za ratni zločin nad pripadnikom Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a jedan od optuženika je dugogodišnji savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Tužiteljstvo u Brčkom potvrdilo je kako je optužnica podignuta protiv Dodikova bivšeg savjetnika Pantelije Ćurguza te Željka Slijepčevića. Optužnica ih tereti da su u rujnu 1994. godine u Krepšiću kod Brčkog mučili zarobljenog pripadnika HVO-a i nečovječno postupali prema njemu kao ratnom zarobljeniku.

Ćurguz (61) i Slijepčević (54) sada su optuženi za nasilje protiv života i tijela, okrutno postupanje i mučenje zarobljenog pripadnika HVO iz Orašja inicijala I.S.

On je bio zatvoren u privatnim objektima u Krepšiću i tamo su ga vezanog tukli i tjerali ga da prizna zločine protiv srpskog stanovništva.

Ćurguz je tada je bio načelnik stožera brigade, a Slijepčević časnik za sigurnost.

Nakon rata Ćurguz je bio predsjednik udruge bivših pripadnika vojske bosanskih Srba, a u vrijeme kada je Milorad Dodik bio predsjednik RS Ćurguz mu je bio savjetnik za obranu i sigurnost. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ratni šef policije na Palama optužen za zločine protiv čovječnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv Malka Koromana, koji je tijekom rata u BiH bio šef policije na Palama, tadašnjoj prijestolnici samozvanih vlasti bosanskih Srba.

U priopćenju Tuižiteljstva BiH stoji kako je Koroman optužen za progon civilnog bošnjačkog stanovništva s područja Pala i okolnih mjesta.

Optužnica za zločine protiv čovječnosti sadrži podatke o ubojstvima, nezakonitim zatočenjima, zlostavljanjima i drugim nečovječnim djelima. Navedeno je kako je Koroman izravno odgovoran za zločine protiv desetaka civila koji su bili nezakonito zatočeni u sjedištu policije na Palama i tamo zlostavljani i pretučeni, zbog čega su neki od zatočenika i preminuli.

Istragom je utvrđeno kako je je Koroman kao šef paljanske policije ne samo znao za počinjene zločine, nego ih je i odobravao i poticao, a nije učinio ništa kako bi se civile zaštitilo.

Optužen je i da je zajedno s pripadnicima vojske bosanskih Srba organizirao i vodio napad na selo Hrenovica i okolna mjesta, nastanjena civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti.

Sve kuće čiji su vlasnici bili Bošnjaci su zapaljene i uništene, stanovnici zatočeni, a 35 muškaraca je teško zlostavljano.

Prije rata u BiH Koroman je bio čuvar u zatvoru u Foči. Tamo je radio i u vrijeme kada je u fočanskom zatvoru kaznu izdržavao Alija Izetbegović, prvi predsjednik samostalne Republike BiH, koji je u nekadašnjoj SFRJ osuđen na devet godina robije zbog tzv. verbalnog delikta.

Upravo je Koroman bio taj koji je Izetbegoviću 25. studenog 1988. godine pročitao odluku Predsjedništva SFRJ o oprostu od daljeg služenja kazne nakon točno 2075 dana provedenih u zatvoru, podatak je koji je istaknut u sarajevskom “Muzeju Alija Izetbegović”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari