[su_heading size=ā20ā³]ÄelniÅ”tva HDZ-a BiH i HNS-a sutra bi trebale dati odgovor o izbornom nasilju nad Hrvatima [/su_heading]
ProÅ”lo je sedam dana od opÄih izbora u Bosni i Hercegovini, a iz dviju vodeÄih hrvatskih i boÅ”njaÄkih stranaka, osim obraÄanja stranaÄkih lidera HDZ-a BiH Dragana ÄoviÄa i SDA Bakira IzetbegoviÄa u izbornoj noÄi, drugih reakcija uopÄe nije bilo, piÅ”e VeÄernji list BiH.
Sutra bi se trebalo Äuti kakav Äe biti smjer, odnosno odgovor, hrvatske politike na poruku s nametanjem Željka KomÅ”iÄa u hrvatsku fotelju, ali i slaganje izvrÅ”ne vlasti, oko Äega je dio stranaka veÄ pokrenuo odreÄene inicijative. Naime, sutra je predviÄeno održavanje sjednica ÄelniÅ”tva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Za sada nema najava kako Äe se postaviti HNS i HDZ BiH nakon Å”to su obraÄeni i objavljeni gotovo cjelokupni izborni rezultati. Prije poÄetka izbora dio stranaka iz HNS-a BiH zagovarao je da se, neovisno o izbornom rezultatu, postavi donja crta ispod koje se viÅ”e hrvatska politika neÄe povlaÄiti, neovisno o tome kakav Äe biti stav druge strane. PolitiÄko pitanje svih pitanja, a Å”to je pokazao i rezultat ovih izbora, za Hrvate jest izmjena Izbornog zakona.
Jednako kao Å”to su odredbe Izbornog zakona omoguÄile izbornu prijevaru i nasilje nad politiÄkom voljom Hrvata, s druge strane upravo je jedna kampanja mržnje i prijetnji koja se isijavala iz, prije svega, KomÅ”iÄeve kampanje dovela do toga da stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora ostvare objektivno bolji rezultat nego Å”to se to oÄekivalo. Da kojim sluÄajem nije bilo KomÅ”iÄa, s popriliÄno letargiÄnom kampanjom, kao i prosjeÄnim rezultatima vlasti, to hrvatske stranke nikada ne bi mogle ostvariti. I to je prokletstvo āhrvatskog odgovoraā i āhrvatskog izboraā da nemaju moguÄnost politiÄki se pluralizirati jer ih pokuÅ”aji provedene politike asimilacije i hegemonije ustvari tjeraju da stalno podržavaju jednu te istu stranku. Vrlo jednostavno se može objasniti fenomen zaÅ”to natpoloviÄna veÄina Hrvata veÄ 28 godina bira jednu te istu stranku jer se boji da bi ih veÄinske boÅ”njaÄke stranke mogle posve izbaciti iz vlasti i olakÅ”ati put prema eliminiranju iz ove zemlje.
U neformalnim razgovorima s nekoliko dužnosnika HNS-a istiÄe se spremnost zauzeti stajaliÅ”te da se uspostava vlasti u Federaciji BiH uvjetuje izmjenom Izbornog zakona. Prema nekim tumaÄenjima, to je moguÄe izvesti i s aktualnim āstarimā sazivom državnog Doma naroda te novim ZastupniÄkim domom Parlamenta BiH. To, prije svega, podrazumijeva popunjavanje odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud BiH po apelaciji Bože LjubiÄa, a Å”to su od vlasti zatražili i dužnosnici Europske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn. Na izmjene odredbi Izbornog zakona pozvala je i ameriÄka administracija. BoÅ”njaÄka strana inzistira da se doslovno prepiÅ”e staro, neustavno rjeÅ”enje, dok Hrvati i Ustavni sud inzistiraju na tome da se poÅ”tuje kljuÄno naÄelo legitimiteta predstavljanja.
VeÄernji list BiH
