Pratite nas

Religija i Vjera

Snažna propovijed biskupa Perića: Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

Objavljeno

na

Mnogi mladi ovih dana primaju sakrament svete potvrde. Kako bismo bolje razumjeli ovaj sakrament, donosimo snažnu propovijed mostarsko – duvanjskog biskupa Ratka Perića koju je izgovorio na misi na kojoj je sakrament potvrde po njegovim rukama primio 491 krizmanik. Misa koja je uključivala obred podjele sakramenta svete potvrde održana je u Mostaru, ispred katedrale Marije Kraljice neba i Majke Crkve, 8. lipnja 2014. Propovijed biskupa Perića donosimo u cijelosti.

Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

1. Grijeh Oholosti

Prvi su ljudi slobodno odlučili biti kao Bog pa su se našli ispražnjeni od Božje milosti, lišeni prijateljstva, ogoljeni od darova Božjih, izbačeni iz zemaljskoga vrta. I svi smo mi od tada prognani sinovi Evini.

Oholi ili umišljeni jesu oni koji u duši misle da znaju, a ne znaju; da dobro rade, a ne rade. Oholi ili uobraženi jesu oni koji svojim zemaljskim grješnim zakonima udaraju na Božji vječni mudri zakon. Koliko god imali škole, pojedinci pa i narodi, prazne su ili ohole glave i srca ako im Bog nije glavna osoba u životu!

Suprot grijehu oholosti jest:

Dar Mudrosti

Mudar je onaj učenik koji poduzima razumna sredstva da postigne razuman cilj. Škola: uči da dobro maturira. Maturira da pohađa i dobro završi fakultet. Diplomira da se zaposli i bude koristan društvu. Radi da stekne život vječni. Uči ne za školu, nego za život, i ovaj i onaj. Da vrijedi u sebi, u obitelji, u narodu.

Mudra je ona djevojka koja čuva svoj dobar glas iz obitelji u društvu, da može s mladićem koji je njezina srca osnovati zakonitu ženidbenu vezu imajući vječnost pred očima.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha oholosti da steknete dar mudrosti.

2. Grijeh Lakomosti

Pohlepa. Glad za još više. Škrtu je čovjeku cilj života bogaćenje, pa i krađom, otimačinom, na štetu drugih, i na svoju štetu zemaljsku i nebesku.

Suprot lakomosti jest:

Dar Razbora

Razbor dolazi od razabrati, razumom razlučiti, razbistriti što u životu valja, što ne valja; što je čast, a što sramota. Što je krađa, a što je rađa. Što je zdrava štednja, a što bolesna škrtost.

Nerazborit je tko ne razabire zasluženo bogatstvo od pohlepna bogaćenja. A nitko ti ne može dati dara razbora doli Duh Sveti.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha lakomosti da surađujete s darom razbora.

3. Grijeh Lijenosti

Lijen je mladić koji ima ruke nevaljale i nevoljne. Mozak mu zahrđao, nema više u njemu daha Božjega. Cijelo tijelo lijeno, tromo, neradino. A lijen narod jest neradin, nekultiviran narod, propao na povijesnom i svakom ispitu i testu.

Dar Znanja

Nitko ne bi želio biti neuk, nepismen, s neznanjem, osim lijenčine. I svatko razuman radostan je i ponosan da ima bar malo pismenosti, kulture i pameti u glavi, u kući, u gradu. Zato škole, gimnazije, fakulteti, znanstveni instituti, akademije. I sve nam to ništa koristilo ne bi kada ne bismo imali znanja potrebna za vječno spasenje.

Pravo znanje ima onaj tko poštuje svoje roditelje, koji im se ne ruga i ne kaže: „Tebe, ćaća, pregazilo vrijeme! Što ti, mama, znaš? Ušuti!“ A pravo znanje daruje Duh Sveti u sakramentu sv. potvrde.

Krizmanici, pamet u glavu i zasukati rukave ako želite duhovne plodove znanja sadašnjosti i budućnosti! I nakon krizme razvijajte dar znanja radi vječnoga spasa.

4. Grijeh Zavisti

Zavidan je u duši onaj tko ruši tvoju kuću da je nemaš, koji želi da nastradaš, da se razboliš i umreš. Nigdje đavao nema toliko uspjeha a mi ljudi popuštanja kao u zavisti. Zavist je izvorište novih grijeha.

Dar Savjeta

Kako je majka neopisivo radosna kada joj djeca usvajaju razuman savjet u kući, u školi, na ulici, u crkvi! I kako je žalosna kada mora svim i svačim odvraćati sina da ne luduje na cesti s posuđenim autom, a kćer urazumljivati da ne gazi savjesti radi svojih strasti.

Bog daruje svoga Duha onima koji njegov savjet slušaju, “onima koji mu se pokoravaju” (Dj 5,32), tj. koji njegove zapovijedi obdržavaju. Protiv dobra savjeta radi zao savjet ili vraška zavist.

5. Grijeh Bludnosti

Zloporaba tjelesne moći koja inače služi ravnoteži organizma i odgovornu rađanju novih bića. Iz bludnosti niču preljubi i svakovrsna zastranjenja protiv ljudske naravi. Teška zloporaba u uživalačke svrhe bez ikakve odgovornosti. Ništa nije odgovornije od prave ljubavi, a neodgovornije od grijeha bludnosti. I ništa neodgovornije od priziva na bludnost u ime ljubavi.

Jedno je pristojnost i ljudsko dostojanstvo, a drugo je prostaštvo i besramni govori, čini, psovke i šale koje čovjeka svode na neljudski stupanj. Oholost i bludnost dvije su slijepe blizanke, od kojih jedna drugu vodi i obje u jamu padaju.

Suprot njima jest:

Dar Jakosti

Duh je naš Branitelj od zla i grijeha, od trajne i tragične smrti. Duh nam daje dar jakosti. Mi smatramo pravim svjedocima one koji su uskladili svoje držanje i svoju vjeru s Duhom Božjim; onoga tko se ne stidi javno posvjedočiti za svoju vjeru i svoje podrijetlo. Tko zna dati razloge svojoj vjeri: molitvom i obrazloženjem!

6. Grijeh Neumjerenosti u jelu i piću

Piće oduzima pamet i obraz, uništava brak i obitelj. Ne opija se čovjek samo alkoholom, nego još gore: opojnim sredstvima, travama. Od heroina se ne postaje heroj, nego duhovni i tjelesni bogalj, sakat, hrom, hrđa fizička i psihička. To je suprotno Božjemu planu.

Suprot takvoj neumjerenosti jest:

Dar Pobožnosti

Pobožan znači “po Bogu”, živjeti po Božjoj zapovijedi i školi. Pobožnost te navodi da se drukčije vladaš u crkvi negoli na stadionu; drukčije na pričesti nego na plaži, a na oba mjesta poštujući Božji zakon. Da čuvaš svoju pamet i svoje srce kako ga je Bog stvorio i djelovanje mu odredio.

Krizmaniče, danas primaš dar pobožnosti da ostaneš čitava života pobožan i religiozan radi stjecanja vječnoga spasa!

7. Zla srdžba

u duši postaje grijehom jer je prilika za psovku, razbijanje, tučnjavu. Srditost je planuće strasti. Pokazujemo drugima kako nam je živčani sustav ugrožen. Srdžba je gubljenje volana iz ruke i ravno – u zid i na mjestu mrtav. Postoji neki vanjski sud. Postoji pravda. Na stadionu sto tisuća navijača srdito viče, ali se računa samo kada sudac daje znak.

Budi pravedan, nepristran, jak i odlučan kao sudac, a ne nepravedna, strastvena, srdita vika i galama.

Suprot srdžbi i njezinim posljedicama jest:

Dar Straha Božjega

Bogobojaznost jest početak prave mudrosti. Strah je ugrađen u našu krv i život kao neki ovoj od zla, fizičkoga i moralnoga. Ali, na žalost, mi ne bježimo toliko od zla grijeha, jer nas kazna odmah ne pogađa. Ali ona nas jednako stiže, bilo na ovome bilo na onome svijetu.

Zaključak:

Očuvaj nas, Duše Sveti, od zloduha oholosti i lakomosti, od grijeha bludnosti i zavisti, od neumjerenosti i zle srdžbe, i poroka lijenosti. Očuvaj osobito ove mlade krizmanike od tih sedam zala! Udijeli im darove svoje mudrosti i razbora, svoga znanja i savjeta, svoje jakosti, pobožnosti i nada sve straha Božjega. A i nas sve da uvijek surađujemo s Tobom čuvajući se sedam glavnih grijeha, a radeći sa sedam svetih darova! Sedam svojih dara daj! Amen.

hkm.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua: Katedrala će se obnoviti, treba graditi onu od ‘živoga kamena’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predvodio je u nedjelju navečer središnje misno slavlje u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata i u homiliji poručio da će se Zagrebačka katedrala obnoviti i pozvao sve vjernike da grade i katedralu “od živoga kamena”.

Središnje euharistijsko slavlje u povodu proslave Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održano je na Trgu ispred Zagrebačke katedrale koja je u razornome potresu 22. ožujka pretrpjela velika oštećenja.

Svetu misu predvodio je nuncij Lingua na hrvatskome jeziku u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te s mnoštvom vjernika grada Zagreba.

Na početku misnoga slavlja kardinal Bozanić čestitao je svima blagdan Pedesetnice – slavlje silaska Duha Svetoga na prvu crkvenu zajednicu okupljenu u dvorani Posljednje večere u Jeruzalemu s kojima je, rekao je, bila i Marija, Isusova i naša majka. Stoga je , istaknuo je, sretna prigoda da ove godine na svetkovinu Duhova častimo i zaštitnicu našega grada – Majku Božju od Kamenitih vrata.

Kardinal je podsjetio kako je na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka kada su proglašene posebne mjere zbog pandemije COVID-19, osjećajući neizvjesnost, zajedno s biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, hodočastio od prvostolnice do Kamenitih vrata. Istaknuo je kako su molili poseban zagovor pred zemnim ostatcima bl. Alojzija Stepinca i pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata i preporučili grad Zagreb, domovinu Hrvatsku i svijet njihovoj pomoći i zagovoru pred Nebeskim prijestoljem,

“Nismo ni slutili da ćemo za tri dana biti pogođeni potresom koji je ostavio razorne tragove u našem gradu i okolici, a posebno u podsljemenskoj zoni, a to je bila i prva nedjelja kada su crkve u Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, zbog civilnih mjera, bile zatvorene”, dodao je kardinal. Istaknuo je kako upravo zbog toga “zahvaljujemo Bogu što nas je u tom iskušenju, jer bi u vrijeme potresa naše crkve bile ispunjene vjernicima, poštedio velikih ljudskih žrtava”.

Mariju zazivamo i danas uslijed dvostruke kušnje

Nuncij Lingua podsjetio je da je Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba u znak sjećanja na strašni požar koji je u noći između 30. i 31. svibnja 1731. uništio veći dio grada a u kojemu je čudom ostala netaknuta slika Djevice Marije koja je od tada postala znak nade, posebno u trenutcima kušnje.

“I sada to nastavljamo uslijed dvostruke kušnje – potresa od 22. ožujka i pandemije koronavirusa koja nije zahvatila sam Zagreb već i cijeli svijet, kada se više nego ikada imamo razloga obratiti Mariji kao vjerna i postojana djeca, zazivajući njezinu zaštitu”, rekao je u homiliji nuncij Lingua.

Istaknuo je kako će Zagrebačka katedrala biti obnovljena i zahvalio je svima koji su odmah krenuli na posao njezine obnove.

Ali, rekao je nuncij, “mi se prije svega želimo zaokupiti izgradnjom crkve koju niti jedan potres, bomba i pandemija ne mogu srušiti – žive zajednice kršćana koji su ujedinjeni u Isusovo ime”

“Svi trebamo biti sudionci u izgradnji katedrale od živoga kamenja,sagrađene na temeljima prethodnika koji ovdje počivaju počevši od voljenoga blaženika kardinala Stepinca, svjedoka vjere i mučenika u teškim vremenima, Sluge Božjega kardinala Kuharića pastira jasnih načela i široka srca, do uzoritoga kardinala Šepera čuvara vjere i pravovjerja u srcu, kao i svih onih znanih i manje znanih koji simbolički podržavaju ovaj prekrasan hram”, poručio je nuncij.

Okupljenim vjernicima nuncij Lingua udijelio je apostolski blagoslov pape Franje, kojemu je pak kardinal Bozanić u spomen na današnji blagdan i, kako je rekao, “spremno prihvaćanje poziva upućenoga još prije koronavirusa da na ovaj dan predslavi svetu mis”, darovao bistu kardinala Alojzija Stepinca.

Procesija drukčija od dosadašnjih

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom koju je održao kardinal Bozanić, manja skupina vjernika krenula je u procesiji noseći sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u njezino svetište na Kamenitim vratima.

Skupinu je činilo 60 vjernika, odnosno tri skupine po 20 vjernika, u prvoj su bili vjernici iz posljemenskih župa koje su najviše stradale u razornome potresu u ožujku ove godine, u drugoj 20 mladih koji su predstavljali sve one mlade koji su se trebali naći u Zagrebu na Susretu hrvatske katoličke mladeži, a koji se neće održati zbog pandemije koronavirusa. U trećoj je skupini bilo 20 vatrogasaca u ime svih svojih kolega koji su, istaknuto, nesebično pomagali građanima Zagreba u teškim trenutcima nakon potresa.

U procesiji su sudjelovali i vjernici, pridržavajući se uputa vezanih za vjerska okupljanja,

Na misi su, među ostalima, sudjelovali izaslanik premijera ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Duhovi – Blagdan Pedesetnice

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekosta, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

“Primite Duha Svetoga”, poručuje nam Gospodin. Duh Sveti jest Božji mir koji raskrinkava naš nemir, bezgrešnost koja rastače našu grešnost, gorljivost koja liječi našu mlakost…

Kršćani slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa. To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs.

Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Sveti Luka u Djelima opisuje dolazak Duha Svetoga na posve jasan i prepoznatljiv način, po onom vjetru, po ognjenim jezicima, po jezicima koje govore i razumiju, a da ga jučer nisu znali. To su osjetljivi prirodni fenomeni koji i danas izazivaju tolike komentare i tolika tumačenja – egzegezu.

Međutim ovdje treba ne zaboraviti jednu veliku činjenicu, a ta je da Duh Sveti dolazi apostolima, Blaženoj Djevici Mariji, Isusovoj rodbini i okupljenima ženama i ostalima dok su u molitvi. Oni su jedno srce i jedna duša koje dolazi ojačati i ohrabriti Duh Sveti i dati tako njima svoj pečat da krenu naprijed. Zato se ova svetkovina i ovaj događaj i drže jednim od rođendana Crkve.

Duhovi, današnja nedjelja, su punina Uskrsa. Za Crkvu veoma važna svetkovina njenoga utemeljenja i predstavljanja pred svijetom, odnosno to je službeno rođenje Crkve sa krštenjem u Duhu. Danas na Prvu Crkvu silazi punina Duha Svetoga kojega je pripremao Duh Božji koji je govorio po prorocima i u svakom vremenu pripremao po dobroti, pravdi i istini sve ljude dok nije našao u Kristu svoje konačno ispunjenje. Zato mi danas obvezno povezujemo Sinaj i Jeruzalem, Savez na Sinaju i zajednicu u Jeruzalemu. Dvanaest plemena na Sinaju i dvanaest apostola u Jeruzalemu, jesu novi Izrael, gdje vatra i vjetar predstavljaju Boga živoga koji je svemu život i početak, pa tako i mladoj Crkvi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari