Pratite nas

Događaji

Španovica, Kusonje, Bučje – mjesta četničkih i partizanskih zločina

Objavljeno

na

Ovog vikenda, 6.10.2019. godine,  hodočasnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva komemorirali su u Španovici, Kusonjama i logoru Bučje.

U Pakracu, u prepunoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, mjesni župnik vlč. Matija Jurković održao je svetu misu za sve žrtve Španovice stradale u zločinu počinjenom u listopadu 1942 i tijekom II svjetskog rata od strane četnika i partizana.

Kusonje

Nakon svete mise, na putu za Španovicu, hodočasnici su se nakratko zaustavili u Kusonjama te u spomen parku pred kapelicom položili vijence za 20 branitelja,  zvjerski pogubljenih u četničkoj zasjedi u akciji oslobađanja Kusonja kraj Pakraca 8. rujna 1991. godine. Ubijeni branitelji bili su bjelovarski dragovoljci, pripadnici Prve satnije 105. brigade HV-a: Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato Čančar, Miroslav Černak, Marijan Dukić, Stipe Gadža, Petar Grubeša, Anto Ivandić, Stjepan Kolar, Vlado Krivačić, Stjepan Mamić, Tadija Markić, Ivan Palić, Zlatko Pavlović, Nedjeljko Pekić, Mario Posarić, Igor Stipić, Dubravko Štefulinec, Ante Tandara.  Njihova okrutno izmasakrirana tijela ekshumirana su 29. siječnja 1992. godine. Na drugu obljetnicu pogubljenja 8. rujna 1993., roditelji žrtava došli su puni boli i tuge, s cvijećem i svijećama na mjesto ovog zločina, ali četnici su im podmetnuli minu, pa su u eksploziji na komemoraciji smrtno stradale još tri osobe (pripadnici 105 brigade HV-a Stanko Palić, Mirko Pereš i Željko Šegvić), više ih je ranjeno a majka Zorica Posarić teško je ranjena u noge i od tada je u invalidskim kolicima. Danas se u Kusonjama nalazi kapela Male Gospe i spomen područje.

Istina o stradanju branitelja u Kusonjama izašla je na svijetlost dana u svibnju 1995 godine nakon uspješno izvedene vojno redarstvene operacije „Bljesak“ i oslobađanja zapadne Slavonije, kada je u ruke hrvatske vojske i policije pao veći broj pripadnika različitih srpskih paravojnih formacija s područja Pakraca među kojima je bio i određeni broj zločinaca odgovornih za masakr naših boraca u Kusonjama. Jedan od njih, sudionik borbi, zarobljavanja i masakriranja branitelja u Kusonjama, detaljno i vjerno je opisao te događaje. Navodimo citat iz knjige „Zastali u vješnosti ljubeći oltar domovine Kusonje 1991 – 1993“  u izdanju nakladnika Grada i Državnog arhiva Bjelovar:

„…negdje između 9 i 9.30 sati, zapovjednik bataljuna Bogdan Dabić pozvao je na predaju preživjele hrvatske vojnike. I predaja je počela. Prvi vojnik koji se predao prelazio je preko ceste s rukama u zraku vičući „Vode!“ nakon čega se čuo rafal. Na zarobljenika je pucao Žarko Krajnović koji se nalazio u dvorištu te kuće i pogodio ga rafalom u prsa. Istovremeno je iz kuće izašlo još šest vojnika kojima je Bogdan Dabić zapovijedio da legnu potrbuške na cestu s rukama na zatiljku, nakon čega ih je Luka Krajnović vezao žicom.

U gužvi koja je nastala oko zarobljenika viđeni su Miloš Anđelić, Pero Ljepoja i Milunka Rogulić kako udaraju nogom zarobljenike koji leže na cesti te im pucaju u leđa iz automatske puške i pištolja. Milunka Rogulić uzela je veliki odvijač te njima udarala policajce po glavi, a jednome je odvijač zabila u koljeno i zglob na nozi. Luka Krajnović i Nedeljko Krajnović prepirali su se oko toga tko će pucati u zarobljene vojnike. U grupi oko zarobljenih vojnika nalazio se i Ivan Sužnjević, koji je jednom od ranjenih zarobljenih branitelja uštrcao u žilu na ruci nekakav serum, koji je dobio od dobrovoljaca „Lale“ iz Srbije. Kasnije je taj serum štrcao po otvorenim ranama vojnika. Jednom od zarobljenih vojnika skinuo je čizme „kanađanke“ i baciou mu na noge veliki betonski blok. Nedeljko Krajnović i „Lala“ ušli su u kuću u kojoj su ostali mrtvi i ranjeni vojnici, nakon čega su pucali u glavu dvojici ranjenika, ali i po ostalim mrtvim tijelima. U borbi koja je vođena dan i noć četnici su imali petoricu mrtvih i desetak ranjenih.

Bila je to jeziva priča o ratnom zločinu, izljevu nekontrolirane mržnje nad zarobljenim i nemoćnim hrvatskim vojnicima ispričana jezikom jednog od zločinaca. Izjava sadrži još niz detalja o zločinu, koji nisu za objavljivanje, a koji su tog rujanskog jutra učinjeni nad zarobljenicima.

Nakon svega što se tada dogodilo moramo postaviti pitanje što je bio uzrok takvom zvjerstvu i divljaštvu? Kakav je mentalni sklop ljudi koji su to učinili, koji su im bili motivi za takav zločin i što su njime željeli postići? Odgovor može biti samo jedan – neizmjerna mržnja prema hrvatskom narodu i njihovoj težnji za slobodom i samostalnošću, prema hrvatskim braniteljima, prema njihovim odorama, prema svemu onome što su oni predstavljali i za što su se borili…..“

Španovica

Desetak kilometara poslije Kusonja nalazi se Španovica. Španovica je mjesto velike hrvatske tragedije i stradanja. Selo je bilo naseljeno Hrvatima već od 1864., a prije Drugog svjetskog rata selo je imalo oko 1.300 stanovnika.

U napadu na selo sudjelovale su partizanske jedinice koje su bile formirane večinom od srpskog življa  5. na 6. listopada 1942. zaklana su i ubijena 142 Španovčana, zapaljeno je 227 kuća i selo je do temelja uništeno. Mnogi mještani završili su u masovnoj grobnici, a ostali prisilno raseljeni. Nakon 1945. nova komunistička vlast zabranila je povratak preživjelim Hrvatima niti su dozvolili da se selo obnovi nakon II svjetskog rata.čiju su cjelokupnu imovinu konfiscirali i nakon rata kolonizirana i podjelili Srbskom stanovništvu. Preživjeli Španovčani i njihovi potomci ni u hrvatskoj državi nisu dobili povrat svoga vlasništva te tako dijele nepravednu i skandaloznu sudbinu pogubljenih odnosno protjeranih Hrvata iz Boričevca i Zrina. Selo se prije oslobođenja Hrvatske, zvalo Novo Selo, ime Španovica vraćeno mu je 24.2.1992. godine.

Potomci žrtava, Zavičajna zajednica Španovčana u Pakracu, mjesne vlasti te hodočasnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva, položili su na groblju vijence. Na groblju se nalazi zajednička grobnica sa 142 Španovčana stradala 5-6 listopada 1942 godine, te velebni spomenik koji su podignuli protjerani Španovčani u znak sjećanja na sveukupno 398 stradalih žrtava od 1939. do 1949. godine.

Logor Bučje

Desetak kilometara od Španovice, okruženo šumama, nalazi se Bučje.

U Bučju je za vrijeme Domovinskog rata bio zloglasni srbočetnički logor kroz koji je prošlo oko 300 hrvatskih branitelja i civila i gdje su se zbila njihova stravična mučenja i smaknuća. Za ovaj logor veže se i sudbina mirotvorca dr Šretera koji je nakon ispitivanja 29. kolovoza 1991 godine tamo nestao i nikada nije rasvjetljeno što se s njime zbilo niti su pronađeni njegovi ostaci. Za zločine u Bučju nitko nije odgovarao kao niti za mnogobrojne druge srpske i partizanske zločine.

No Bučje je vezano i za II svjetski rat. U tom selu su se od 1944 godine provodila prijeka suđenja i smaknuća strijeljanjem i vješanjem uglednih Pakračana te u selu postoje neobilježeni grobovi Hrvata iz tog doba. 1991 tragična hrvatska povijest samo se ponovila i nastavila.

Hodočasnici su kod zavjetne kapelice u Bučju položili vijence.

Na povratku u Zagreb, hodočasnici su svratili i na Trokut kod Novske te se pomolili za žrtve Domovinskog rata.

Vlatka Sakar/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari