Connect with us

Kronika

Spomen ploča osmorici vojnika HV-a poginulim na Golubovu kamenu stalna su meta lokalnim Srbima

Published

on

isječak/HRT

Spomen ploča osmorici vojnika HV-a, poginulih na Golubovu kamenu, iznad Dubrovnika, stalna su meta lokalnih Srbima, od kojih su mnogi sudjelovali u napadima na dubrovačko područje te ih nervira svaki spomen na dane u kojima su poraženi, piše Slobodna Dalmacija.

Golubov kamen ostao je u memoriji hrvatskih branitelja i stanovnika dubrovačkog područja kao jedan od najsmrtonosnijih bastiona južnog bojišta u Domovinskom ratu, strateško mjesto s kojeg je granatiran Dubrovnik i okolica, a s brdima uokolo činio je idealnu lokaciju za navođenje srpskih granata na Grad.

Zloglasni kameni bedem oslobođen je u operaciji “Tigar”, koja je započela prvog dana srpnja 1992. godine, u kojoj su sudjelovale Prva, Druga i Četvrta gardijska brigada, te osam ostalih postrojbi Hrvatske vojske. Zauzimanje tog područja bilo je iznimno složeno zbog konfiguracije terena, a najzahtjevniju zadaću imala je Treća bojna (imotska) Četvrte brigade, koja je osvojila Golubov kamen, golemi brdski masiv koji je agresoru omogućavao kontrolu jedine prometnice prema Dubrovniku kroz Mokošicu preko rječice Omble.

Ondje su tijekom akcije, koja je trajala trinaest dana, i u sljedećih nekoliko mjeseci poginula osmorica njihovih pripadnika: na Golubovu kamenu Vinko Žužul Pašić i Branko Kutleša, na brdu Ćula Joško Novović Tuta i Anđelko Kutleša Baja, na Kutini Mladen Kunac, na Vlaštici Mate Vučak Čigra, na brdu Mrkasin Milan Trutin Šilje, te u Osojniku Mladen Aračić.

Njihove obitelji i suborci postavili su osam spomen-ploča na mjestima njihove pogibije još 1992. godine, a nedavni posjet grupe izletnika iz Splita koji su na društvenim mrežama objavili izrazbijane ploče, uzbudio je i ražalostio njihove suborce, ali i otkrio priču dosad nepoznatu javnosti: ploče su u nekoliko navrata razbijane, te ponovno postavljane uz pomoć Grada Imotskoga i Udruge dragovoljaca “Imotski sokolovi”, a posljednji put prošle godine.

Prema svjedočenjima stanovnika toga kraja, kojim prolazi granica Republike Hrvatske i Federacije BiH, spomenici “smetaju” lokalnim Srbima, od kojih su mnogi sudjelovali u napadima na dubrovačko područje te ih nervira svaki spomen na dane u kojima su poraženi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari