Hrvatske udruge Domovinskoga rata u BiH obacile su u četvrtak zahtjeve srpskih organizacija za rušenje spomen-obilježja 103. brigade Hrvatskoga vijeća obrane nedaleko od Dervente u Republici Srpskoj te osudile najavu nasilne zabrane obilježavanja obljetnice te postrojbe.
Najprije je izvanparlamentarna oporbena stranka Narodni front jučer pokrenula inicijativu da se sruši spomen obilježje izgrađeno u mjestu Modranu kod Dervente u spomen na poginule hrvatske branitelje iz Bosanske Posavine, a nakon toga je organizacija koja okuplja bivše pripadnike Vojske Republike Srpske (BORS) zaprijetila da će spriječiti obilježavanje obljetnice 103. brigade HVO-a jer njezine pripadnike optužuju za ratne zločine nad Srbima.
Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane ocijenila je takve poruke ‘izravnom neprijateljskom prijetnjom i onim malobrojnim preostalim Hrvatima koji su se vratili u Derventu i Modran’.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Spomenik hrvatskim žrtvama u Modranu ne smije nitko dirati
Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane najoštrije osuđuje zahtjeve pročetničkog Narodnog fronta za uklanjanjem spomen-obilježja hrvatskim žrtvama u Modranu kod Dervente te spomen na slavnu 103. brigadu Hrvatskoga vijeća obrane. Takav čin predstavlja izravnu neprijateljsku prijetnju i onim malobrojnim preostalim Hrvatima koji su se vratili u Derventu i Modran.
Riječ je o političkoj inicijativi struktura koje otvoreno veličaju četnički pokret i čiji čelnici obilježavaju i slave lik i djelo ratnog zločinca Draže Mihailovića. Takve političke skupine očito smatraju da imaju pravo određivati kako će hrvatski narod pamtiti svoje mrtve i hoće li uopće imati pravo na sjećanje.
Podsjećamo da je na području općine Derventa tijekom rata ubijeno najmanje 83 hrvatskih civila i zarobljenika, dok pojedini popisi i istraživanja navode i više od stotinu ubijenih Hrvata. Uz ratna stradanja dogodio se i dramatičan pogrom progona. Za navedena zlodjela I ratne zločine koji su počinjeni nema podignutih optužnica I nitko nije odgovarao. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Derventa živjelo je više od 21.500 Hrvata, dok ih je prema popisu iz 2013. ostalo tek oko 2.573 to je rezultat vlasti koje nisu Hrvatima dopustile povratak.
Te činjenice same po sebi govore o razmjerima zločina koji su pogodili hrvatski narod u Bosanskoj Posavini.
Koordinacija hrvatskih udruga HVO-a jasno poručuje da se neće dopustiti uklanjanje spomena na hrvatske žrtve niti brisanje tragova hrvatske opstojnosti na ovim prostorima. Pokušaji uklanjanja spomen-obilježja predstavljaju nastavak progona u miru Hrvata u Republici Srpskoj započetog u ratu.
Jednako tako poručujemo da nikakvi pročetnički Narodni frontovi neće zaustaviti hrvatski narod u javnom iskazivanju vlastitog identiteta, kulture i domoljublja. Neće zaustaviti ni hrvatske branitelje ni hrvatski narod u njegovanju vlastitih kulturnih i glazbenih izraza, pa tako ni u slušanju i izvođenju pjesama Marka Perkovića Thompsona, kao što to traže iz vodstva ove političke stranke.
HVO kao sastavni dio opstojnosti Hrvata u BiH
Hrvati i Hrvatsko vijeće obrane sastavni su dio ove zemlje. Hrvatski branitelji čuvali su svoje domove, hrvatski dom i osigurali opstojnost.
Hrvatskom narodu nitko neće oduzeti pravo na istinu o vlastitim žrtvama, na dostojanstvo i na očuvanje identiteta. A napose oni koji su sramota čovječanstva te danas slave nasljeđe zločinačkog četničkog pokreta.
Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH