Pratite nas

Vijesti

Sporazum kojim se Srbiji i Bosni i Hercegovini dopušta da budu mini Haag.

Objavljeno

na

Umirovljeni general Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskoga zbora udruge koja okuplja oko 70 umirovljenih hrvatskih generala i admirala, zabrinuo se u ime visokih časnika Hrvatske vojske radi navodnih najava optužnica sa sudova iz Bosne i Hercegovine zbog navodnih ratnih zločina iz 90-ih. Sporazum je to proizašao iz suradnje DORH-a i Tužiteljstva BiH koja se odvija na osnovi Protokola potpisanog u Sarajevu 3. lipnja 2013. godine. Tadašnji glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić i Glavni tužitelj tužiteljstva BiH Goran Salihović potpisali su Protokol između Državnog odvjetništva RH i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Kako se tada navodilo iz Državnog odvjetništva, isti je zaključen radi učinkovitijega istraživanja, dokazivanja te procesuiranja osoba za koje postoje osnovane sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnoga prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze te omogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana. Te optužnice Miljavac je nazvao mini Haagom te naglasio da će se ozbiljno uključiti u rješavanje tih problema jer drže nedopustivim da se nakon oslobađajućih presuda međunarodnog suda u Haagu neke visoke časnike HV-a poziva iz Sarajeva da bi bili svjedoci na tim sudovima.

[document url=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/04/sporazum.pdf” width=”740″ height=”600″]

[ad id=”68099″]

O imenima nije govorio, ali rekao je kako postoje informacije da su neki i optuženi za ratne zločine. Podsjetio je kako je HV u oslobodilačkim akcijama tijekom rata u Hrvatskoj i BiH ratovao tamo temeljem međunarodnih dogovora i konvencija između Hrvatske i BiH. Po međunarodnim konvencijama na teritorij susjedne države smije se ući do 60 kilometara, ako ste s tog teritorija napadnuti ili pak procijenite da vam od tamo prijeti ratna ugroza, podsjetio je Miljavac naglašavajući da se vlast ne smije uspostavljati ili ostati trajno. Problematika je ovo kojom se pozabavio i Maxportal navodeći da postoji velik broj predmeta u kojima BiH optužuje pripadnike oružanog sukoba s hrvatske strane za ratne zločine te zločine protiv civilnog stanovništva. Nakon podizanja optužnice protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka podneseno je mnogo tužbi iseljenih Srba koji su tražili naknadu štete koja im je nanesena udruženim zločinačkim pothvatom koji je realiziran akcijom Oluja. U Haagu su generali srećom oslobođeni, a Oluja nije proglašena zločinačkim pothvatom.

Prave posljedice zapravo će postati jasne kada se sazna broj kaznenih predmeta u kojima se kazneno goni sudionike ratnih sukoba s hrvatske strane, uključujući one iz redova HVO-a te pripadnike oružanih snaga policije, sigurnosnih i obavještajnih službi RH, pa i članova političkih struktura i članova tijela vlasti. Pokušava se zapravo tim optužbama osporiti legitimnost boravka pripadnika HV na području BiH te bi argumenti koji govore da su Alija Izetbegović i dr. Franjo Tuđman prvu suradnju na obrani dogovorili početkom 1992. godine pa zatim 1994. i konačno 1995. Splitskim sporazumom pali u sasvim drugi plan. O Hrvatskoj bi se pak stvorila slika da je u trenutku kada pripadnici hrvatskih snaga ulaze na teritorij BiH postala agresor te bi se zanemarila činjenica da se hrvatski teritorij nije mogao drugačije obraniti, kao i to da je napad na Hrvatsku kontinuirano vođen s teritorija BiH. Podjednaka bi se trakavica stoga iz ovoga sporazuma s BiH mogla razviti, kao i iz onoga sa Srbijom zbog kojega Veljko Marić pet godina provodi u srpskom zatvoru. Hrvatska politika u predizbornoj godini, doduše, sjetila se da Marić postoji pa su na njegovom imenu mnogi pokušali skupiti bodove. Mnogi, uključujući ministricu Vesnu Pusić koja je o tome progovorila sa srpskim kolegom Ivicom Dačićem. Ipak, ono što je javnost smetnula s uma, a na što je u razgovoru za naš portal podsjetio pravnik i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević jest sporazum kojega je 13. listopada 2006. godine potpisao bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić sa srpskim kolegom Vladimirom Vukičevićem.

BajicJosipovicOvaj dvojac potpisao je Sporazum o suradnji u progonu počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti. U to vrijeme sporazumu se protivio tek Kovačević, a zašto je to činio jasno je i danas kada se pogleda u kakvom se stanju nalazi Marić. “Napadao sam taj sporazum jer smo pod točkom 1. Sporazuma priznali Srbiji pravo za procesuiranje ratnih zločina na području Republike Hrvatske, a Srbija nama nije dala pravo na procesuiranje ratnih zločina na njihovom području vezano uz logore. Svi danas progovaraju o tome, a zaboravljaju kakvu smo pogrešku tada počinili”, napominje naš sugovornik. Drugim riječima, očito je da je Hrvatska svoje državljane bez postavljanja uvjeta predala u ruke srpskoga pravosuđa. Svojevrsna je to prodaja, pa čak i izdaja vlastitoga naroda, na koju smo na žalost pristali, a koju smo zaboravili. Velika nezgoda jest i to što Mladen Bajić u to doba nije mario za srpske ratne zločine, ali niti za logore. Da je tome tako svjedoči i sporazum koji je u posjedu našega portala.

Inače, i u to doba dok je Sporazum potpisivan u hrvatskoj javnosti prošao je nezapaženo. Pisalo se tek šturo kako je potpisan Sporazum o suradnji Republičkog javnog tužiteljstva i Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Uz Vukčevića koji je tada bio tužitelj za ratne zločine Srbije te hrvatskog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, isti je potpisao v.d. republičkog tužiteljstva Srbije Slobodan Janković.

“Ovim sporazumom će biti srušene granice između država kad je riječ o progonu počinitelja teških kaznenih djela, ne samo ratnih zločina”, tvrdio je u to doba Bajić precizirajući da Sporazum omogućuje izravnu suradnju nadležnih hrvatskih i srpskih tužitelja na svim razinama, čime će – pogotovo predkazneni – postupci biti znatno ubrzani. U te će postupke biti uključeno manje osoba čime će biti znatno smanjena i mogućnost curenja podataka”, isticao je glavni državni odvjetnik. Hrvatska je inače istovjetan sporazum potpisala i sa Bosnom i Hercegovinom. “Bez obzira na granice, pravda će biti brža i učinkovitija, a počinitelji kaznenih djela neće moći izbjeći kazneni progon ma gdje se skrivali”, kazao je hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari