Pratite nas

Pregled

Stier: Planirano razmještanje hrvatskih vojnika na Baltiku nije upereno protiv Rusije

Objavljeno

na

Planirano razmještanje hrvatskih vojnika u sklopu snaga NATO-a na Baltiku nije upereno protiv Rusije, nego je znak solidarnosti unutar Sjeveroatlanskog saveza, rekao je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier odgovarajući na upozorenje Rusije koja jačanje NATO-a na istoku smatra provokacijom.

NATO će ove godine rasporediti oko tisuću vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, uz manje kontingente američkih vojnika koji su već u regiji.

U tim će snagama sudjelovati do 300 hrvatskih vojnika koji će do kraja 2017. stići u Poljsku, a početkom 2018. u Litvu, predlaže hrvatska vlada čiju odluku mora potvrditi Sabor.

Litva, Latvija i Estonija, koje je Sovjetski Savez pripojio ’40-ih godina, a sada su članice NATO-a i EU-a, nervozne su još od ruske aneksije Krima 2014.

Kremlj odbacuje zabrinutost baltičkih država i jačanje istočnog krila NATO-a smatra provokacijom i prijetnjom svojoj sigurnosti.

“To nije usmjereno protiv bilo koga, nego je znak solidarnosti unutar NATO-a”, rekao je Stier na zajedničkoj konferenciji za novinare s litavskim ministrom vanjskih poslova Linasom Linkevičiusom.

“U bilateralnim odnosima s Rusijom nastupamo kao članica EU-a i NATO-a, ali smo otvoreni i za dijalog, pogotovo što se tiče situacije na jugoistoku Europe i u BiH”, rekao je šef hrvatske diplomacije koji će krajem svibnja posjetiti Moskvu.

Linkevičius ističe da jačanje snaga NATO-a na Baltiku “nije samo gesta, nego minumum kako bi osigurali baltičke zemlje i Poljsku i poslali poruku tamošnjem stanovništvu da ćemo jamčiti njihovu sigurnost kako je i predviđeno poveljom NATO-a”.

“Što se tiče aktivnosti druge strane, govorimo ne o tisuću, nego o 300.000 vojnika raspoređenih na zapadu Rusije, opremljenih modernim oružjem koji može nositi nuklearne glave. No, mi se nećemo natjecati i zaoštravati situaciju, nego poslati jasnu poruku da smo ovdje”, istaknuo je litavski ministar.

“Žlimo jačati odnose sa susjednom Rusijom, ali na temelju međunarodnog prava i nemiješanja u unutarnje stvari”, istaknuo je Linkevičius koji boravi u posjetu Hrvatskoj.

MORH je u utorak priopćio da Hrvatska podupire sve odluke NATO saveza za jačanje kolektivne sigurnosti i obrane te je najavio da će pokrenuti proceduru donošenja potrebnih odluka Hrvatskog sabora o sudjelovanju u aktivnosti “pojačane prednje prisutnosti” (eFP) NATO-a u Litvi i Poljskoj.

Iako će konačan sastav, vrijeme raspoređivanja i broj vojnika ovisiti o dogovoru s vodećim nacijama (Njemačka i SAD), očekuje se kako će u borbenoj skupini u Litvi sudjelovati do 200, a u skupini u Poljskoj do 90 hrvatskih vojnika.

Na summitu NATO-a u Varšavi, u srpnju 2016., donesen je niz odluka o jačanju obrambenih sposobnosti Saveza, a jedna od njih usmjerena je i na podizanje sigurnosti istočnih članica.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Mitrović Jurić: Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Fotografija uplakane djevojčice u plavom kaputiću obišla je svijet: “Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.”

Fotografija Željke Mitrović Jurić, uplakane djevojčice u plavom kaputiću koja je iz Vukovara potjerana 1991. godine obišla je svijet.

Tada šestogodišnju Željku Mitrović Jurić i njezinih četvero sestara i braće te majku srpski su okupatori nakon pada Vukovara odveli u logor u Srijemsku Mitrovicu, odakle su poslije prebačeni u Zagreb. U Zagrebu su kao prognanici živjeli više od deset godina, dok se kao povratnici nisu vratili u Vukovar.

Željka koja je danas majka osmogodišnje djevojčice napisala je knjigu pjesama “ Moja rijeka suza“ koju je predstavila u InMagazinu Nove TV gdje je gostovao i njezin brat Antonio Okreša s tamburaškim sastavom Allegro.

Tom se prilikom prisjetila što je proživljavala prije 26 godina.

„Taj period mog života je jako težak, moje djetinjstvo je ostalo zaključano u 91. Godini. Danas sam majka djevojčice od 8 godina kojoj je teško objasniti zašto sam ja tada plakala i zašto nemam druge fotografije iz svoga djetinjstva“, kaže Željka.

Ističe kako se u tim trenucima osjećala ljubav, zajedništvo i vjera u Boga

„Za vrijeme Domovinskog rata nisam bila u skloništu, već smo cijeli rat proveli u zgradi gdje su nas obilazili mnogi branitelji. Donosili su nam slatkiše i igrali se s nama tako da mi nismo osjećali taj strah rata.

“Imali smo zaštitu i branitelje te smo znali da će nas oni sačuvati“, kaže Željka.

Na naslovnici Željkine knjige nalazi se njezina osmogodišnja kći u istom kaputiću kojeg je i ona nosila prije 26 godina.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Don Damir Stojić: Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju

Objavljeno

na

Objavio

“Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju. Isusa koji je trpio odbačenost, nepravdu i patnju u krvi i suzama, s teškim križem na leđima, na kojem raspet umire.

Ponovno isto proživljava gledajući Vukovar, kojeg razaraju neprijatelji zbog kojih slane suze teku po Njegovim otvorenim, krvavim ranama. O kako to boli! Bože oprosti im jer ne znaju što čine! On je tu, suosjeća. Raspet je s njim. Gleda u nebo i vapi Bogu. Ispod križa evo Majke tješiteljice s glavom polegnutom na zemlju natopljenu suzama i rukama sklopljenim u molitvu. Opet osjeća onu istu bol u srcu.
Svršeno je!
Došao je kraj patnjama, početak novog života. Grad mrtvih postaje gradom živih s novim domom na nebu.

O sveti Vukovaru, hvala ti što si dao svoj život za mene i ostatak Hrvatske. Neka ova ilustracija bude moj mali znak velike zahvalnosti ljudima koji su stradali u ratu i njihovim obiteljima.
Blagoslovile vas Božje ruke i ruke naše nebeske Majke.”

Don Damir Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari