Pratite nas

Pregled

Stier: Planirano razmještanje hrvatskih vojnika na Baltiku nije upereno protiv Rusije

Objavljeno

na

Planirano razmještanje hrvatskih vojnika u sklopu snaga NATO-a na Baltiku nije upereno protiv Rusije, nego je znak solidarnosti unutar Sjeveroatlanskog saveza, rekao je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier odgovarajući na upozorenje Rusije koja jačanje NATO-a na istoku smatra provokacijom.

NATO će ove godine rasporediti oko tisuću vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, uz manje kontingente američkih vojnika koji su već u regiji.

U tim će snagama sudjelovati do 300 hrvatskih vojnika koji će do kraja 2017. stići u Poljsku, a početkom 2018. u Litvu, predlaže hrvatska vlada čiju odluku mora potvrditi Sabor.

Litva, Latvija i Estonija, koje je Sovjetski Savez pripojio ’40-ih godina, a sada su članice NATO-a i EU-a, nervozne su još od ruske aneksije Krima 2014.

Kremlj odbacuje zabrinutost baltičkih država i jačanje istočnog krila NATO-a smatra provokacijom i prijetnjom svojoj sigurnosti.

“To nije usmjereno protiv bilo koga, nego je znak solidarnosti unutar NATO-a”, rekao je Stier na zajedničkoj konferenciji za novinare s litavskim ministrom vanjskih poslova Linasom Linkevičiusom.

“U bilateralnim odnosima s Rusijom nastupamo kao članica EU-a i NATO-a, ali smo otvoreni i za dijalog, pogotovo što se tiče situacije na jugoistoku Europe i u BiH”, rekao je šef hrvatske diplomacije koji će krajem svibnja posjetiti Moskvu.

Linkevičius ističe da jačanje snaga NATO-a na Baltiku “nije samo gesta, nego minumum kako bi osigurali baltičke zemlje i Poljsku i poslali poruku tamošnjem stanovništvu da ćemo jamčiti njihovu sigurnost kako je i predviđeno poveljom NATO-a”.

“Što se tiče aktivnosti druge strane, govorimo ne o tisuću, nego o 300.000 vojnika raspoređenih na zapadu Rusije, opremljenih modernim oružjem koji može nositi nuklearne glave. No, mi se nećemo natjecati i zaoštravati situaciju, nego poslati jasnu poruku da smo ovdje”, istaknuo je litavski ministar.

“Žlimo jačati odnose sa susjednom Rusijom, ali na temelju međunarodnog prava i nemiješanja u unutarnje stvari”, istaknuo je Linkevičius koji boravi u posjetu Hrvatskoj.

MORH je u utorak priopćio da Hrvatska podupire sve odluke NATO saveza za jačanje kolektivne sigurnosti i obrane te je najavio da će pokrenuti proceduru donošenja potrebnih odluka Hrvatskog sabora o sudjelovanju u aktivnosti “pojačane prednje prisutnosti” (eFP) NATO-a u Litvi i Poljskoj.

Iako će konačan sastav, vrijeme raspoređivanja i broj vojnika ovisiti o dogovoru s vodećim nacijama (Njemačka i SAD), očekuje se kako će u borbenoj skupini u Litvi sudjelovati do 200, a u skupini u Poljskoj do 90 hrvatskih vojnika.

Na summitu NATO-a u Varšavi, u srpnju 2016., donesen je niz odluka o jačanju obrambenih sposobnosti Saveza, a jedna od njih usmjerena je i na podizanje sigurnosti istočnih članica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mesić ipak primio priznanje počasnog građanina Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću u četvrtak je u Sarajevu uručeno priznanje počasnog građanina koje je on lani odbio primiti zbog skandala prouzročenog činjenicom da je Gradsko vijeće isto priznanje odbilo dodijeliti nobelovcu i piscu Orhanu Pamuku.

“Bilo je nesporazuma s Orhanom Pamukom, jednim od najvećih danas živućih književnika. Ali ja sam uspostavio kontakt s gospodinom Pamukom i on mi je napisao da mi čestita”, kazao je Mesić objašnjavajući zbog čega se predomislio nakon godinu dana.

Priznanje počasnog građanina Mesiću je u znamenitoj zgradi Vijećnice uručio sarajevski gradonačelnik Abdulah Skaka.

Bivši hrvatski predsjednik kazao je kako mu je drago da je sada ponovno u Sarajevu kamo je stigao na poslovnu konferenciju Sarajevo Bussines Forum (SBF) koju organizira Bosna Bank International (BBI) u suradnji s Islamskom bankom za razvoj (IDB).

Orhan Pamuk prošle je godine trebao dobiti priznanje počasnog građanina Sarajeva na prijedlog izdavačke kuće Buybook. Takav je izbor jednoglasno podržalo posebno povjerenstvo pri Gradskom vijeću, no zatim je odluka povučena bez ikakva objašnjenja i priznanje je odjednom dodijeljeno Mesiću.

Nagađalo se da su gradske vlasti u kojoj dominiraju kadrovi Stranke demokratske akcije (SDA) takvu odluku donijele kako se ne bi zamjerile vlastima Turske s kojima imaju vrlo srdačne odnose.

Pamuk je poznat kao oštar kritičar autoktarskog režima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojega optužuje za brutalna kršenja ljudskih prava.

Nakon tog skandala Mesić je poslao pismo na adresu sarajevske gradske uprave kojim se zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo da u postojećim okolnostima ne može primiti priznanje.

“Kada sam saznao proceduru i kako je došlo do toga, odnosno da se priznanje uskraćuje Orhanu Pamuku, a da ga ja dobijem, smatrao sam da je to greška i zato sam odustao”, izjavio je tada Mesić objašnjavajući razloge svoje odluke.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Uvrijeđena Tri asa Mesić, Bebić i Sanader

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Franović: Plaćam 10 milijuna kuna za dokaze da su u Jasenovcu stradale 83 tisuće ljudi

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao Marko Franović, hrvatski poduzetnik iz Australije.

Kada je počela dezintegracija državnog suverenizma u Hrvatskoj?
Kakva je uloga aktualnog državnog vodstva u tim procesima?
Koliko je politička korupcija duboko umrežena u hrvatski državni sustav?
Zašto su Hrvati iz tzv. dijaspore nepoželjni investitori?
Kako se Hrvatima u inozemstvu otežava izborno pravo?
Jesu li Hrvati u inozemstvu za aktualnu državnu vlast još uvijek u statusu ‘neprijateljske emigracije’?
Zašto se u Hrvatskoj provodi plan ‘ispranih mozgova’?
Zašto se ne napravi ekshumacija stradalih u logoru Jasenovac?

Zašto se o hrvatskoj povijesti, o razdoblju Drugog svjetskog rata govori jednostrano?
Kakav je to povijesni sud koji se temelji isključivo na navodima ‘optužbe’?

Koliki je utjecaj SPC-a na srpsku politiku?
Je li posjet srpskog predsjednika Vučića bio dobar potez predsjednice Grabar Kitarović?

Tko su ‘ustaše’ koji legalno djeluju u političkom životu Australije?
Zašto su za vrijeme Jugoslavije, mediji u Australiji Hrvate prikazivali kao teroriste?

‘Afera šestorice’, lažno optuženih i na dugu robiju osuđenih Hrvata u Australiji ovih dana je dobila svoj epilog raskrinkavanja lažne optužbe. Kako to da se o tom slučaju u Hrvatskoj gotovo ništa ne zna?
Jesu li današnje službene verzije povijesti, pogotovo razdoblja Drugog svjetskog rata prepune kleveta protiv hrvatskog naroda?

Odgovore  a ova i druga pitanja, dobiti ćete na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari