Pratite nas

Pregled

Stier: Planirano razmještanje hrvatskih vojnika na Baltiku nije upereno protiv Rusije

Objavljeno

na

Planirano razmještanje hrvatskih vojnika u sklopu snaga NATO-a na Baltiku nije upereno protiv Rusije, nego je znak solidarnosti unutar Sjeveroatlanskog saveza, rekao je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier odgovarajući na upozorenje Rusije koja jačanje NATO-a na istoku smatra provokacijom.

NATO će ove godine rasporediti oko tisuću vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, uz manje kontingente američkih vojnika koji su već u regiji.

U tim će snagama sudjelovati do 300 hrvatskih vojnika koji će do kraja 2017. stići u Poljsku, a početkom 2018. u Litvu, predlaže hrvatska vlada čiju odluku mora potvrditi Sabor.

Litva, Latvija i Estonija, koje je Sovjetski Savez pripojio ’40-ih godina, a sada su članice NATO-a i EU-a, nervozne su još od ruske aneksije Krima 2014.

Kremlj odbacuje zabrinutost baltičkih država i jačanje istočnog krila NATO-a smatra provokacijom i prijetnjom svojoj sigurnosti.

“To nije usmjereno protiv bilo koga, nego je znak solidarnosti unutar NATO-a”, rekao je Stier na zajedničkoj konferenciji za novinare s litavskim ministrom vanjskih poslova Linasom Linkevičiusom.

“U bilateralnim odnosima s Rusijom nastupamo kao članica EU-a i NATO-a, ali smo otvoreni i za dijalog, pogotovo što se tiče situacije na jugoistoku Europe i u BiH”, rekao je šef hrvatske diplomacije koji će krajem svibnja posjetiti Moskvu.

Linkevičius ističe da jačanje snaga NATO-a na Baltiku “nije samo gesta, nego minumum kako bi osigurali baltičke zemlje i Poljsku i poslali poruku tamošnjem stanovništvu da ćemo jamčiti njihovu sigurnost kako je i predviđeno poveljom NATO-a”.

“Što se tiče aktivnosti druge strane, govorimo ne o tisuću, nego o 300.000 vojnika raspoređenih na zapadu Rusije, opremljenih modernim oružjem koji može nositi nuklearne glave. No, mi se nećemo natjecati i zaoštravati situaciju, nego poslati jasnu poruku da smo ovdje”, istaknuo je litavski ministar.

“Žlimo jačati odnose sa susjednom Rusijom, ali na temelju međunarodnog prava i nemiješanja u unutarnje stvari”, istaknuo je Linkevičius koji boravi u posjetu Hrvatskoj.

MORH je u utorak priopćio da Hrvatska podupire sve odluke NATO saveza za jačanje kolektivne sigurnosti i obrane te je najavio da će pokrenuti proceduru donošenja potrebnih odluka Hrvatskog sabora o sudjelovanju u aktivnosti “pojačane prednje prisutnosti” (eFP) NATO-a u Litvi i Poljskoj.

Iako će konačan sastav, vrijeme raspoređivanja i broj vojnika ovisiti o dogovoru s vodećim nacijama (Njemačka i SAD), očekuje se kako će u borbenoj skupini u Litvi sudjelovati do 200, a u skupini u Poljskoj do 90 hrvatskih vojnika.

Na summitu NATO-a u Varšavi, u srpnju 2016., donesen je niz odluka o jačanju obrambenih sposobnosti Saveza, a jedna od njih usmjerena je i na podizanje sigurnosti istočnih članica.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari