Planirano razmještanje hrvatskih vojnika u sklopu snaga NATO-a na Baltiku nije upereno protiv Rusije, nego je znak solidarnosti unutar Sjeveroatlanskog saveza, rekao je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier odgovarajući na upozorenje Rusije koja jačanje NATO-a na istoku smatra provokacijom.
NATO će ove godine rasporediti oko tisuću vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, uz manje kontingente američkih vojnika koji su već u regiji.
U tim će snagama sudjelovati do 300 hrvatskih vojnika koji će do kraja 2017. stići u Poljsku, a početkom 2018. u Litvu, predlaže hrvatska vlada čiju odluku mora potvrditi Sabor.
Litva, Latvija i Estonija, koje je Sovjetski Savez pripojio ’40-ih godina, a sada su članice NATO-a i EU-a, nervozne su još od ruske aneksije Krima 2014.
Kremlj odbacuje zabrinutost baltičkih država i jačanje istočnog krila NATO-a smatra provokacijom i prijetnjom svojoj sigurnosti.
“To nije usmjereno protiv bilo koga, nego je znak solidarnosti unutar NATO-a”, rekao je Stier na zajedničkoj konferenciji za novinare s litavskim ministrom vanjskih poslova Linasom Linkevičiusom.
“U bilateralnim odnosima s Rusijom nastupamo kao članica EU-a i NATO-a, ali smo otvoreni i za dijalog, pogotovo što se tiče situacije na jugoistoku Europe i u BiH”, rekao je šef hrvatske diplomacije koji će krajem svibnja posjetiti Moskvu.
Linkevičius ističe da jačanje snaga NATO-a na Baltiku “nije samo gesta, nego minumum kako bi osigurali baltičke zemlje i Poljsku i poslali poruku tamošnjem stanovništvu da ćemo jamčiti njihovu sigurnost kako je i predviđeno poveljom NATO-a”.
“Što se tiče aktivnosti druge strane, govorimo ne o tisuću, nego o 300.000 vojnika raspoređenih na zapadu Rusije, opremljenih modernim oružjem koji može nositi nuklearne glave. No, mi se nećemo natjecati i zaoštravati situaciju, nego poslati jasnu poruku da smo ovdje”, istaknuo je litavski ministar.
“Žlimo jačati odnose sa susjednom Rusijom, ali na temelju međunarodnog prava i nemiješanja u unutarnje stvari”, istaknuo je Linkevičius koji boravi u posjetu Hrvatskoj.
MORH je u utorak priopćio da Hrvatska podupire sve odluke NATO saveza za jačanje kolektivne sigurnosti i obrane te je najavio da će pokrenuti proceduru donošenja potrebnih odluka Hrvatskog sabora o sudjelovanju u aktivnosti “pojačane prednje prisutnosti” (eFP) NATO-a u Litvi i Poljskoj.
Iako će konačan sastav, vrijeme raspoređivanja i broj vojnika ovisiti o dogovoru s vodećim nacijama (Njemačka i SAD), očekuje se kako će u borbenoj skupini u Litvi sudjelovati do 200, a u skupini u Poljskoj do 90 hrvatskih vojnika.
Na summitu NATO-a u Varšavi, u srpnju 2016., donesen je niz odluka o jačanju obrambenih sposobnosti Saveza, a jedna od njih usmjerena je i na podizanje sigurnosti istočnih članica.