Pratite nas

Magazin

Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi…

Objavljeno

na

Popularnost Marka Perkovića Thompsona nadilazi svaki kulturni i društveni fenomen u Hrvatskoj, kako po obimu, tako i po trajnosti.

Marko Perković rođen je 27. listopada 1966. u selu Čavoglave pored Drniša od majke Marije i oca Ante. Svoje rano djetinjstvo i odrastanje je proveo u rodnom selu.

Oca je rijetko viđao jer je bio odsutan zbog posla u Njemačkoj, a dolazio je kući samo za Božić i Uskrs.

Po početku Domovinskog rata 1991. pridružio se Zboru Narodne Garde. Marko je u to vrijeme u rukama imao popularnu američku strojnicu Thompson, po kojoj je i dobio nadimak.

Iz toga doba potječe i prva Markova pjesma – legendarna “Bojna Čavoglave”. Pjesma koja se brzo proširila cijelom Hrvatskom i postala je jednim od prepoznatljivih simbola najtežih dana Domovinskog rata.

Glavna poruka ove pjesme bila je upućena četnicima, kojima se željelo dati do znanja da neće u Čavoglave dok god ondje žive Hrvati:

„Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi, nećete u Čavoglave dok smo živi mi!“

Zanimljivo je da su vladajuće stranke u Hrvatskoj namjeravale potpuno kriminalizirati ovu najveću pobjedničku ratnu pjesmu samo zato jer se na početku pjesme čuje vojnički poklič branitelja Čavoglava “Za dom, Spremni!”

Naravno, nikome ta pjesma i poklič nije smetala kada su branitelji i dragovoljci krvlju branili naše domove, ali dogodilo se ono što popularni Marko je opjevao u jednom od svojih hitova: Napadaju ta sluganska pera k’o da oni branili su sela, miševi iz rupa izišli.

Nikada niti jedan branitelj nije ustao protiv pjesme Bojna Čavoglave, samo političari, mediji i ljudi kojih nije bilo nigdje kada se branila Hrvatska i opstanak hrvatskog naroda.

Bojna Čavoglave 1991. godine u okupiranoj i razorenoj Hrvatskoj

Nakon obrane Čavoglava 1992. i dolaska snaga UN-a na područje Drniša, Marko počinje priređivati humanitarne koncerte diljem Hrvatske.  1995. se vraća u 142. drnišku brigadu, koja je sudjelovala u operaciji Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.).

Bio je jedan od prvih vojnika koji su ušli u oslobođene gradove Knin i Drniš.

Dolaskom narančaste koalicije na vlast 2000. na čelu sa Ivicom Račanom i Stjepanom Mesićem počela je intenzivna dehrvatizacija društva, što je u stvari bila diskreditacija ideje hrvatske države, Domovinskog rata, Oluje, domoljublja, branitelja itd. Hrvatsku se pokušava ugurati na silu natrag „u region“.

Uz branitelje i navijačke skupine, najveći javni bunt toj izdajničkoj politici iskazivao se na koncertima Marka Perkovića Thompsona. Prijelomna točka bio je koncert na Poljudu 2002. kada je prepuni stadion nagovijestio sjajnu karijeru ovog najpopularnijeg hrvatskog glazbenika.

Sve ostalo je poznata priča.

Bojna Čavoglave 2015. godine u slobodnom Kninu i Hrvatskoj

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari