Milanović: Sukob u Gazi više je od rata, to je pokolj

Sukob u Gazi više je od običnog rata i predstavlja pokolj, poručio je u srijedu hrvatski predsjednik Zoran Milanović na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, pozvavši na njegov prekid i priznavanje političkih težnji palestinskoga naroda.

“U Gazi su ubijene deseci tisuća žena i djece. Milijuni ljudi žive bez sigurnosti, hrane, lijekova i osnovnog ljudskog dostojanstva. Ovo je više od običnog rata, to je pokolj. Hitno pozivamo na njegov prekid, na sigurnu dostavu pomoći, osobito djeci, te na oslobađanje svih talaca”, poručio je predsjednik.

Dodao je da do trajnog mira može doći jedino univerzalnim priznanjem legitimnih političkih težnji palestinskoga naroda, za koje je kazao da su mu dugo bile uskraćivane, te da je vrijeme da “to poglavlje zatvorimo”.

Osvrnuo se i na rat u Ukrajini te izrazio nadu da će “besmisleno stradavanje ljudskih života” što prije tamo prestati, pozdravivši nedavne diplomatske napore i potaknuvši inkluzivan dijalog koji može donijeti mir.

Kazao je da u svijetu ima više oružanih sukoba nego ikada nakon Drugog svjetskog rata i da oni preopterećuju humanitarne sustave i potkopavaju povjerenje u sposobnost međunarodne zajednice da sprečava ili rješava krize.

“Patnja u manje vidljivim krizama nimalo nije manje stvarna. U Sudanu se pred našim očima odvija jedna od najtežih humanitarnih katastrofa 21. stoljeća”, istaknuo je Milanović, dodajući da se mirovne misije UN-a moraju prilagoditi današnjim sukobima.

Rekao je da to zahtijeva i da se Vijeće sigurnosti usredotoči na politička rješenja te ostane predano očuvanju mira i dugo nakon povlačenja misija.

Reforma UN-a

“Reforma UN-a je egzistencijalna nužnost. U dobi od 80 godina, UN se mora prilagoditi kako bi ostao relevantan i učinkovit”, poručio je Milanović.

Dodao je da Hrvatska pozdravlja inicijativu UN80 glavnog tajnika Antonia Guterresa kao priliku da se proslave postignuća organizacije, ali i da se ona reformira i revitalizira.

Predsjednik je kazao da je od fundamentalne važnosti i reforma Vijeća sigurnosti UN-a, koje ima postati “uključivije, učinkovitije, transparentnije i odgovornije”.

“Hrvatska podržava sveobuhvatnu reformu, uključujući proširenje u obje kategorije članstva (u Vijeću sigurnosti) te snažniju zastupljenost nezastupljenih regija, a osobito Afrike”, rekao je Milanović.

Također, naglasio je da sve zemlje članice moraju bezuvjetno i na vrijeme financijski doprinositi organizaciji jer bez pouzdanog financiranja propadaju programi UN-a te slabi povjerenje u organizaciju.

“UN ne postoji radi sebe, već kako bi služio čovječanstvu, kako bi spašavao i poboljšavao živote, štitio dostojanstvo i slobode te promicao mir, sigurnost i održivi razvoj. Na njegovu 80. godišnjicu, imamo dužnost budućim generacijama ostaviti snažniji, a ne slabiji sustav UN-a”, izjavio je.

Pozvao je i na reformu humanitarnog sustava kako bi odgovarao brže, inovativnije i kroz snažnija partnerstva s lokalnim akterima.

“Hrvatska podržava inicijativu Ujedinjenih naroda ‘Humanitarian Reset’ s ciljem da odgovori postanu agilniji, učinkovitiji i utemeljeni na otpornosti. Iznad svega, strogo poštivanje međunarodnog humanitarnog prava mora ostati moralna srž multilateralizma”, rekao je Milanović.

Nove tehnologije

Istaknuo je da svijetu ne manjka strategija i velikih ideja, izvješća ili rasprava, nego političke hrabrosti i odlučnosti.

“Pronađimo tu hrabrost zajedno i dokažimo da je multilateralizam dorastao izazovima našeg doba”.

Svijet se nalazi u odlučujućem trenutku za nadolazeću eru u kojoj tehnologije preoblikuju svaki aspekt naših društava, rekao je.

“Dronovi su jasan primjer. Oni ne samo da povećavaju smrtnost rata, oni su promijenili njegovu ekonomiju. Pokazali su nam da su pretpostavke koje smo imali prije svega deset godina o obrani i odvraćanju zastarjele”

No, kazao je da taj poremećaj osim opasnosti sa sobom nosi i priliku jer se umjetna inteligencija, svemirske tehnologije, robotika mogu odgovorno koristiti za jačanje naših obrana, odgovora na katastrofe i poticanje gospodarskog rasta.

“Izbor je na nama. Moramo ponovo razmisliti o sigurnosti, ne samo na nacionalnoj, već i na globalnoj razini. Pravila i suradnja moraju pratiti tempo inovacija. Ako to ne čine, riskiramo nestabilnost i opasnost, ali ako to čine, ove tehnologije mogu postati motori otpornosti i stabilnosti”, rekao je predsjednik.

Jugoistočna Europa

Hrvatska nastavlja zagovarati i promicati legitimne političke procese kao temelj napretka u regiji jugoistočne Europe, poručio je.

“Članstvo u Europskoj uniji nije rješenje za sve izazove, ali ostaje snažan pokretač prosperiteta, što je vidljivo u Hrvatskoj”, naglasio je Milanović, dodajući da Hrvatska promiče dobrosusjedske odnose i poziva sve države da se suzdrže od potkopavanja stabilnosti u regiji.

Ponovio je svoj apel za punim poštivanjem ustavnog poretka, suvereniteta i jednakosti triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te pozvao sve strane i međunarodnu zajednicu na poštivanjem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

“Poštivanje prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti temeljni je preduvjet trajne stabilnosti, napretka i europske BiH”, kazao je hrvatski predsjednik.

Istaknuo je da se trajni mir ne može nametnuti, već se mora graditi i obuhvaćati poštovanje ljudskih prava te uključiv i pravedan razvoj kako bi bio održiv.

Hrvatski doprinosi

Kazao je da Hrvatska, u kojoj se desetljećima nakon Domovinskog rata traga za 1744 nestale osobe, dijeli svoj model njihovog traženja.

“On počiva na učinkovitoj međuresornoj suradnji te na sveobuhvatnom i transparentnom pristupu bez diskriminacije, u skladu s najvišim međunarodnim standardima”, rekao je, dodajući da je Hrvatska ponosna što će kasnije u srijedu na marginama Opće skupštine biti domaćin događaja na visokoj razini o nestalim osobama u oružanim sukobima posvećenog unapređenju potrage za odgovorima.

Rekao je i da hrvatski doprinosi razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći nastavljaju rasti.

“Od 2011. godine kontinuirano povećavamo podršku, dosegnuvši rekordne razine u 2023. Dijelimo iskustva iz vlastitog oporavka, od demokratske tranzicije do protuminskog djelovanja i reintegracije veterana. U Ukrajini je naša stručnost u humanitarnom razminiranju posebno cijenjena, što nas čini jednim od vodećih doprinositelja u odnosu na BDP”, rekao je predsjednik.

Dodao je da hrvatska podrška seže daleko izvan našeg susjedstva te dopire do jugoistočne Europe, istočnog i južnog susjedstva te Afrike.

Hina/Kamenjar.com