Sunce postalo najveći izvor električne energije u EU, Hrvatska pri dnu

Sunce postalo najveći izvor električne energije u EU, Hrvatska pri dnu

Sunce je ove godine prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji, a Hrvatska, iako je po potencijalu u samom europskom vrhu, po korištenju sunčeve energije je pak pri samom dnu europskih zemalja.

“Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije”, rekla je Hini programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić.

Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

Analize i stanje u EU i regiji

To je, kaže, pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW „novih” sunčanih elektrana.

Ističe da je u posljednjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.

“Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture već sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju”, poručuje Andrić.

Vrlo nizak udio solarne energije u Hrvatskoj

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac ističe kako je sunce prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU. Prema analizama Embera i Eurostata, solarne elektrane su u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Pokrovac ističe kako “taj rast nije slučajan”. Europa danas bilježi sve veću insolaciju, trend koji će se zbog klimatskih promjena dodatno pojačavati, ali jednako važan je i snažan investicijski ciklus, javni i privatni, koji traje već godinama.

Problemi administracije i nedostatak velikih projekata

“Europa se paralelno priprema na idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla za oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje nego postaje dostupna kad je najpotrebnija”, kazala je Hini.

Pokrovac ističe da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto.

Hrvatska među najlošijima u EU po instaliranoj snazi

Napominje da od približno 33.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj, oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. Međutim, kada se pogleda instalirana snaga po stanovniku, situacija je alarmantna – s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je predzadnja u EU. Samo je Slovačka slabija od nas, dok je europski prosjek triput veći, oko 755 W.

Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata.

“Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, dok u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije”.

Problem vidi u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u najizrazitijoj prepreci – pristupu prijenosnoj mreži.

Uvoz energije i nedostaci sustava

“Uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”

Posljedice tih prepreka su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. Najveći dio uvoza dolazi iz Mađarske, zemlje koja je u posljednjih pet godina izgradila 5,5 GW novih solarnih kapaciteta, dok je Hrvatska u istom razdoblju instalirala oko 1 GW (danas imamo 1,2 GW).

“Drugim riječima, uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”, ističe Pokrovac.

Nužne reforme, zakoni i nove prepreke

Smatra da bi odmah ubrzalo projekte i smanjilo našu ovisnost o uvozu energije brža provedba zakona, jasna pravila za baterije te puna implementacija europske direktive koja obnovljive izvore energije stavlja u kategoriju “prevladavajućeg javnog interesa”.

“U Hrvatskoj za veće projekte u praksi treba sedam do deset godina, što je neodrživo. Tu direktivu smo trebali implementirati najkasnije do polovice ove godine i već smo dobili službenu opomenu iz Bruxellesa”, kaže Pokrovac.

Novi model naplate i izazovi za građane

Upozorila je i da se od 1. siječnja iduće godine ukida mogućnost kompenzacije preuzete i predane energije po istoj cijeni, takozvani „net metering“.

Pokrovac kaže da se taj model uvodi zbog usklađivanja s europskom praksom, ali Hrvatska za to još nije spremna.

Bez sustava poticaja za baterije, građani gube mogućnost da koriste vlastitu solarnu energiju u razdobljima najveće potrošnje.

Energetske zajednice i administrativne prepreke

Hrvatska danas ima samo tri energetske zajednice, dok ih Austrija ima više od 1200, a Nizozemska 714.

Proces registracije vrlo je složen, skup i u slučaju zajednica obnovljive energije uopće nije jasno definiran.

Rast tržišta i statistike HEP-a

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističe da je interes za solarne elektrane snažno porastao.

Na dan 31. listopada 2025. bilo je priključeno 38.947 sunčanih elektrana, ukupne snage 1107 MW.

U Energetskom institutu Hrvoje Požar naglašavaju da se vidi pozitivan trend, unatoč zaostatku za ostatkom EU.

Piše: Marina Bujan / Hina