Pratite nas

Religija i Vjera

Svim muslimanima sretan ramazanski Bajram!

Objavljeno

na

U Hrvatskoj danas živi oko 60.000 muslimana Bošnjaka i oko 10.000 muslimana Hrvata. Hrvati muslimani žive i u BIH. Posebno u području Velike Kladuše.

Ramazanski bajram, (kolokvijalno Mali Bajram u BiH) (arap. عيد الفطر, eng. Eid al-Fitr; zvan i “festival prekida posta”)  veliki  je islamski blagdan koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja.

Na taj dan muslimanima nije dozvoljeno postiti. Ovim blagdanom obilježava se završetak 29 ili 30-dnevnog posta od izlaska do zalaska Sunca.

Post koji muslimani obavljaju tijekom ramazana iznimno je važan u životu čovjeka, u njegovom zdravlju, fizičkoj i psihičkoj te duhovnoj obnovi.

Ramazanski bajram pada na prvi dan mjeseca ševvala, desetog od dvanaest lunarnih mjeseca Islamskog kalendara. Točan dan slavljenja varira ovisno o lokaciji i promatranjima lokalnih religijskih službi.

Na dan Ramazanskog bajrama moli se poseban namaz (islamska molitva) koji se sastoji od dva rekata (jedinica islamske molitve).

Smije se izvoditi samo u kongregaciji, a ima i dodatnih šest tekbira.

Za vrijeme Ramazanskog bajrama muslimani obilaze svoje najbliže, oblače najljepša odijela te pripremaju posebne kolače i druga jela. Ovaj blagdan predstavlja posebno veselje za djecu kojoj se dijeli bajram banka ili bajramluk.

Običaj je da djeca ljube ruke starijih koji ih darivaju novcem ili slatkišima.

Osim u BiH, vjernici islamske vjeroispovijesti širom Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije i drugih zemalja počeli su danas proslavu najvećeg muslimanskog praznika, obavljanjem bajramske molitve, bajram-namaza. U Hrvatskoj danas živi oko 60.000 muslimana Bošnjaka i oko 10.000 muslimana Hrvata. Hrvati muslimani žive i u BIH. Posebno u području Velike Kladuše.

Bajram Mubarek Olsun!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari