Dejtonski sporazum već tri desetljeća osigurava mir u Bosni i Hercegovini, a ključnu ulogu u njegovoj izradi i provedbi imale su Sjedinjene Američke Države, istaknuto je u petak na panelu u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu.
Trideset godina mira u Bosni i Hercegovini
Dejtonski sporazum, službenog naziva Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, dogovoren je u studenome 1995. u zračnoj bazi Wright-Patterson u američkoj saveznoj državi Ohio.
Sporazum su 14. prosinca 1995. u Parizu potpisali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, čime je okončan troipolgodišnji rat u Bosni i Hercegovini.
SAD kao ključni jamac stabilnosti
Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw opisala je Dejtonski sporazum kao važnu prekretnicu ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za stabilnost i sigurnost cijele regije.
Istaknula je da je, unatoč nesavršenostima, sporazum očuvao mir gotovo tri desetljeća te da Sjedinjene Američke Države ostaju snažno predane promicanju mira, uz naglasak da odgovornost snose i svi NATO saveznici.
„Pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, predanost SAD-a miru je nepokolebljiva. Mir je odgovornost svih, a to znači ulaganja u obranu, odvraćanje i stvaranje sigurnosti“, poručila je McGraw.
BiH između stabilnosti i trajne krize
McGraw je naglasila kako SAD želi da se Bosna i Hercegovina odmakne od trajnog stanja političke krize i okrene prosperitetu sva tri konstitutivna naroda kroz kompromis i suradnju.
Kao primjere projekata koji doprinose miru izdvojila je Južnu interkonekciju, kojom bi se BiH povezala s hrvatskom plinskom mrežom, te smanjenje energetske ovisnosti Europske unije o Rusiji.
Implikacije rata u Ukrajini na BiH
Bivši ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Sacirbey upozorio je da bi način na koji će biti riješen rat u Ukrajini mogao imati dalekosežne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu.
Istaknuo je da Moskva vidi Dejtonski sporazum, prema vlastitoj interpretaciji, kao mogući model za zadržavanje Ukrajine izvan Europske unije i NATO-a, što predstavlja dodatni sigurnosni izazov.
„Bez SAD-a nema rješenja“
Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, podsjetio je na ključnu ulogu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine, kojim je okončan rat između Hrvata i Bošnjaka.
Istaknuo je da su brojni mirovni planovi prije toga propali te da je odlučujući trenutak bio snažniji angažman Sjedinjenih Američkih Država u mirovnom procesu.
Bivši veleposlanik Miomir Žužul poručio je kako je realnost međunarodne politike da bez aktivnog uključivanja SAD-a nema trajnog rješenja za složene sukobe poput onoga u Bosni i Hercegovini.
(Hina)