Američki predsjednik Donald Trump ovaj je tjedan najavio da će SAD “vrlo brzo” započeti s kopnenim operacijama kako bi se zaustavile mreže trgovaca drogom u Venezueli. Tamošnji predsjednik Nicolas Maduro odgovara da će zemlju braniti osam milijuna ljudi.
Američki predsjednik Donald Trump ovaj je tjedan najavio da će SAD “vrlo brzo” započeti s kopnenim operacijama kako bi se zaustavile mreže trgovaca drogom u Venezueli. Tamošnji predsjednik Nicolas Maduro odgovara da će zemlju braniti osam milijuna ljudi.
Zatvaranje zračnog prostora i jačanje pritiska
Donald Trump u subotu je rekao da zračni prostor iznad i oko Venezuele treba smatrati “u cijelosti zatvorenim”, u trenutku dok Washington pojačava pritisak na vladu predsjednika Nicolasa Madura.
Američki napadi na brodove koji navodno prevoze drogu u području Kariba traju već mjesecima, a istodobno se u regiji gomilaju američke vojne snage. Uz to, Trump je u Venezueli odobrio tajne operacije CIA-e.
Maduro mobilizira milijune ljudi
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, kojeg Trump optužuje da vodi narkodržavu, tvrdi da je više od osam milijuna ljudi izrazilo spremnost da brani svoju zemlju i pridružilo se “nacionalnom obrambenom sustavu” nakon najave o mobilizaciji svih borbeno spremnih muškaraca za obranu od američkog napada. Rekao je da je više od četiri i pol milijuna od njih već obučeno u prijašnjim godinama i spremno za rat.
Radi se, vjerojatno, samo o praznim prijetnjama. Reuters piše, pozivajući se na šest izvora upoznatih s venezuelskim vojnim sposobnostima, da je venezuelska vojska, koja u regularnim snagama i paravojnim formacijama ukupno ima oko 300.000 pripadnika, oslabljena nedostatkom obuke, niskim plaćama i propadanjem opreme. Drugi izvor kazao je, pak, da će se odaziv na mobilizaciju mjeriti u tisućama, a ne u milijunima.
Eskalacija koja prijeti ratnim sukobom
Trenutna eskalacija napetosti između Venezuele i SAD-a nije samo retorička. Obje strane djeluju kao da su spremne ići do kraja, a analitičari upozoravaju da bi ova napetost mogla prerasti iz diplomatskog u stvarni ratni sukob.
Korijeni trenutne krize sežu u 2019. godinu kada su Sjedinjene Države, u Trumpovom prvom mandatu, priznale Juana Guaidaoa kao predsjednika Venezuele i uvele najstrože sankcije u povijesti prema Caracasu, uključujući potpuni embargo na naftu i blokadu imovine u SAD-u. Cilj je bio srušiti Madura, međutim, on je preživio zahvaljujući potpori Rusije, Kine, Kube, Irana i venezuelanske vojske.
Za vrijeme Bidenove administracije sankcije su donekle ublažene, dopušten je ograničeni izvoz nafte, ali nakon spornih predsjedničkih izbora u Venezueli 2024. godine, na kojima je Maduro službeno „pobijedio“ s 51 posto, a oporba tvrdi da je zapravo teško poražen, Biden je ponovno pooštrio sankcije.
Trumpov oštriji pristup nakon povratka u Bijelu kuću
Donald Trump nakon povratka u Bijelu kuću odlučio je ići korak dalje – od „maksimalnog pritiska“ prema otvorenim vojnim akcijama. Ključna optužba njegove administracije je da je Maduro povezan s kartelom “Tren de Aragua”, koji su Amerikanci proglasili terorističkom organizacijom.
Od sredine ove godine američke snage izvele su nekoliko napada na brodove u Karipskom moru za koje su procijenili da služe za krijumčarenje droge. Washington tvrdi da su te aktivnosti dio operacije protiv kartela, uz naglasak da nijedan član kartela nije siguran, pa makar formalno bio na čelu države.
„Ovo je otvoreni imperijalistički rat Sjedinjenih Država protiv Venezuele. Ako ‘jenkiji’ misle da mogu ući ovdje kao u Panamu 1989., čeka ih vijetnamski scenarij puta deset. Naša gerila će im pretvoriti život u pakao“, rekao je Nicolas Maduro prošlog tjedna u jednom od svojih televizijskih obraćanja naciji.
„Maduro je narkoterorist koji uništava svoju zemlju. Mi ćemo ga maknuti, mirno ako možemo, silom ako moramo”, odgovara Trump.
Planovi za gerilski otpor i rizik destabilizacije
U slučaju rata bila bi to bitka dva neravnopravna protivnika, američka vojska je u svakom pogledu jača, opremljenija i uvježbanija.
Venezuela planira organizirati otpor gerilskog tipa u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, pokazuju izvori i planski dokumenti koje je vidio Reuters.
Plan se naziva “dugotrajnim otporom”, a uključivao bi male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi provodile sabotaže i druge gerilske taktike.
Druga strategija, nazvana “anarhizacija”, koristila bi obavještajne službe i naoružane pristaše vladajuće stranke za stvaranje nereda u glavnom gradu Caracasu kako se Venezuelom ne bi moglo upravljati, kažu izvori.
Analitičari navode da je najveći problem venezuelanske vojske što je iznimno ispolitizirana i njena glavna uloga već dugo nije priprema za konvencionalni rat već održavanje Madurovog režima.
Geopolitičke posljedice i upozorenja stručnjaka
Andrei Serbin Pont, stručnjak za obranu i sigurnost iz instituta Cries kaže kako Maduro teško može računati na vojnu pomoć saveznika poput Kine ili Rusije.
„On sada pokušava odvratiti napad, najavljujući kaos i prijeti da će venezuelansko oružje završiti u rukama naoružanih skupina, gerilaca i paravojnih formacija, i to i izvan granica Venezuele”.
Dio analitičara smatra da upravo zbog toga postoji strateški rizik za SAD jer izravna intervencija može destabilizirati regiju, povećati migracije, i antiameričko raspoloženje.
Nicholas Burns, bivši podtajnik State Departmenta smatra da se podcjenjuju posljedice moguće eskalacije i rata.
„Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize. Ako dođe do invazije i rušenja Madura, Rusija i Kina se neće izravno miješati, ali će odgovoriti asimetrično, ponajprije cyber napadima. A zakuhat će u svim okolnim državama – nitko ne želi Madura ali nitko ne želi ni američku intervenciju”, rekao je.
Hina/Kamenjar