Tijekom 2. svjetskog rata u bolnicu Sestara milosrdnica u Zagrebu stizali su posebni pacijenti. Neki su ostajali kraće, neki dulje vrijeme, neki i godinama. O njima se nije govorilo javno, a kad bi u bolnicu koja je imala autonomiju jer je njome upravljala Katolička crkva, a ne NDH, ipak ušetao Gestapo, SS-ovci ili ustaška policija tražeći da vide određenog bolesnika, liječnici i sestre bi im pokazali put. Uz upozorenje.
“Slobodno uđite u bolesničku sobu. Pacijent ima otvorenu tuberkulozu i vrlo je zarazan. Želite vidjeti drugog pacijenta? Onog koji ima virusni glaukom? Evo, izvolite. Samo pripazite, za nekoliko mjeseci mogli biste i sami oslijepiti”, izvještava Sandra Veljković Večernji list.
Otkrio da mu je obitelj na popisu žrtava Jasenovca iako je preživio rat
Nakon toga, ovi bi se okrenuli na peti i izašli. Tijekom rata ta je bolnica imala više od 250 tih “posebnih” pacijenata – Židova – koje su uz dogovor zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i Židovske općine brzim, a često i lažnim dijagnozama, skrivali i spašavali od progona i smrti u koncentracijskim logorima. Prema dosad dostupnim podacima, njih 15 rat je i preživjelo. Ovaj podatak otkrio je zagrebački poduzetnik židovskog podrijetla Marko Danon, a jučer ga je u KBC-u Sestre milosrdnice predstavio Thomasu Yazdgerdiju, posebnom izaslaniku Državnog tajništva SAD-a za pitanja holokausta te predstavniku Svjetske židovske organizacije za restituciju (WJRO).
Marko Danon, po ocu Židov, počeo je proučavati sudbinu Židova u NDH kad je jednom prigodom čitao popis žrtava Jasenovca. Na njemu je bila njegova šira obitelj, ali i otac. A svi su preživjeli rat. Oca mu je spasio sam Stepinac pomogavši mu da dođe u kuriju Rauch u Pušći. Što se još tu skriva? Od Židovskog muzeja u Beogradu zatražio je popis liječenih u bolnici Sestara milosrdnica.
“Počeli su stizati podaci, i to masa njih. Počeo sam provjeravati imena u bolničkoj dokumentaciji i zaključili smo da su imena istinita”, kazao je Danon koji ističe kako u svijetu zna za samo jedan sličan primjer – bolnica u Mađarskoj skrivala je Židove, no vrlo kratko vrijeme.
U vrijeme 2. svjetskog rata na čelu bolnice s gotovo 1200 kreveta bila je sestra Bogoljuba Jazvo, prava heroina, kako ističe današnji ravnatelj prof. dr. sc. Mario Zovak. Židovi se u to vrijeme nisu mogli liječiti u državnim bolnicama, nego isključivo u bolnici Sestara milosrdnica kojom je upravljala Katolička crkva.
Stoga je Stepinac predložio Bogoljubi Jazvo da se bolnica otvori za Židove. Predložio je to i zagrebačkoj Židovskoj bogoštovnoj općini pa je Općina počela slati osobe na liječenje i plaćala njihove troškove, govori Danon i pokazuje dokumente iz tog doba. Vrlo su jednostavni, pisani svi na sličnu šprancu: “Izvolite primiti na liečenje O. S. (inicijali su zbog zaštite privatnosti), iz Zagreba, na trošak potpisane obćine. Obćina će snositi troškove liečenja za sve potrebno vrieme.” ili pak “Umoljavamo Vas ovime, da primite na liečenje na naš trošak za vrieme, koliko će to biti potrebno J. M., koji Vam je doveden po Društvu za spasavanje 21. siječnja 1943.”. Sljedećeg dana osoba bi bila primljena u bolnicu, najčešće s dijagnozom zarazne tuberkuloze i glaukoma.
Dogovor je bio da svakoga koga Stepinac preporuči prime. Kad su 1943. jedinice SS-a došle u Zagreb i uhitile između 1000 i 1500 Židova, među kojima i 20 zaposlenika Židovske općine te njezina predsjednika dr. Kohna i nadrabina dr. Freibergera, koji su bili odvedeni u Auschwitz, odlukom nadbiskupa Stepinca Katolička crkva nastavila je snositi troškove liječenja do kraja rata.
“Teško je sada točno reći tko se zaista liječio, a tko skrivao”, govori Marko Danon, no neki su ljudi jako dugo bili u bolnici, čak nekoliko godina. Među njima je, kaže, i otac ubijene Lee Deutsch. Vjerovali su da neće odvoditi djecu pa je samo otac bio u bolnici. Nažalost, nisu imali pravo. Dječja zvijezda, najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, čudo od djeteta, ubijena je u Auschwitzu 1943. kad joj je bilo 16 godina.
Trumpov izaslanik: ‘Nikada nisam čuo ni za što slično’
“Nikada nisam čuo ni za što slično. Priča je vrlo potresna. Zahvaljujući hrabrosti zaposlenika, usprkos riziku za njih i njihove obitelji, mnogi su Židovi preživjeli. Nadam se da će se o ovoj priči čuti ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu kako bi se bolje razumjelo što se događalo”, kazao je Yazdgerdi. Predavanje je slušao i izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor.
Istraživanje arhiva i svjedočenje preživjelih nazvao je važnim, a djelovanje ljudi koji su skrivali i spašavali Židove moralnom odlukom uz veliki osobni rizik. Sljedeći korak bit će postavljanje spomen-ploče na bolnicu s imenima najzaslužnijih. Uz Bogoljubu Jazvo, bit će i liječnici Vatroslav Florschütz, Aleksandar Blašković, Vinko Panac, Milan Žepić i Kurt Kühn.
Večernji list