Pratite nas

BiH

Trusina se nikada ne će zaboraviti

Objavljeno

na

Sve dok na bošnjačkoj političkoj i vjerskoj strani postoje žrtve, građansko-vjerskog beha sukoba za teritorij, samo njihove, njihova naroda, a na svim drugim beha stranama sudionicima sukoba samo zločinci i ubojice, ne može se govoriti o nekoj zajedničkoj ni sadašnjosti, a još manje budućnosti. I to je naprosto razumljivo.

[ad id=”68099″]

Jer kako da zajedno u bosanskoherecgovačkoj kući, u beha granicama, živi žrtva i zločinac, branitelj i agresor, takav zajednički život, u istoj kući, a Bosna i Hercegovina je kuća svojih naroda, nemoguć je čak i među braćom, ako bi jedan od njih bio žrtva drugog. Takav bošnjački diskriminatorski odnos prema drugim beha narodima nikako nije u službi gradnje međunacionalnog i međuvjerskog povjerenja, kao preduvjeta, temelja neke zajedničke beha budućnosti. Stoga bošnjački govor o održivosti Bosne i Hercegovine kao multizajednice nema nikakvo uporište, pa čak mnogi od njih ni sami ne vjeruju u to što govore. Stalno izmišljati i povećavati broj stradalih na svojoj bošnjačkoj, te umanjivati broj ratnih žrtava na drugoj, hrvatskoj federalnoj strani prljavi je politički posao manipuliranja žrtvama. U konačnici žrtve takve diskriminatorske bošnjačke politike prema mrtvima bit će oba federalna partnera.

Stoga ubrzano nestajanje Bosne i Hercegovine odvija se upravo kroz diskriminatorski bošnjački pristup žrtvama beha sukoba, što je bio slučaj i u poslijeratnoj Jugoslaviji. I u jednoj i u drugoj, tim  poslijeratnim tvorevinama, Jugoslaviji i „Jugoslaviji u malom“, Bosni i Hercegovini, brojniji jugoslavenski narod Srbi, i brojniji u beha federaciji Bošnjaci, niti su priznavali, niti priznaju žrtve rata drugih naroda, a u isto vrijeme broj svojih žrtava deseterostruko, pa i stostruko, uveličavali i uvećavaju, dok one s druge strane toliko puta umanjivali i umanjuju.

trusina-kamenjarU multi društvu u kojem čak ni žrtve rata nisu jednako tretirane, poglavito ako se to odnosi na žrtve malobrojnijeg naroda, onda se tu ne može nikako govoriti o miru, slobodi i istini. Stanjima tolerancije, suživota, jednakosti i ravnopravnosti, sastavnica takvih zajednica. Jer, kako graditi beha tolerantnu i dijalošku sadašnjost Bosne i Hercegovine ako se čak i djeci žrtvama beha rata prilazi vrlo selektivno, diskriminatorski, odnosno vrlo radikalno po nacionalnom i vjerskom identitetu. Kako to, naime, da hrvatska djeca ubijena u Vitezu, njih osmero, od strane „nenaoružanih“ Muslimana, ili ona trinaestogodišnja djevojćica kojoj su, opet „nenaoružani“ Muslimani  u napadu na njeno selo Ćifluk, koja je za Božić kradom došla iz izbjeglištva sa otcem u napuštenu kuću da ponese nešto za proslavu tog najvećeg kršćanskog blagdana, odbiju obadvije noge a otca joj ubiju na kućnom pragu, nisu jednako tretirana kao i muslimanska djeca ubijena od strane Srba u Sarajevu. Ne može se Bosna i Hercegovina graditi na tolikoj nepravdi prema mrtvima, prema žrtvama djece, čije nevine žrtve vape do neba za istinom. Istinom koja nikada nije ostala trajno zatrpana, koju nikakvi režimi, sile, brojevi naroda, isključivosti, nisu mogle držati pod zemljom.

„Zemljica se zaklinjala raju, da se tajne sve saznati moraju“, jer bošnjačko vodstvo kojeg predvodi sin ratnog zločinca Alije Izetbegovića, koji je i zapovijedao ubijanja djece, žena i staraca, zna i poznaje sve te isilovske zločince. Oni su proizvod Izetbegovićeve islamskodeklaracijske politike, koja kaže „Najveće zlo koje su kršćani počinili je to što nisu prihvatili Poslanika (Muhameda), kojega im je Bog poslao s Kuranom“. Zbog te islamskodeklaracijske politike Alije Izetbegovića, koja je u najvećoj mjeri i bila razlog beha krvavog sukoba, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini se više bore za žrtve muslimana diljem svijeta, negoli za hrvatske, i srpske, žrtve beha sukoba.

Sve to govori o vjerskoj radikalizaciji i fundamentalizaciji Bošnjaka, što nikako nije put izgradnje demokratske i multi beha zajednice kršćana i muslimana, kršćanstva i islama. Ne čudi stoga što se Bošnjaci okupljaju i brane muslimanske žrtve s terorističkim poveznicama na Bliskom istoku, a ne vide i ne protestiraju pred svojim vodstvima za jednako tretiranje žrtava hrvatske djece u beha sukobu, i hrvatskih povratnika na svoja ognjišta na federalnim prostorima.

O strahotama muslimanskih zločina nad beha Hrvatima kazuje i isilovski teror nad katolicima u hrvatskom selu Trusina. Brutalnosti Alijinih isilovaca u Trusini kod Konjica opisuje preživjela Mara Krešo riječima: „Ubili su mi muža pred očima, a onda mene i ostale članove obitelji tjerali da prelazimo preko njegova leša“. Nadalje žrtva muslimanskog zločina govori: „nitko od poubijanih civila nije imao nikakvo oružje“, što muslimanske zločine čini još brutalnijima. Za tako strašan zločin u Trusini muslimanski sud u Bosni i Hercegovini osudio je jednu od sudionika pokolja, Rasemu Handanović, na samo pet godina zatvora. No, zasigurno kao i svi dosadašnji muslimanski zločinci bit će ubrzo pomilovana i puštena kao heroj na slobodu. To je ono što daje opravdano pravo Srbima na Referendum o nepriznavanju bošnjačkih sudova u predmetima ratnih zločina. Do muslimanskog zločina 16. travnja 1993. godine u Trusini je živjelo 40 hrvatskih obitelji, a danas to je selo, kao i hrvatsko Miletići kod Gluhe Bukovice, muslimanskog konclogora za Hrvate, jedna velika ruševina, u kojem bošnjačka strana isilovski ruši svaki trag hrvatstva i katoličanstva.

Da je Bosna i Hercegovina sve centraliziranija i unitariziranija, zapravo da je sve više bošnjaćiziranija vidi se i čuje ovih dana na ulicama, gotovo stopostotnog bošnjačkog Sarajeva. Naime, na povratku beha košarkaša koji su osvojili europsko zlato i šport je politiziran, i športom se nameće način kako Bosnu voljeti. U mnoštvu onih koji su dočekali košarkaške, beha reprezentativce, čula se prijetnja onima koji se ne vesele tom uspjehu. Urlalo se i prijetilo povicima „’ko ne skače taj ne voli Bosnu, hej, hej, hej“. Budući da je Sarajevo, pa gotovo stopostotni čisti bošnjački grad, i da su zbog toga košarkaše i dočekali samo Bošnjaci, to slavlje ima političku težinu i poruku. Poručivalo se „Bosnu volite kao mi, ili je napustite“.

A o licemjerstvu bošnjačke strane u tobožnjoj gradnji multi beha zajednice vidi se i u navodnoj njihovoj zauzetosti za beha povratnike Hrvate. Ovih dana na srpsku četničku agresiju na hrvatske povratnike u Tesliću oglasila se treća najjača bošnjačka politička stranka, Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Ta vrlo radikalna, etnički i vjerski čista islamska partija, ona čije su vođe sudjelovale u etničkom čišćenju Hrvata tijekom muslimanske agresije u Srednjoj Bosni, „najoštrije osuđuje neprihvatljivo ponašanje i teror nad povratnicima Hrvatima u mjestima Slatina i Studenci u općini Teslić u manjem bh. entitetu“. Zaista koliko je politika u Bosni i Hercegovini podla i prljava ne može se ni zamisliti dok se ne čuju ovakve izjave unitarističkih političkih stranaka, čiji predsjednik je sudionik muslimanske agresije na beha Hrvate. Zauzimanje Stranke za BiH za Hrvate povratnike u manjem beha entitetu, zapravo je njihovo sudjelovanje u tom teroru, kojeg tobože osuđuju. Treba pitati te unitariste, te muslimanske vođe koje danas vode tu vrlo radikalnu političko-vjersku stranku, kako to da se nikada nisu oglasili na muslimanski teror nad Hrvatima povratnicima u Srednjoj Bosni. Čak ni onda kada su Hrvati povratnici ubijani (Kafadar, Jurčević, policajac u Travniku…), ostajali su gluhi na te zločine. A šutnja je znak sudjelovanja u zločinu, te je stoga zauzimanje Stranke za BiH za hrvatske povratnike u Teslić ravno srpsko-četničkom teroru nad tim Hrvatima.

Vinko Đotlo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SDA izbrisala Programsku deklaraciju sa svoje službene internetske stranice

Objavljeno

na

Objavio

Programska deklaracija, koja je sredinom rujna usvojena na sedmom kongresu SDA, izbrisana je sa službene internetske stranice ove političke stranke, otkriva Hrvatski Medijski Servis.

Postavlja se pitanje je li se činom uklanjanja sa službenih internetskih stranica SDA odrekla vlastitih programskih usmjerenja. Podsjetimo, jedan od političkih ciljeva  naveden u Deklaraciji SDA je ustavno preuređenje Bosne i Hercegovine u “Republiku BiH, organiziranu na tri razine vlasti; državni, regionalni i lokalni”. Struktura tako organizirane države i nadležnosti pojedinih razina vlasti razrađena je u posebnoj Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu.

SDA izbrisala Programsku deklaraciju s internetske stranice | Foto: Printscreen

U Rezoluciji uklonjenoj s internetskih stranica SDA navodi se kako bi Republika BiH imala predsjednika države i Vladu RBiH, te dvodomni parlament, pri čemu bi uz Zastupnički, drugi dom – Dom naroda, imao ovlasti isključivo zaštite identitarnih pitanja naroda i nacionalnih manjina, uz opasku kako bi središnje mjesto u novoj organizaciji države imao građanin.

Ovakva organizacija države, nesumnjivo, omogućila bi vladavinu najbrojnijeg naroda, dok bi malobrojniji narodi izgubili politički subjektivitet, odnosno suverenitet, konkretnije pretvaranje BiH u državu Bošnjaka.

Deklaracija SDA izazvala je oštre osude hrvatske i srpske javnosti, ali i međunarodne zajednice.

Sadržaj uklonjene Deklaracije SDA, koju smo ranije preuzeli s internetske stranice ove stranke, odnosno Rezolucije o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu, koja je sastavi dio Deklaracije usvojene na 7. Kongresu SDA, preveden na hrvatskih jezik, bez bilo kakvih drugih intervencija, Hrvatski Medijski Servis (HMS) ponovno prenosi u cijelosti:

REZOLUCIJU O USTAVNOJ REFORMI I IZBORNOM ZAKONODAVSTVU

I
SDA ostaje čvrsto opredijeljena za donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine, kojim bi se Bosna i Hercegovina definirala kao demokratska, pravna, sekularna i socijalna država sa gospodarskim sustavom temeljenim na slobodnom tržišnom poslovanju, s podijeljenim sustavom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, organizirana na tri razine vlasti: državni, regionalni i lokalni i pod imenom Republika Bosna i Hercegovina.

Novi ustav Republike Bosne i Hercegovine treba u središte pozicionirati građanina kao pojedinca i omogućiti mu ostvarivanje političkih i drugih prava u skladu s međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Državna razina vlasti bi činila dvodomni parlament sa Zastupničkim domom, kao domom građana i Domom naroda u kojem se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Oblasti u kojima bi se štitio vitalni interes bile bi taksativno pobrojane u Ustavu i odnosile bi se na oblasti kulture, tradicije, identiteta, vjerskih prava, sloboda i drugih pitanja.

Izvršnu vlast bi činili predsjednik države i Vlada Republike Bosne i Hercegovine.

Sudsku vlast bi činili redovni sudovi s Vrhovnim sudom Republike Bosne i Hercegovine, kao vrhovnom sudskom instancom u sustavu redovitih sudova.

Regionalna razina vlasti bi činila pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu ekonomskih, zemljopisnih, povijesnih, prometnih, kulturnih i drugih europskih principa i standarda za formiranje regija.

Lokalna razina vlasti bi činile općine i gradovi u Bosni i Hercegovini, kao jedinice lokalne samouprave organizirane u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. To bi podrazumijevalo osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu građana. Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni,
kulturni, ekonomski i društveni centar Republike Bosne i Hercegovine.

Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije.

II
SDA će se, do postizanja ciljeva opisanih pod točkom I ove Rezolucije zalagati za dosljedno provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 05. 2019. godine.

Prema Mišljenju Komisije Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj Ustav s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obveze EU.

Kompleksna ustavna struktura i česti sporovi o podjeli nadležnosti među razinama vlasti utječu na usklađivanje zakonodavstva s acquisom i na njihovu implementaciju u brojnim poglavljima.

Potrebno je da Bosna i Hercegovina osigura pravnu sigurnost u pogledu raspodjele nadležnosti među razinama vlasti i da uvede klauzulu o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

Ustav sadrži odredbe koje se pozivaju na etničku pripadnost koje nisu u skladu s EKLJP i njenim protokolima. Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju «konstitutivnim narodima» – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je da Ustav izričito jamči neovisnost pravosuđa, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Tužiteljstvo i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće kao samoregulacijsko tijelo pravosuđa. Bosna i Hercegovina treba ojačati profesionalizam i nepristranost sudaca Ustavnog suda i neovisnost Ustavnog suda, i osigurati kontinuirano poštivanje njegovih
odluka na svim razinama vlasti.

Prema europskim standardima, dosljednost sudske prakse mora biti osigurana kroz odluke viših sudova, a ne kroz upute ili smjernice. Bosna i Hercegovina mora uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse, uz potpuno osiguranje principa neovisnosti svih sudaca.

Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada nositelja pravosudnih funkcija i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a, a u skladu s europskim standardima. Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu s europskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost. S ciljem jačanja jamstva neovisnosti sudstva i samostalnosti tužiteljstva pravosudni sustav na državnoj razini i VSTV trebaju imati eksplicitan ustavni status.

Potrebno je uraditi reformu izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH i osigurala transparentnost i legitimnost izbornog procesa i rezultata izbora. Potrebne su značajne reforme da se osigura da građani mogu djelotvorno ostvarivati svoje pravo birati i biti birani. Etnički zasnovana ograničenja za izbor u zakonodavna tijela treba ukinuti radi usklađivanja s presudom u
predmetu Sejdić-Finci i dr.

Potrebno je bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

III

Sedmi Kongres SDA se zalaže za provođenje Zaključaka i Preporuka Europske komisije iznesenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji od 29. 5. 2019. godine.

U skladu s tim SDA će se zalagati da vlasti u Bosni i Hercegovini provedu ustavnu reformu i reformu izbornog zakonodavstva radi usklađivanja Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.

Ustavna reforma treba omogućiti ispunjenje zahtjeva Europske komisije o osiguranju pravne sigurnosti u pogledu raspodjele nadležnosti među različitim razinama vlasti i uvođenju klauzule o zamjeni kako bi se omogućilo da država privremeno izvršava nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprečavanja težih kršenja propisa EU za koje bi odgovornost snosila cijela država.

SDA će insistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. insistirati na ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto sadašnjeg Vijeća naroda.

Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvati i pravosuđe Bosne i Hercegovine na način da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i pravosudni sustav na državnoj razini imaju eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo (Vrhovni sud BiH) koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse. Reforma pravosuđa treba osigurati neovisno, profesionalno i odgovorno pravosuđe.

U procesu reforme izbornog zakonodavstva, osim usklađivanja s EKLJP i presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, SDA će se zalagati za postupanje po preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

S obzirom na činjenicu da je u životnoj stvarnosti, do sada postavljanom legitimnom cilju građana – očuvanju mira, pridodati novi legitimni cilj – potreba građana za boljim uvjetima života, SDA smatra da je sve obveze Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Europskoj uniji potrebno promatrati i efikasno provesti kao legitimni cilj svih građana Bosne i Hercegovine.

SDA neće dozvoliti da se, uslijed nepostojanja političke volje, događa zastoj na unapređenju pravnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Pored obveznih i važnih reformi ustava i zakona u BiH, a što zahtijeva politički konsenzus, SDA smatra da se i postojeća ustavnopravna rješenja mogu i moraju dosljednije i efikasnije primjenjivati u pravnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a kako bi se povećala pravna sigurnost, kontinuirano unapređivao servis građanima od strane
institucija države i unaprijedila pravna praksa u interesu građana Bosne i Hercegovine.

SDA će se, putem nadležnih institucija i u skladu s propisanim procedurama, aktivno zalagati za kontinuiranu i efikasnu kontrolu ustavnosti zakona i pravne prakse, jer bez efikasne i kontinuirane kontrole ustavnosti zakona i pravne prakse nema Ustavom i općim načelima međunarodnog prava zajamčene vladavine prava.

Sljedeći novu društveno odgovornu orijentaciju ustavnog prava u Europskoj uniji SDA će se, u budućim izmjenama Ustava, zalagati za financiranje javnih rashoda isključivo iz trenutnih javnih prihoda i ustavno ograničavanje mogućnosti zaduženosti države za tekuće javne rashode što znači zaduživanje budućih generacija.

Navedeno se temelji ne samo na političkom viđenju SDA nego značajno i na ograničenju nekontroliranog korištenja državne vlasti kao jednoj od osnovnih ustavnih funkcija i na zahtjevima Europske unije da se s obzirom na karakteristiku krutosti ustava – ustavom kao najvišim pravnim aktom zaštite dugoročni ekonomski interesi građana i cjelokupnog društva i države.

SDA će se zalagati da se pravna norma u ustavu, zakonima i drugim normativnim aktima prestane razumijevati i provoditi kao komplikacija životnih procesa, nego da predstavlja život u punom kapacitetu te riječi, odnosno pravna norma jeste i treba imati angažirano djelovanje koje je u službi kontinuiranog unapređenja života građana.

IV

Kongres SDA poziva građane, političke stranke i nevladine organizacije na aktivnu suradnju u provođenju neophodnih reformi radi dobrobiti države Bosne i Hercegovine.

Kongres SDA očekuje konkretnu podršku međunarodne zajednice na provođenju neophodnih reformi u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu.

U Sarajevu, 14. 09. 2019. godine.

 

Zoran Krešić: Deklaracija SDA vodi realizaciji plana za zaživljavanje Šerijata, kako je zapisao ‘otac nacije’ Alija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Obilježena 26. obljetnica likvidacije gvardijana i vikara u Fojnici koje su pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pozivom na praštanje i ostanak na rodnoj grudi u srijedu je u Fojnici u središnjoj Bosni obilježena 26. godišnjica likvidacije gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i vikara fra Leona Migića koje su 1993. pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH koje su bošnjačke civilne vlasti nakon presude suda vrlo brzo pomilovale za ovaj ratni zločin.

Današnji gvardijan Samostana u Fojnici fra Mirko Majdandžić rekao je u propovijedi na misi kako je potrebno praštati, smatrajući kako je pogrešno držati se riječi: “opraštamo, ali ne zaboravljamo”.

“To se ne smije događati, moramo opraštati radi nas samih, radi toga da bi nama bilo lakše i moramo učiniti pomake radi mira među svima nama u cijelom svijetu”, rekao je fra Mirko. On je dodao kako su se fra Nikica Miličević i fra Leon Migić žrtvovali zbog naše budućnosti.

Pozvao je na misi Hrvate katolike na vjernost domu i podneblju otkuda su potekli, te da im životi franjevačkih svećenika koji su ubijeni budu primjer.
“Trebamo voljeti ovaj prostor, živjeti na njemu i stvarati bolje životne uvjete. Nije mnogo potrebno, samo malo žrtve koju su mnogi prije nas dali prenoseći odgovornost u naše ruke“, rekao je fra Mirko.

Svetoj misi nazočio je i predsjednik federacije BiH Marinko Čavara.
Gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikicu Miličevića i vikara fra Leona Migića ubio je u jeku bošnjačko-hrvatskog sukoba 13. studenog 1993. pripadnik Armije BiH Miralem Čengić koji je kasnije osuđen na 15 godina zatvora, dok su njegovi pomagači Nedim Zerda, Samin Mušinbegović i Vahid Begić dobili po šest mjeseci zatvora.

No, sud pod nadzorom bošnjačkih vlasti u Sarajevu je taj zločin okarakterizirao kao obično ubojstvo.
Svjedok toga zločina dr. fra Vitomir Slugić izjavio je ranije da se zločin koji je bio očito osmišljen, na Sudu u Sarajevu pretvorio u nešto slično običnom ubojstvu u restoranu, dok predstavnici crkve smatraju kako se radilo o kaznenome djelu “ratnog zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava”.

Nekoliko mjeseci nakon pravomoćne presude za ovaj zločin 1995. tadašnji bošnjački predsjednik BiH Alija Izetbegović je ubojici dao čak tri pomilovanja, da bi nakon četvrtog pomilovanja od strane ondašnjeg predsjednika F BiH Ejupa Ganića, ubojica Miralem Čengić već bio na slobodi.

“Sve ovo ukazuje na opravdanu sumnju da je procesuiranje ubojice i ostalih sudionika bila samo dobro izrežirana predstava kako bi se zapravo javnosti skrenula pozornost s prave istine i kako bi se prikrili pravi zločinci, tj. oni koji su ovaj zločin planirali i naredili”, smatraju u Franjevačkom samostanu u Fojnici. U nekoliko navrata predstavnici crkve su tražili da se proces za ovaj zločin obnovi, no do toga za sada nije došlo. (Hina)

 

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari