Pratite nas

Herceg Bosna

Tužba: Čija je “Bitka na Neretvi”?

Objavljeno

na

“BITKA NA NERETVI” je nakon 70 godina postala “bitka za Neretvu”. Javno poduzeće “Filmski centar Sarajevo” tužilo je proslavljenog redatelja Veljka Bulajića jer je najveći ratni spektakl s ovih prostora, film “Bitka na Neretvi”, čiji je redatelj, pripisao hrvatskoj kinematografiji, ali i zbog, kako tvrde iz Sarajeva, nezakonite prodaje filmova “Bitka na Neretvi” i “Kozara”. U intervjuu za agenciju Anadolija Bulajić je poručio kako će pred sudom i organima Europske unije tužiti “Filmski centar Sarajevo”.

Bulajić je kazao kako će također zatražiti zaštitu pred UNESCO-om, i to sve zbog “kriminala i lopovskog posla”.

S druge strane, direktor “Filmskog centra Sarajevo” Adis Bakrač, potvrdio je u razgovoru s novinarom agencije Anadolija da je “Bitka na Neretvi” bosanskohercegovački film snimljen u produkciji “Bosna filma” iz Sarajeva 1969. godine. Prema Bakraču, “Filmski centar Sarajevo” je vlasnik filma i producentskih prava, jer je pravni nasljednik produkcija “Sutjeska filma” i “Bosna filma”, te da Bulajić nema pravo pripisivati ga hrvatskoj kinematografiji.

Pokušava se sakriti kriminal

“Da, ‘Bosna film’ ima ugovor o filmu ‘Bitka na Neretvi’, prava koja su propisana ugovorom, kao što ima ‘Jadran Film’ i kao što ima Filmska radna zajednica, koji su producenti filma. Nitko od tih prava iz ugovora ne bi trebao bježati već bi se trebali držati ugovora. Međutim, u nekim ratnim okolnostima donesene su i neke sumnjive odluke. Kažu, za vrijeme rata netko je napisao da prava pripadaju ‘Bosna filmu’, što nije istina. Postoje dokumenti koji to demantiraju”, govori Bulajić.

Istina je, tvrdi on, da se pričom o tome kome pripadaju slavni filmovi pokušava sakriti kriminal.

“Od tada do dan danas ‘Bosna film’, odnosno ‘Filmski centar Sarajevo’ bavi se jednim kriminalnim, lopovskim poslom i prodaje film ‘Bitka na Neretvi’ preko agenata u Sloveniji. Uzimaju novac i stavljaju u privatne džepove. Sada su u Hrvatskoj pokrenuta pitanja gdje je taj novac koji se već 10 do 15 godina naplaćuje. Spominje se cifra od oko 60.000 eura. U nadležnom ministarstvu u BiH kažu da nemaju nikakvih informacija o tome. Moj zastupnik ‘Adria film’ je samo jedanput prodao ‘Bitku na Neretvi’ da bi napravio kopiju filma, jer je film ‘Bitka na Neretvi’ tokom HDZ-ove vlasti neformalno bio zabranjen u Hrvatskoj i nigdje nije prikazivan. Ja nikad nisam potpisao nikakav ugovor, kako tvrde, nikada nisam distribuirao film. Ali, uvjeren sam da kriminal i lopovluk rade drugi”, istaknuo je Bulajić.

Direktor Bakrač na optužbe iz Zagreba odgovara da je “Filmski centar Sarajevo” pravni nasljednik “Bosna filma”, te da je kao producent i vlasnik filma.

“Mi smo zaduženi za distribuciju i prodaju filma. Mi smo apsolutno legalni pravni subjekt koji ima pravo distribuirati film ondje gdje procjeni da to treba. Bulajić govori gluposti”, poručio je Bakrač.

No, Bulajić je naglasio kako će cijela stvar biti raspravljena na sudu.

Slučaj ide pred Europsku komisiju

“Taj materijal je složen sa svim dokumentima i bit će sada, a po odobrenju Ministarstva kulture Hrvatske, dostavljen i institucijama Europske unije (EU) radi zaštite autorskih prava hrvatske nacionalne kinematografije. U tome imamo apsolutnu podršku u Hrvatskoj i slučaj ide pred EU, pred Europsku komisiju za kulturu, jer drugog načina nema. Dakle, tužimo ‘Filmski centar Sarajevo’. Također, odvjetnički ured Hraste u Zagrebu će podići ili je već podigao tužbu. Ta tužba ide, također, protiv ‘Filmskog centra Sarajevo’. Uključen je i ‘Jadran film’ koji nije zaštitio naš interes. Nisam htio BiH stvarati problem, ali prisiljen sam”, poručio je.

Slavni redatelj tvrdi kako je u više navrata pozivano čelništvo “Filmskog centra Sarajevo” da dođe u Zagreb na sastanak i da pokaže dokumente na koje se poziva.

“Izbjegavaju sastanak, ne dolaze, iako sam ja htio pružiti ruku i naći rješenja, odnosno ispraviti stvari koje su se događale. Ne želim praviti probleme BiH i filmskoj kinematografiji Bosne jer sam s velikom ljubavlju dolazio dole, radio filmove, ostvarivao sam fantastičnu suradnju s filmskim radnicima Bosne i ostao u izuzetno dobrim odnosima sa svima. Na kraju, ja sam autor koji je bh. kinematografiju filmom ‘Kozara’ izvukao i plasirao u svijet. Meni ta kinematografija nešto duguje, a bogami i ja dugujem BiH. Ali, kad je u pitanju kriminal koji se stalno ponavlja, to ne mogu prešutjeti. Ti ljudi uzimaju po 2000 eura za prodaju filma kojeg sam ja radio i stavljaju novac u džep. Nitko ni u BiH ne zna gdje je taj novac”, ogorčen je redatelj koji je prošlog tjedna u Rimu dobio priznanje za životno djelo.

Tužbu iz Sarajeva vidi kao “zamagljivanje situacije, zavaravanje Bosne i bosanskog kulturnog i političkog miljea”.

“Ide se i na neke nacionalne aluzije, što je za kulturu i kinematografiju štetno. To će izaći na vidjelo. Na sramotu, ali ne bosanske kinematografije, već onih koji se bave kriminalom. U pitanju su kriminal i pljačka”, podvukao je Bulajić.

“Bulajić želi simpatije hrvatske javnosti”

S druge strane, Bakrač odlučno konstatira kako jedva čeka da vidi Bulajićevu tužbu i da se ne boji suda.

“Što se tiče tužbe, on nas može uvijek tužiti ako ima realne osnove, a on realne osnove nema. Ja vam to odgovorno tvrdim. Izvrijeđao je ‘Filmski centar’ i mene. Sad kad je shvatio da je napravio velike greške, učinio i stvari koje su suprotne zakonu, sad bi se mirio. Gledajte, prije pet dana je prikazao film u Rimu bez naše dozvole. To su neke stvari preko kojih čovjek ne može prijeći”, naveo je, najavljujući da će iz Sarajeva napraviti sve kako bi se “Bitka na Neretvi” u svijetu prestala prikazivati kao hrvatski film.

Bakrač, poznati redatelj mlađe generacije s brojnim međunarodnim nagradama, tvrdi da Bulajić nastoji cijelo vrijeme u slučaj uvući Hrvatsku, i nametnuti se tamošnjoj javnosti.

“On pokušava cijelo vrijeme Hrvatsku uvući u ovaj problem. Bez razloga, jer Hrvatska apsolutno s tim nema nikakve veze. Sve su to njegove želje i mašte kako se domoći tog filma i dopasti se hrvatskoj javnosti. Gledajte, projekt filma ‘Bitka na Neretvi’ producirala je, financirala i vodila ‘Bosna film’, poduzeće iz Sarajeva, poduzeće za promet i proizvodnju filmova. ‘Bosna film’ je potpisnik ugovora gdje je Bulajić angažiran kao redatelj na filmu”, siguran je Bakrač.

“Film je hrvatski”

Na pitanje čiji je film “Bitka na Neretvi”, Bulajić spremno odgovara da je hrvatski.

“Film autorski pripada hrvatskim filmskim radnicima. Hrvati su redatelj, skladatelj, kamerman, glavni autor, scenograf… On autorski pripada hrvatskoj kinematografiji. Što ne znači da svoj udio nisu dali i bosanski filmski radnici kao što Hidajet Čalkić i drugi. Film je ‘Jadran filma’, koji je potpisao s ‘Bosna filmom’ ugovor, i o tome postoje dokumenti. Film je sada u Rimu, kada sam dobio nagradu za životno djelo Mediteranskog filma, prikazan kao film hrvatske autorske produkcije, što je i logično. Nitko ne bježi od prava po ugovoru koja pripadaju ‘Bosna filmu’. Nitko to ne želi oduzeti”, konstatirao je.

Priznaje da je u nastanku filma i “Bosna sudjelovala”.

“Nije najviše para dala. Najviše je dala Hrvatska, odnosno Savezna vlada. Bosna se pridružila poslije dvije godine priprema. Mi smo došli u Sarajevo i uključili ‘Bosna film’. Dobro je tekla ta suradnja. Odjednom se sad javljaju iz nasljednika ‘Bosna filma’ da film pripada bosanskom kinematografiji, što i među filmskim radnicima Bosne izaziva smijeh… Ali, film ‘Bitka na Neretvi’ jest i bosanski film, jasna stvar da jest. Nema tu diskusije”‘, ispričao je Bulajić.

Bakrač je na ove Bulajićeve riječi odgovorio tek kako su to “sulude teze koje nemaju nikakve osnove”.

“Ali, sve je bilo jugoslavensko”

Podsjetio je kako je film “Bitka na Neretvi” nastao u vrijeme bivše Jugoslavije.

“Ali, sve je bilo jugoslavensko, škole, tvrtke…No, one više nisu jugoslavenske. Tako i film. Film je nastao u Jugoslaviji, ali postoji pravni subjekt koji je to napravio, a to je ‘Bosna film’. Hrvatska to od Bulajića ne traži, nego to je njegova želja da skrene pažnju javnosti na sebe, pod svaku cijenu, da se dopadne hrvatskoj javnosti tako što će bh. film preimenovati u hrvatski film. To je apsolutno pogrešno. On zna da sam ja najavio da će protiv njega biti pokrenuta tužba zbog neovlaštene prodaje filmova. To su vrlo ozbiljne stvari. Sud će reći je li to i kriminal. Bulajić sad na svaki mogući način pokušava skrenuti pažnju s glavnih problema”, ocijenio je Bakrač.

Bulajić tvrdi da o Bosni i Hercegovini govori s velikim poštovanjem i ljubavlju.

“Sa mnom su radili Bato Čengić, Hido Čalkić, Aljo Aljović itd. Sve dobri i pošteni sineasti. Ali kad je riječ o mangupluku, otimačini, krađi i kriminalu, onda se od mene mora očekivati da energično reagiram. I danas su vrata otvorena da se dođe u Zagreb i rasprave stvari. Neće doći, ne odazivaju se na poziv”, zaključio je Veljko Bulajić.

index.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemoracija generalu Slobodanu Praljku

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Zagreb, 11. prosinca 2017.

GOSPODINE GENERALE!

Ja znam da si s nama. Da, s nama danas u ovom sjećanju točno u podne u Lisinskom. Sjediš u svakom stolcu ove dvorane, stojiš na svakom mjestu gdje netko danas u ovoj dvorani stoji, misliš naše misli, želiš naše želje, tužiš naše tuge, živiš naše radosti. S nama si na svakom pedlju Domovine i danas i svu vječnost. Vjetrom čežnje misao nam nosiš, misao što je neumorna, kojoj nikad san neće sklopiti oči.

Htjeli smo još tilovina žutih uživati, željeli vrhunce naših gora dušom osvajati, na poljima našim još tolika kola odigrati. Hercegovina i Bosna i Hrvatska stoji kao ukopana i ime ti tiho  Tvoje na usnama našim titra.

Ogromno si svoje tijelo i još veću dušu svoju, Generale, uvijek na dlanu imao. Bez zadnje suzdržane misli, ili kolebanja, iskreno do boli i za prijatelja i za neprijatelja. Nije bilo tajne na tvom ratnom putu, nije bilo zakulisnog, nejasnog, tamnog. Uvijek si kročio onom stranom života na kojoj je sve bilo bjelodano.

Tko Te mogao razumjeti? Tko? Ne oni i onaj tko nije bio iskren i tko nije bio spreman za ideale sve dati. Generale, Tvoji su te vojnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane uvijek razumjeli i s tobom bili jedno. Znali smo da bi i za naš mali prst dao sve na svijetu. I to su svi znali, jer si takav i to si svima rekao. Iskreno do bola.

Ostala je Tvoja rečenica koju je čuo cijeli svijet, i koja će cijelom svijetu odzvanjati u ušima:

SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.

Ostaješ s nama, Generale. Stojimo Ti do kraja postrojeni na prijavak. Zore će i sutoni Herceg Bosne u sve dane s Tobom živjeti.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari