Pratite nas

Naši u svijetu

U Beču veliko okupljanje Hrvata iz Austrije, odaslat će se poruke zajedništva i jedinstva

Objavljeno

na

Prvi kongres hrvatskih udruga u Austriji, skup kojemu je cilj okupljanje i zajedništvo svih Hrvata u toj zemlji, upriličit će se u četvrtak, 5. prosinca, u reprezentativnom prostoru Austria Center Vienna u Beču.

Organizator ovoga skupa je udruga Hrvatski dom Beč a u njegovu radu sudjelovat će brojni predstavnici iz Austrije, Hrvatske i BiH. Osim panel rasprava, predviđen je bogat kulturno-zabavni program u kojem će se predstaviti kulturno-umjetnička društva, a predviđen je i nastup renomiranih glazbenika, pjevača i svirača. Posebni gosti večeri su legendarni Zlatni dukati, koji sada djeluju pod nazivom Najbolji hrvatski tamburaši.

Kako je naveo organizator u pozivu, cilj Kongresa je zajedništvo i jedinstvo Hrvata u Austriji, predstavljanje hrvatskih udruga u Austriji, kao i inicijative o izgradnji ustanove Hrvatski dom.

– Intenzivno radimo da ostvarimo što je čežnja svih Hrvata u Austriji već skoro 30 godina. To je Hrvatski dom i taj ćemo projekt sigurno realizirati – kazao je Andrej Lucić, predsjednik udruge Hrvatski dom Beč.

Hrvatski dom je dobio potporu kod austrijskih, ali i hrvatskih institucija, te će tako među sudionicima Kongresa biti i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Skup je otvorenog karaktera i ulaz je besplatan. Uoči skupa, u 17:30 sati bit će upriličena konferencija za medije, a sam skup na adresi Bruno Kreisky Platz 1, 1220 Beč počet će u 18 sati, navode organizatori.

Inače, cilj udruge Hrvatski dom Beč je djelovanje na tako potrebnom hrvatskom zajedništvu značajne hrvatske zajednice u Austriji te u njezinu međusobnom povezivanju kao i onom s matičnom domovinom, Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom.

Briga za očuvanje i razvoj hrvatske socijalne, kulturne i duhovne baštine; promicanje integracije Hrvata u austrijsko društvo; podupiranje Hrvata u ostvarivanju njihovih prava i sloboda, jačanje integracijskih čimbenika austrijskog društva u suradnji s drugim iseljeničkim zajednicama i sudjelovanje hrvatskih udruga u Austriji u njihovim procesima; udruživanje s hrvatskim udrugama u Austriji i izvan Austrije kao i povezivanje s drugim udrugama iseljeničkog predznaka; jačanje povezanosti Hrvata s Hrvatskom kao i s Austrijom u smislu bolje integriranosti, učenja njemačkog jezika i sl., bez naznaka asimilacije već potpuno u zaštiti i očuvanja hrvatskog jezika, znanosti, obrazovanja, kulture, tradicije i običaja – samo se neke od temeljnih smjernica rada Hrvatskog doma.

Prema službenim podacima austrijskih institucija, u toj zemlji živi 80 tisuća državljana Hrvatske, a taj broj se penje na brojku od oko 150.000 ako se uzmu u obzir Hrvati s austrijskim i drugim državljanstvom te gradišćanski Hrvati.

Više informacija na https://hrvatskidom.com/ te na Facebook stranici https://www.facebook.com/hrvatskidombec/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari