Pratite nas

BiH

u BiH stiže 80.000 migranata!?

Objavljeno

na

Grčka prebacuje migrante sa svojih otoka u kopneni dio u blizini granice sa Sjevernom Makedonijom, što im je poruka da nastave put.

Vlasti Bosne i Hercegovine ove godine suočit će se s najozbiljnijom migrantskom krizom, daleko većom nego što je to bio slučaj prošle godine kada je zbog nespremnosti i sustavnog ignoriranja problema prijetilo pucanje cijelog sustava sigurnosti i nadzora. Prema podacima kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima, oko 80.000 migranata na grčkim otocima uskoro će biti usmjereno prema zemljama Europske unije. Naime, prema istome izvoru, Grčka će ove migrante preseliti u nove prihvatne centre koji se grade na kopnu. Ti su centri nedaleko od granice sa Sjevernom Makedonijom, što nedvojbeno sugerira što su daljnji planovi, piše VečernjiListBiH

“Grade se dva veća prihvatna centra u blizini makedonske granice. To jasno sugerira kako će krenuti novi, još veći migrantski val prema EU”, rekao je za Večernjak izvor u institucijama BiH. Po njegovim navodima, zbog toga je vlastima BiH već ponuđena potpora FRONTEX-a, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, s obzirom na to da je posve pouzdano kako ova zemlja neće biti u stanju odgovoriti svim predstojećim iskušenjima. Brojka od novih potencijalnih 80.000 migranata koji će krenuti prema Europi tri puta je veća od onih koji su prošle godine uglavnom prodefilirali kroz BiH koja nema mogućnost smjestiti ni deseti broj očekivanih migranata.

Da stvari nisu pod nadzorom, potvrdio je u izjavi za medije i zamjenik ministra sigurnost Mijo Krešić, koji ističe da u BiH trenutačno vlada stihija.

“Mislim da nismo uradili dovoljno kako bismo bili spremniji odgovoriti na to. Komunikacija je veoma slaba unutar svih koji bi trebali dati odgovor na to i jednostavno se bježi od problema i gura se nekome drugom da ga riješi”, rekao je Krešić. Po njegovim riječima, najveći je problem BiH to što ova država uopće ne upravlja migrantskom krizom, što sa sobom povlači brojna iskušenja, prije svega sigurnosna.

“Trenutačno, migrantsku krizu smo prepustili međunarodnim organizacijama i one upravljaju procesima, što je pogubno. Umjesto humanitarnog, moramo početi voditi računa o sigurnosnom problemu i tako promatrati krizu”, dodao je Krešić. Ranije je dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda ustvrdio kako vlasti BiH uopće nemaju nikakav nadzor nad time koliko je novca legalno utrošeno ni kojim se tokovima usmjerava za rješavanje ovoga pitanja.

U međuvremenu je objašnjeno i kako je u prva dva mjeseca kroz BiH ušlo pet osoba povezanih s terorizmom, a što su vlastima ove zemlje dojavile “partnerske” agencije, odnosno sigurnosne službe koje nastoje nadzirati ovaj proces. Zbog toga što su državne institucije posve zakazale, vlasti Unsko-sanske županije najavile su zatvaranje kolektivnih centara, što bi situaciju moglo gurnuti u stanje kaosa.

Ministarstvo sigurnosti BiH i njegov resorni ministar Dragan Mektić nisu ni nakon isteka roka od 10 dana, koji su ostavile vlasti, preuzeli brigu o prihvatnim centrima u najzapadnijoj federalnoj županiji. Zbog toga su odlučili vratiti 250 migranata koji će biti smješteni u prihvatni centar Ušivak kod Sarajeva. U najvećem broju radi se o problematičnim migrantima koji su tijekom proteklih mjeseci pravili incidente, tukli se i činili druga kaznena djela. Ovi će se migranti u Sarajevo početi vraćati sutra autobusima koje će platiti Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja ima krajnje kontroverznu ulogu u ovoj migrantskoj krizi.

Njemački političari i javnost koja se protivi migracijama optužili su aktualnu njemačku kancelarku kako je pronalazak 17 ručnih bombi kod dvojice bosanskohercegovačkih državljana također rezultat ove pogubne politike otvorenih granica bez nadzora. “Njemačka je sada otvorena kriminalcima raznih vrsta kao jednostavna igra, to je cijena koju moramo platiti za Europu bez granica”, jedan je od komentara. Mediji u Njemačkoj navode kako su kod dvojice mladića starosti 17 i 28 godina u SUV mercedesu pronašli 17 bombi spremnih za uporabu. Oni su prethodno ilegalno ušli u Njemačku, upozoravaju vlasti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U četvrtak rasplet situacije oko Vijeća ministara BiH i Parlamenta?

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH boravio je danas u Tuzli u posjetu Županijskom odboru HDZ Tuzla te se osvrnuo na trenutačnu politiku odnosa prema Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

Na pitanje novinara zašto vlast na federalnoj kao ni na državnoj razini još uvijek nije formirana, Čović je rekao:

– Prošlo je 13 mjeseci od općih izbora. Mi ćemo u četvrtak imati razgovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a već je dogovoren i Kolegij Doma naroda kao i zajednički kolegij oba doma. Nositelji tog kolegija su SNSD-e, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovor s predstavnicima SDA da utvrdimo priču oko izbornog zakona. Tako da, vjerujem da bi u četvrtak oko 15.00 sati mogli imati jasan pogled u budućnost od onog pesimističnog koji je bio do sada, a s ciljem da se uspostavi što prije novo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština, a samim time i druge razine vlasti – rekao je između ostalog Čović, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: FTV teroriste ISIL-a naziva ´borcima koji su zapeli između Iraka i Sirije´

Objavljeno

na

Objavio

Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijskog Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.

Dvojica od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor.

Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.

Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.

“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.

Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.

Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.

„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.

“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emmanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći, radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.

-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti.

Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.

Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.

Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emmanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom.

Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika, naglašava prof. Barbarić

 

Macron: BiH je tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari