Plenković osudio ubojstvo u Drnišu i najavio promjene u pravosudnom sustavu
Premijer Andrej Plenković najoštrije je u četvrtak u ime Vlade osudio grozan čin ubojstva mladića u Drnišu i izrazio sućut obitelji, najavivši i neke kaznenopravne promjene kako bi se ovakvi slučajevi onemogućili u budućnosti.
“Luka je bio maturant, košarkaš, mlad čovjek na pragu stvarnog početka svog života i ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogromno ogorčenje hrvatske javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav da se spriječe ovakve situacije u budućnosti”, rekao je Plenković u uvodu sjednice Vlade.
Podsjetio je da je ministar Damir Habijan na sud u Šibeniku uputio pravosudnu inspekciju koja će danas tijekom popodneva ministru predstaviti svoje nalaze.
Zaštitni nadzor nakon najtežih kaznenih djela
Plenković je istaknuo kako se ovim slučajem otvorilo i pitanje izricanja zaštitnog nadzora po izvršenju kazne za najteža kaznena djela.
Riječ je o sigurnosnim mjerama koje i danas postoje u Kaznenom zakonu.
“Njima je ograničeno vremensko trajanje, i to na najviše tri godine. Mi ćemo nakon ovog slučaja u razgovorima koje smo vodili u dogovoru sa kaznenopravnim stručnjacima s uključivanjem svih resora – i pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike – razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera i njihovog sadržaja, pa i trenutka u kojima se izriču”, rekao je.
Nije isto, pojasnio je, izriču li se zaštitne mjere pri donošenju kazne ili kada odsluženje kazne dođe svome kraju, s obzirom na pojedine slučajeve i na obrasce ponašanja osuđenika.
Dodao je da ti obrasci mogu biti manje ili više predvidljivi.
Strože kazne i odgovornost pravosudnog sustava
Plenković je podsjetio da su sve dosadašnje izmjene kaznenog zakona ili drugih zakona podrazumijevale strože kazne i uvođenje novih kaznenih djela.
No, kako je naglasio, one nisu samodovoljne kao potencijalan alat na raspolaganju sudovima ako se te strože kazne i ne donose u dovoljnoj mjeri.
Govoreći o komemoraciji obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta, Plenković je iskazao pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, koji su ostavili duboke rane u velikom broju hrvatskih obitelji.
“Na temelju demokratskih načela mi kao Vlada osuđujemo sve totalitarne režime, zalažemo se za utvrđivanje povijesne istine, za dostojanstvo svake žrtve i za kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama i poštovanju, jer samo tako nove generacije mogu razumjeti i učiti iz bolnih stranica naše povijesti, a osobito povijesti 20. stoljeća”, rekao je.
Identifikacije žrtava iz Domovinskog rata
S tim u vezi, aktivnosti koje se vežu za Domovinski rat, kao temelj suvremene i slobodne Hrvatske, podrazumijevaju i dalje identifikacije žrtava iz Domovinskog rata, dodao je.
Podsjetio je da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved sudjelovao na jednoj takvoj identifikaciji triju žrtava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Riječ je o dva hrvatska branitelja i jednoj civilnoj žrtvi, koji su nestali ili ubijeni tijekom velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.
“Ove su identifikacije rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja, revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, posebno na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, gdje je dosad identificirano ukupno 38 osoba. Pronalazak nestalih trajna je zadaća Vlade, Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, forenzičara, eksperata, Ministarstva zdravstva i svih lokalnih jedinica vlasti gdje se ta područja nalaze”, naglasio je.
Tjedan Hrvata izvan Hrvatske
Plenković je također istaknuo važnost održavanja Tjedna Hrvata izvan Hrvatske, od 25. do 31. svibnja.
Najavio je niz manifestacija na kojima će sudjelovati velik broj hrvatskih sunarodnjaka. (Hina/K)