Ukrajina dronovima napala ruski naftovod Družba – napad je, prema ukrajinskim izvorima, prouzročio “opsežnu štetu od požara” na dionici u ruskoj regiji Brjansk. Riječ je o ključnom tranzitnom pravcu prema Europskoj uniji, osobito za Mađarsku i Slovačku, koje i dalje uvoze rusku naftu.
Ukrajina dronovima napala ruski naftovod Družba: ciljevi i posljedice
Zapovjednik ukrajinske postrojbe bespilotnih letjelica Robert Brovdi objavio je na Telegramu da je meta napada bio sustav naftovoda Družba. Kijev tvrdi kako su udari na ruske energetske ciljeve odgovor na kontinuirane napade Moskve na ukrajinsku energetsku infrastrukturu te dio šire strategije potkopavanja ruskih ratnih kapaciteta.
Družba je jedna od najvećih naftovodnih mreža u Europi. Njezina sjeverna dionica povezuje Rusiju s Bjelorusijom i Ukrajinom te dalje s opskrbnim čvorištima za Mađarsku i Slovačku. Prekid rada na pojedinim dionicama u proteklim je tjednima rezultirao zastojema isporuka ovim državama članicama EU-a.
Učinak na Mađarsku i Slovačku
Mađarska i Slovačka i dalje su visoko ovisne o nafti iz ruskog sustava, što im otežava brzu diverzifikaciju. Alternativne rute postoje, ali su skuplje i infrastrukturno ograničene. Svaki zastoj na Družbi stoga povećava rizik od poremećaja tržišta, rasta troškova prerade i pritiska na državne rezerve.
Tržišni akteri pažljivo prate situaciju: iako kratkoročni poremećaji ne moraju odmah proizvesti manjak goriva, dugotrajniji prekidi mogu potaknuti rast cijena i dodatni pritisak na rafinerije povezane s ovom mrežom. Energetska sigurnost time ponovno postaje tema na dnevnom redu europskih institucija i nacionalnih vlada.
Kijev obrazlaže napade vojnom nužnošću i odvraćanjem. Moskva pak poručuje da su takvi udari teroristički i da ne mijenjaju strateški tijek sukoba. U političkom smislu, svako novo oštećenje energetskih pravaca otvara pitanja o otpornosti europske infrastrukture, solidarnosti članica te tempiranju eventualnih dodatnih sankcija i sigurnosnih mjera.
Kako se rat nastavlja, energenti ostaju jedna od ključnih poluga pritiska i obrane. Družba je, zbog geografske i ekonomske uloge, središnja točka tog nadmetanja. Hoće li se isporuke normalizirati ili će prekidi postati učestaliji, ovisit će i o mogućnosti tehničke sanacije, zaštite infrastrukture te daljnjoj dinamici na bojišnici.
U ovom trenutku, zabilježeni su novi zastoji, a operatori i nadležna tijela procjenjuju štetu te potencijalne rokove stabilizacije protoka. Europske prijestolnice, osobito Budimpešta i Bratislava, razmatraju kratkoročne i srednjoročne opcije kako bi ublažile moguće rizike po gospodarstvo i potrošače.
Hina/Kamenjar.com