Ukrajina odustaje od NATO-a u zamjenu za sigurnosna jamstva

Ukrajina odustaje od NATO-a u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva kao mogući kompromis za okončanje rata s Rusijom, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenskij uoči razgovora s američkim izaslanicima i europskim saveznicima u Berlinu. Riječ je o potezu koji označava veliku promjenu dosadašnje ukrajinske politike.

Ukrajina odustaje od NATO-a u zamjenu za sigurnosna jamstva

Ukrajina se odriče svoje ambicije pridruživanja NATO-u u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva kao kompromis za okončanje rata s Rusijom, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij uoči razgovora s američkim izaslanicima u Berlinu.

Ovaj potez označava veliku promjenu za Ukrajinu, koja se borila za pridruživanje NATO-u smatrajući to zaštitom od ruskih napada. Ta težnja uvrštena je i u ustav Ukrajine. Time se također ispunjava jedan od ruskih ratnih ciljeva, a Kijev je do sada čvrsto stajao protiv ustupanja teritorija Moskvi.

Izjave Volodimira Zelenskog

Zelenski je rekao u nedjelju da su sigurnosna jamstva SAD-a, Europe i drugih partnera umjesto članstva u NATO-u kompromis s ukrajinske strane.

“Od samog početka želja Ukrajine bila je pridružiti se NATO-u, to su stvarna sigurnosna jamstva. Neki partneri iz SAD-a i Europe nisu podržali taj smjer”, rekao je odgovarajući na pitanja novinara u WhatsApp grupi.

“Danas su stoga bilateralna sigurnosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članku 5. za nas od SAD-a te sigurnosna jamstva od europskih kolega, kao i drugih zemalja poput Kanade i Japana – prilika za sprječavanje još jedne ruske invazije”, rekao je Zelenski.

“I to je već kompromis s naše strane”, rekao je ukrajinski predsjednik, dodajući da bi sigurnosna jamstva trebala biti pravno obvezujuća.

Diplomacija i pritisci na Kijev

Zelenski je ranije pozvao na “dostojanstven” mir i jamstva da Rusija neće ponovno napasti Ukrajinu dok se pripremao za sastanak s američkim izaslanicima i europskim saveznicima u Berlinu kako bi okončao najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da potpiše mirovni sporazum koji je na početku podržavao zahtjeve Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da odugovlači rat smrtonosnim bombardiranjima gradova te ukrajinske energetske infrastrukture.

Sastanci u Berlinu i američki izaslanici

Iako točan sastav sudionika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije objavljen, američki dužnosnik rekao je da Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner putuju u Njemačku na razgovore s Ukrajincima i Europljanima.

Odluka o slanju Witkoffa, koji je vodio pregovore s Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, smatra se signalom da je Washington uočio priliku za napredak gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Prekid vatre i ratna stvarnost

Zelenski je rekao da Ukrajina, Europljani i SAD razmatraju plan od 20 točaka i da će na kraju toga biti dogovoren prekid vatre. Dodao je da Kijev nema izravnih razgovora s Rusijom.

Zelenski je rekao da bi prekid vatre duž trenutačnih linija fronta bio poštena opcija. Rusija je tražila Kijev da povuče svoje snage iz dijelova istočnih regija Doneck i Luhansk koje Ukrajina još uvijek drži.

“Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uvjetima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije. Naredni dani bit će ispunjeni diplomacijom. Iznimno je važno da ona donese rezultate”, napisao je Zelenski ranije na X-u.

Stajališta europskih saveznika i Rusije

Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak ugošćuje ukrajinskog predsjednika i europske čelnike na samitu u njemačkoj prijestolnici, što je najnoviji u nizu javnih izraza podrške ukrajinskom vođi od saveznika diljem Europe.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na usavršavanju američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u studenom, pozivao Kijev da ustupi više teritorija, odustane od ambicije pridruživanja NATO-u i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.

Europski saveznici opisali su ovo “ključnim trenutkom” koji bi mogao oblikovati budućnost Ukrajine te su nastojali ojačati financije Kijeva iskorištavanjem zamrznute imovine Ruske središnje banke za financiranje kijevskog vojnog i civilnog proračuna.

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je Witkoffa i Kushnera na sastanku ranije u prosincu. Kremlj je rekao da je sastanak bio “konstruktivan”, iako nije postignut veći napredak.

Posljedice ruskih napada

Zelenski je rekao da su stotine tisuća ljudi još uvijek bez struje nakon ruskih napada na opskrbu energijom, grijanjem i vodom diljem Ukrajine, priloživši fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.

“Rusija odugovlači rat i nastoji nanijeti što više štete našem narodu”, rekao je Zelenski. “Rusi su ovog tjedna lansirali više od 1500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih zračnih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu”, dodao je.

(Hina/Kamenjar)