U emisiji 1 na 1 Nenad Bakić govorio je o umjetnoj inteligenciji, digitalnim alatima i projektima koje je posljednjih godina pokrenuo, a koji građanima omogućuju uvid u cijene, potrošnju lijekova, kvalitetu zraka i druge podatke od javnog interesa.
Zajednički nazivnik aplikacija poput MojeCijene, MojZrak, Potrošnja-lijekova, MojPortfelj.app i Snijeg.info, ističe Nenad Bakić, nije tehnologija sama po sebi, nego transparentnost i mogućnost da se podaci koriste za bolje odluke.
– Troškovi mi trenutačno nisu presudni, radim ono što volim. Kaže se: Nađi posao koji voliš i nećeš imati osjećaj da radiš. Tako je bilo i s MojPosao, projektom koji je promijenio tržište rada, rekao je Bakić, podsjetivši da se i danas prije svega smatra analitičarom.
Aplikacije nastaju u danima, ne u mjesecima
Govoreći o razvoju aplikacija, istaknuo je kako mu je umjetna inteligencija omogućila da ono što je nekad trajalo mjesecima danas napravi u svega nekoliko dana.
– MojeCijene su velika i zrela aplikacija, a efektivno je nastala u mjesec-dva. Moj cilj je uvijek napraviti nešto najbolje u svijetu u svojoj niši. Ovdje možete dubinski analizirati kretanje cijena po proizvodima, lancima i vremenu, rekao je.
Slično je, dodao je, i s aplikacijom MojZrak, koja donosi detaljne i pouzdane podatke o onečišćenju zraka.
– Zrak u Zagrebu i Hrvatskoj je, prema relevantnim znanstvenim istraživanjima, smrtonosan. Stanovnici Zagreba u prosjeku gube oko 1,3 godine života zbog PM2,5 čestica. Te čestice prolaze u krv, a još sitnije i u mozak. To ljudi ne znaju, a trebali bi, rekao je Bakić.
Naglasio je da njegova aplikacija ne teži vizualnim efektima, nego preciznosti, koristeći kombinirane satelitske modele i satne prognoze zagađenja.
Podaci o lijekovima i bolestima kao javni interes
Posebno važnim smatra projekt Potrošnja-lijekova, koji javnosti omogućuje uvid u cijene i potrošnju lijekova, ali i strukturu bolesti u Hrvatskoj.
– Javnost, mediji i država trebali bi znati na što se troši novac u zdravstvu. Siguran sam da država nema dovoljno dubok uvid u te podatke. Neke kategorije lijekova iznimno su skupe ili im potrošnja snažno raste, a bez pritiska i transparentnosti teško je ozbiljno pregovarati o cijenama, rekao je.
Dodao je da ti podaci ne služe svima jednako, ali mogu biti ključni za donositelje odluka i sustavne promjene.
Umjetna inteligencija mijenja pravila igre
Bakić je istaknuo da umjetna inteligencija već sada temeljno mijenja način rada i stvaranja: “Jedna osoba koja zna što želi danas može napraviti ono što je prije bilo praktički nemoguće. Aplikacija poput MojeCijene koštala bi možda 200 tisuća eura i pola godine rada neke agencije, a pitanje je bi li bila jednako dobra. Danas to možete razvijati, popravljati i unapređivati deset puta dnevno, rekao je.
Upozorio je da društvo još nije svjesno razmjera promjena koje umjetna inteligencija donosi. “Ljudi nisu ni blizu svjesni što se događa i koliko se svijet već promijenio”, zaključio je Bakić.
AI kao alat za stvaranje, ne zamjena za čovjeka
– Volim stvarati stvari. Kad sam radio epidemijski model, mogao sam to raditi sam. No mnoge kompleksne stvari ranije nisu bile moguće bez velikih timova developera. Ne možete proizvoditi automobile bez tvornica i tisuća stručnjaka, rekao je Nenad Bakić.
Istaknuo je da se upravo u posljednjih pola godine dogodio ključan pomak u razvoju umjetne inteligencije, osobito prelaskom na tzv. agentski način rada. “Umjetna inteligencija postala je izuzetno produktivan alat. Ako znate kako je koristiti, ona proizvodi konkretne rezultate – analize koje nisu površne, koje su stabilne i točne, upravo onakve kakve trebaju biti”, rekao je.
Dodao je da mu je upravo ta mogućnost, da samostalno i bez ovisnosti o velikim resursima može razvijati složene analize i koncepte koji imaju utjecaj na stvarni svijet, iznimno poticajna. Naglasio je: “Odjednom možete raditi ono što prije nije bilo moguće. To je vrlo uzbudljivo i to je, po meni, prava snaga umjetne inteligencije”.
Nenad Bakić: Matematičar, poduzetnik, investitor
Nenad Bakić je poduzetnik i investitor, po obrazovanju matematičar, koji je nakon rada na Matematičkom fakultetu u Zagrebu ušao u svijet financija i poduzetništva. Prvi je u Hrvatskoj stekao titulu Chartered Financial Analyst (CFA), a najpoznatiji je kao osnivač portala MojPosao, koji je znatno promijenio tržište rada u Hrvatskoj. Osnivao je i druge tvrtke te se istaknuo kao ulagač, osobito promovirajući ulaganja u hrvatske turističke kompanije. Član je žirija za izbor EY poduzetnika godine.
Sa suprugom je osnovao i financira Institut za razvoj i inovativnost mladih, u okviru kojeg djeluje program Croatian Makers, najveći nedržavni STEM obrazovni program u Europskoj uniji. Tijekom pandemije bio je jedan od najistaknutijih analitičara u Hrvatskoj i autor MRCMO epidemiološkog modela, a svojim je angažmanom, prema njegovim ocjenama, pridonio izbjegavanju strožih mjera kakve su uvodile mnoge druge zemlje. U javnim analizama bavi se temama gospodarstva, demografije, zdravstva i društvenih trendova.