Ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. bio je početak velikosrpskog genocida nad hrvatskim civilima, koji se pod krinkom “antifašističke borbe” pretvorio u seriju masovnih zločina i etničkih čišćenja nad Hrvatima i Muslimanima u Lici i zapadnoj Bosni. U ime navodnog ustanka protiv fašizma, civili su ubijani, svećenici masakrirani, a sela uništavana. Hrvatski general u miru Željko Glasnović podsjeća na zaboravljene žrtve i moralnu odgovornost hrvatske države.
Ustanak u Srbu bio je zločin, a ne otpor fašizmu
Željko Glasnović:
Ustanak u Srbu – pokolj pod lažnom zastavom “antifašizma” i početak velikosrpskog genocida nad hrvatskim civilima.
1. MASAKR HODOČASNIKA IZ DRVARA (27. 7. 1941.)
Četničko-partizanski odredi presreli su vlak s hodočasnicima koji su se vraćali s mise u crkvi sv. Ane kod Knina. Ubili su oko 300 civila, uključujući žene, starce i djecu. Hodočasnici su bačeni u jamu Golubnjaču, zajedno s franjevcem Waldemarom Maksimilijanom Vrhovcem.
2. POKOLJ U SELU BROTNJA KOD SRBA (27. 7. 1941.)
Četnici su ubili 38 članova hrvatske obitelji Ivezić, uključujući 9 djece i 5 žena. Najmlađa žrtva imala je 2 godine, a najstarija 82 godine. Neki su živi bacani u vatru, a drugi zaklani.
3. POKOLJ U SELU VOĐENICE (par dana prije 27. 7.)
U selu Vođenice, kotar Donji Lapac, četnici su masakrirali 24 Hrvata iz dvije obitelji. Najmlađa žrtva bilo je dijete od 6 mjeseci.
4. UBOJSTVA U DRVARU (27. 7. 1941.)
U samom Drvaru pobijeni su muslimanski radnici koji su radili u lokalnoj tvornici celuloze samo zato što nisu bili Srbi.
5. POKOLJI U SRBU I OKOLNIM SELIMA (27. – 30.7.1941.)
Na širem području Srba ubijeno je najmanje 62 civila, među njima djeca, žene i starci. Mnogi su mučeni, kastrirani, masakrirani i spaljivani živi, a kuće i crkve su spaljene.
6. POKOLJ U SELU KRNJEUŠA (BiH, blizu Bosanskog Petrovca)
Ubijeno je 240 Hrvata, uključujući žene i djecu. Spaljena je crkva sv. Ante, a zajedno s njom i svećenik fra Alojzije Atlija. Mnogi su zaklani, a neki i živi zapaljeni u kućama.
7. POKOLJ U SELIMA TRUBAR, VAGANJ, OSREDCI, BEGLUCI, LIČKO PETROVO SELO…
Tijekom srpnja i kolovoza 1941. ubijeno je više od 100 Hrvata i Muslimana. U selu Trubar je pronađena masovna grobnica. Žrtve su bile isključivo civili.
8. POKOLJ U BORIČEVCU (2.08.1941.)
Selo s pretežito hrvatskim stanovništvom. Četnici su upali, ubili više civila, a ostali Hrvati su prognani. Selo je uništeno i nikada nije obnovljeno. Danas je Boričevac simbol etničkog čišćenja.
9. PLJAČKE, PALEŽ I UNIŠTAVANJE SELA
Brojna sela u Lici, oko Srba i Donjeg Lapca bila su spaljena i opljačkana, stanovništvo protjerano ili likvidirano. Mnoge crkve su oskrnavljene, zvonici srušeni, a katolici ubijani ili prisiljeni na bijeg.
10. SUSTAVNO UBIJANJE SVEĆENIKA
Osim fra Waldemara Maximiliana Nestora iz Drvara, u idućim tjednima još najmanje 12 svećenika i franjevaca ubijeno je na tom području. Ukupan broj franjevaca i svećenika ubijenih u širem području Bosne i Like tijekom srpnja i kolovoza 1941. je najmanje 66. Nekima su živima oderali kožu, drugi su spaljeni, treći zaklani ispred crkve, raskomadani ili masakrirani.
„Ustanak u Srbu“ bio je početak genocida nad Hrvatima. Žene su silovane i masakrirane, djeca zaklana, starci i svećenici kastrirani, raskomadani i bacani u jame. Sela, crkve i nekolicina civila su spaljeni.
Ukupan broj žrtava hrvatske i muslimanske nacionalnosti samo u ljeto 1941. u Lici, zapadnoj Bosni i okolici Srba ide preko 1.000 ljudi. Žrtve su bili isključivo civili.
Kakvu budućnost može očekivati država koja slavi zločin nad vlastitim narodom? Ako dozvoljavamo i šutke promatramo da nam budućnost kroje a povijest i istinu iskrivljavaju bivši kadrovi, reciklirani četnici, partizani i Jugoslaveni koji vrše moralni zločin u našoj domovini, u skoroj budućnosti možemo očekivati slavljenje izmišljenog ustanka i na Ovčari, u Škabrnji, Voćinu, Lovasu, Baćinu, Dalju, Jazovki, Hudoj jami i mnogim drugim mjestima.
Kamenjar.com