Pratite nas

Politika

UUHBDR RH – Inicijativa za donošenje Zakona o razotkrivanju informacija

Objavljeno

na

Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH, Grad Zagreb i Zagrebačka županija i Udruga obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH pokrenua je inicijativu za donošenje Zakona o razotkrivanju informacija:

S prijedlogom inicijative za donošenje zakona o razotkrivanju informacija obratili smo se Ministarstvu pravosuđa, Vladi RH, Predsjednici RH i Hrvatskom saboru dana 21. rujna 2018. godine, a kako odgovor nije uslijedio u roku od 30 dana, 26. listopada 2018. godine ponovno je poslana zamolba za žurnim odgovorom. Obzirom kako ni nakon toga nije bilo nikakvih povratnih informacija, udruge su se obratile Pučkoj pravobraniteljici od koje još uvijek očekujemo odgovor.

Stoga se obraćamo hrvatskoj javnosti putem medija kako bismo ju upoznali s inicijativom, a također i s činjenicom kako navedene institucije ignoriraju svaki pokušaj bilo kakvih pozitivnih promjena, a pri tome ni same ne čine ništa kako bi do njih došlo.

Ova inicijativa pokrenuta je s ciljem zaustavljanja daljnjeg urušavanja hrvatskog društva u svim njegovim segmentima; od kriminalne korupcije, teške ekonomske i moralne krize pa sve do demografskog kraha izazvanog masovnim iseljavanjem iz Hrvatske. Politike su se nažalost odavno oglušile o glas onih koji su ih izabrali da zaustave propast Hrvatske, a osim praznih obećanja koja će opet uslijediti uskoro za nove izbore, evidentno je da od njih ništa i ne možemo očekivati nego sami moramo nešto poduzeti.

Osnovni preduvjet za bilo kakav napredak hrvatskog društva u cjelini bila bi pomirba ideološki podijeljenog naroda, a osnovni preduvjet za pomirbu je istina. Do istine možemo doći samo na jedan način, a to je osuda svih totalitarnih ideologija i režima iz kojih su proistekle brojne društvene anomalije koje uništavaju Hrvatsku. Da bismo to napravili ne treba nam nikakva posebna mudrost i znanje, ne trebaju nam ni vijeća ni povjerenstva nakon čijih ćemo se zaključaka još više podijeliti.  Dovoljno je samo slijediti pozitivnu praksu zemalja koje su to već učinile po preporuci rezolucije 1481 Vijeća Europe, ali ne u vidu deklaracije koju ne poštuju ni oni koji su ju izglasali, nego u obliku zakona što je u ovoj inicijativi i predloženo.

Takav zakon, popularno nazvan zakon o lustraciji, ne bi se donio kako bi se nekoga represivno progonilo po političkoj i ideološkoj osnovi,  dapače cilj je posve suprotan, zaustaviti ideološke progone, politički montirane procese i medijske hajke kojima nažalost sve više svjedočimo i koja nas sve više udaljavaju od civiliziranog demokratskog svijeta.

Kad navodimo primjere zemalja koje su provele lustraciju potrebno je dodati i to da se u njihovom slučaju na taj način društvo riješilo ostataka totalitarizma, no Hrvatska nosi još dodatno breme posljedica agresije, ratnog profiterstva, kriminalne privatizacije i rasprodaje zemlje, šuma, voda i drugog nacionalnog blaga.

Upravo zato nije nam dovoljno lustraciju primijeniti samo na dužnosnike bivših totalitarnih režima, pripadnike bivših obavještajnih službi i represivnih organa, nego ju primijeniti na pripadnike agresorske vojske, sudionike pretvorbe i privatizacije, sve one koji su dokazano odgovorni za rasprodaju hrvatskih nacionalnih resursa, kao i za one koji se utvrdi da su na bilo koji način nanijeli štetu ugledu Republike Hrvatske.

Svjesni smo kako će za ovu inicijativu malo tko od političkih i društvenih elita imati sluha jer upravo su oni ti koji najviše profitiraju na podjeli i kaosu u narodu kojega ta podjela te zbog toga i šute. No mi nećemo šutjeti jer nemamo pravo na šutnju, kako zbog naših najmilijih koji su svoje živote dali za slobodu i demokraciju tako i zbog naše djece koja su prisiljena napuštati svoju domovinu bježeći od nepravde, korupcije i nepotizma.

Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Rozalija Bartolić, predsjednica

Udruga obitelji umrlih hrvatskih branitelja RH

Tanja Polić Marković, predsjednica

Prof. Tomislav Sunić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Samo tri političke opcije prelaze prag za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

U godini parlamentarnih izbora HRejting donosi najzanimljiviji dio istraživanja – popularnost političkih stranaka.

Prije konkretnih brojki nekoliko osnovnih podataka. Anketu je od 14. do 18. veljače za HRT provela agencija Promocija plus i to na najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika. Zato je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%, piše HRT.

Da su preksutra parlamentarni izbori tko ulazi u Hrvatski sabor?

Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: Prvi je SDP koji se približava 30%, odnosno ima 29,1%. S 2,2% manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9%. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9%.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz naše ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9%, ni Kolakušićeva lista s2,5%, ni HSS s 2,4% ni zadnji u ovoj skupini iznad 2% – Hrvatski suverenisti s 2,1%.

Skupinu daleko ispod 2% predvodi stranka Milana Bandića s 1,3% i koja je izjednačena s Pametnim (1,3%). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2% birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1%. Živi zid s 1,1% je, prema HRejtingu – mrtav! Isto ima i IDS (1,1%), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1% – HSU i HSLS.

U skupini ispod 1% su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10%.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u 2. krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3% u samo mjesec dana.

S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05%, odnosno ništa.

Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2% birača i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57%.

Uz njih najviše je pao broj neodlučnih – za 3,5%, što je dobro.

Podsjećamo, u četvrtak je središnji Dnevnik HTV-a donio prvi ovogodišnji HRejting, a tema je bila inauguracija predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv: Tko je bio ‘apostol zdravog razuma’ Gilbert Chesterton?

Objavljeno

na

Objavio

U jedanaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv gost je bio Ivan Dadić – pomorac, kovač i u Hrvatskoj ponajbolji poznavatelj književne i filozofske misli velikoga engleskog i katoličkog autora Gilberta Chestertona.

Čime je Chesterton zaslužio laskavu kvalifikaciju “apostola zdravog razuma”? Kako je tekao put njegova obraćenja s anglikanizma na katoličanstvo? Koja su najvažnija Chestertonova djela? Što je to distributizam? Kako je Chesterton osuđivao eugeniku u razdoblju dok je ova uživala potporu “mainstream” intelektualnih krugova? Što je Chesterton mislio o poeziji, a što o feminizmu? Koji su bili najvažniji Chestertonovi naglasci u apologetici katoličanstva? Što bi Chesterton rekao o današnjem stanju zapadu i sve većemu broju “moralnih beskućnika”? Čime se bavi Hrvatsko društvo G. K. Chestertona? O svim drugim i navedenim pitanjima govorilo se u novoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari