Pratite nas

Religija i Vjera

Veliki četvrtak – spomendan Isusove posljednje večere

Objavljeno

na

Danas je Veliki četvrtak koji označava posljednji dan korizme, a na taj dan navečer započinje Vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.

Danas je Veliki ili Sveti četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa.

Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama.

Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan.

Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade.

Danas u liturgiji prolazimo dvoranom posljednje večere u Jeruzalemu, gledamo kako Isus ustanovljuje novi i vječni savez između Boga i ljudskog roda, kako taj ugovor s nama potpisuje svojom krvlju. Izlazeći iz dvorane doživljavamo kako je Juda otišao u mrak, predao Učitelja iz Nazareta u smrt za trideset srebrnika, te se sam od očaja objesio.

Ulazeći u Getsemani na Maslinskoj gori, prelazeći potok Cedron slušamo Isusove posljednje upute Crkvi i svijetu. A onda doživljavamo kako nam ga vojnici i sluge hrama istrgnuše, da ga odvedu u sramotnu sudnicu i u smrt.

U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge. Prati noge znak je gostoprimstva. Isus dakle želi reći da kroz njegovu smrt, u koju sada odlazi, i kroz skoro uskrsnuće, on otvara svoje nebeske dvorane, u koje nas poziva kao svoje uzvanike. Sveta misa je predokus i nada da smo djeca Božja i baštinici neba. U svetoj misi postajemo jedno s Isusom, on postaje naš brat i učitelj. U tajnovitosti današnjih liturgijskih slavlja, šutnje zvona sve do Uskrsa, nečeg nadonosnog u zraku, spušta se otajstvo čovjekova pada i uzvišenje među nas, da naučimo biti ljudi i dobri jedni drugima.

Crkva nosi u svome naručju iskustvo Boga koji je postao čovjekom, njegove riječi i njegove snage, njegove odredbe i njegov savez s nama. Isus iz Nazareta je djelima, riječima i životom učinio sebe vjerodostojnim, te nas uvjerio da nije samo čovjek ili veliki svetac, da nije mistik i prorok, nego Bog. Izvana trijezan, bez mo-naških i mističkih gesta, a iznutra snažan riječima i snagom, vlašću nad prirodom, Božjim opraštanjem grijeha, silom kojom je izgonio zle duhove, i zaustavljao sve što čovjeka ugrožava. Uskrisivao je mrtve, liječio bolesti, umro za čovjeka, uskrsnuo i tako preokrenuo ljudsku sudbinu.

Sve što je Isus Krist donio svijetu sadržano je u savezu koji je on načinio s Crkvom i sa svijetom. Govoreći: »Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje«, »Ovo je krv koja se prolijeva za vas i za sve ljude na oproštenje grijeha«, sklopio je s nama novi savez u svojoj krvi.

Tako je nekako potpisao sveobuhvatni, vječni ugovor, savez, spomen između Crkve i sebe, između čovječanstva i Boga. Pod tim savezom koji Crkva čuva u slavljenju euharistije ili svete mise, sadržano je sve blago koje je Isus donio na svijet. Tu su njegove riječi, tu je snaga njegovih sakramenata, tu je snaga njegova Duha, tu je njegova prisutnost, tu su prisutne prvine novoga uskrslog svijeta.

Dan uoči svoje smrti Isus je ostvario taj savez i potpisao ga svojom krvlju. Otada Crkva čuva svetu misu kao najdragocjeniji biser. Ona taj savez svaki dan obnavlja i slavi, te tako potvrđuje naš pristanak na Isusov savez s nama. Sve što Crkva ima, nalazi se u euharistiji. Sve što čovjek treba, nalazi se tu.

Sveta misa je središte Crkve, ona je izvor iz kojega sve drugo izvire. Ona je istovremeno Kalvarija i uskršnje jutro, jer su sadržaji Isusove muke, smrti i uskrsnuća u njoj prisutni. Sveta misa je riznica u kojoj se nalazi blago za spasenje svakog čovjeka i čitave ljudske povijesti. Iz nje Crkva nastaje, ona je srce Crkve i povijesti.

Da bi naznačila važnost saveza u euharistiji sklopljenog, Crkva slavi Veliki četvrtak. No, ona taj blagdan prenosi na još jedan dan, na Tijelovo. Ona to slavi i svaki dan, ali osobito na to slavlje poziva nedjeljom sve vjernike.

Slaveći euharistiju Crkva posadašnjuje sve što je Isus učinio za čovječanstvo. Ona naviješta Isusovu smrt i uskrsnuće i tako ostvaruje novi svijet koji je time došao. Slaveći euharistiju Crkva se spominje da je sudionica Božjeg svijeta i da je svaki čovjek u mogućnosti biti dionik božanske naravi. Iz Isusove smrti i uskrsnuća izviru svi sakramenti.

U euharistiji čovjek može svestrano upoznati Boga. Bog je umro za čovjeka. Isus nam je darovao svoje tijelo, on nam daje da pijemo njegovu krv i postajemo njegovi krvni srodnici. Čovjek je tako velik da je Bog smatrao kako se isplati za njega dati život. Ako je Bog za nas, tko će protiv nas, kliče sveti Pavao.

Katolički svijet ulazi danas u duboku tišinu. Samo u miru može se čuti i dogoditi ono veliko što je donio Isus iz Nazareta. Danas Crkva postaje svjesna da je poslana svakom čovjeku, da je ona božanska i da samo u poslušnosti Ocu, Sinu i Duhu Svetome ima snage za evangelizaciju, obnovu svijeta i preporod društva.

Komunicirajući u svetoj pričesti s Isusom iz Nazareta vjernik postaje raznositelj otkupiteljskih i spasiteljskih snaga Isusa Krista te tako stvara korak po korak, komadić po komadić novo nebo i novu zemlju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo poziva na pomirenje u SAD-u, osuđuje rasizam i ulično nasilje

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo pozvao je u srijedu na nacionalno pomirenje u SAD-u, ističući kako su podjednako neprihvatljivi i i rasizam kao i ulično nasilje koje je izbilo u proteklim danima, opisujući ga kao “samouništavajuće”.

Sveti Otac tako se po prvi puta očitovao o napetostima u SAD-u koje traju već osam noći za redom zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca.

Papa Franjo učinio je to tijekom tjedne audijencije posvetivši ovom pitanju cijeli dio svog govora na engleskom jeziku.

Smrt Georgea Floyda nazvao je “tragičnom”, dodajući kako se moli za njegovu dušu kao i za sve one koji su ubijeni kao žrtve “grijeha rasizma”.

Papa je dodao kako je veoma uznemiren izgredima koji su uslijedili nakon Floydova ubojstva.

“Dragi prijatelji, ne možemo tolerirati niti zatvarati oči pred rasizmom ili isključivosti u bilo kojem obliku a pritom tvrditi kako branimo svetost svakog ljudskog života”, kazao je papa Franjo.

“Istodobno”, dodao je, “moramo priznati kako je nasilje tijekom proteklih noći bilo samouništavajuće. Nasiljem se ništa ne dobiva a tako puno se gubi”.

Sveti Otac je pozvao Amerikance da se mole za “nacionalno pomirenje i za mir za kojim čeznemo” te je uputio molitvu za one “koji rade u interesu mira i pravde” u Americi i diljem svijeta. (Hina)

Trump: New York su preuzeli pljačkaši, lupeži, radikalna ljevica i sve druge vrste bijednog života i ološa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua: Katedrala će se obnoviti, treba graditi onu od ‘živoga kamena’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predvodio je u nedjelju navečer središnje misno slavlje u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata i u homiliji poručio da će se Zagrebačka katedrala obnoviti i pozvao sve vjernike da grade i katedralu “od živoga kamena”.

Središnje euharistijsko slavlje u povodu proslave Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održano je na Trgu ispred Zagrebačke katedrale koja je u razornome potresu 22. ožujka pretrpjela velika oštećenja.

Svetu misu predvodio je nuncij Lingua na hrvatskome jeziku u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te s mnoštvom vjernika grada Zagreba.

Na početku misnoga slavlja kardinal Bozanić čestitao je svima blagdan Pedesetnice – slavlje silaska Duha Svetoga na prvu crkvenu zajednicu okupljenu u dvorani Posljednje večere u Jeruzalemu s kojima je, rekao je, bila i Marija, Isusova i naša majka. Stoga je , istaknuo je, sretna prigoda da ove godine na svetkovinu Duhova častimo i zaštitnicu našega grada – Majku Božju od Kamenitih vrata.

Kardinal je podsjetio kako je na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka kada su proglašene posebne mjere zbog pandemije COVID-19, osjećajući neizvjesnost, zajedno s biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, hodočastio od prvostolnice do Kamenitih vrata. Istaknuo je kako su molili poseban zagovor pred zemnim ostatcima bl. Alojzija Stepinca i pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata i preporučili grad Zagreb, domovinu Hrvatsku i svijet njihovoj pomoći i zagovoru pred Nebeskim prijestoljem,

“Nismo ni slutili da ćemo za tri dana biti pogođeni potresom koji je ostavio razorne tragove u našem gradu i okolici, a posebno u podsljemenskoj zoni, a to je bila i prva nedjelja kada su crkve u Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, zbog civilnih mjera, bile zatvorene”, dodao je kardinal. Istaknuo je kako upravo zbog toga “zahvaljujemo Bogu što nas je u tom iskušenju, jer bi u vrijeme potresa naše crkve bile ispunjene vjernicima, poštedio velikih ljudskih žrtava”.

Mariju zazivamo i danas uslijed dvostruke kušnje

Nuncij Lingua podsjetio je da je Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba u znak sjećanja na strašni požar koji je u noći između 30. i 31. svibnja 1731. uništio veći dio grada a u kojemu je čudom ostala netaknuta slika Djevice Marije koja je od tada postala znak nade, posebno u trenutcima kušnje.

“I sada to nastavljamo uslijed dvostruke kušnje – potresa od 22. ožujka i pandemije koronavirusa koja nije zahvatila sam Zagreb već i cijeli svijet, kada se više nego ikada imamo razloga obratiti Mariji kao vjerna i postojana djeca, zazivajući njezinu zaštitu”, rekao je u homiliji nuncij Lingua.

Istaknuo je kako će Zagrebačka katedrala biti obnovljena i zahvalio je svima koji su odmah krenuli na posao njezine obnove.

Ali, rekao je nuncij, “mi se prije svega želimo zaokupiti izgradnjom crkve koju niti jedan potres, bomba i pandemija ne mogu srušiti – žive zajednice kršćana koji su ujedinjeni u Isusovo ime”

“Svi trebamo biti sudionci u izgradnji katedrale od živoga kamenja,sagrađene na temeljima prethodnika koji ovdje počivaju počevši od voljenoga blaženika kardinala Stepinca, svjedoka vjere i mučenika u teškim vremenima, Sluge Božjega kardinala Kuharića pastira jasnih načela i široka srca, do uzoritoga kardinala Šepera čuvara vjere i pravovjerja u srcu, kao i svih onih znanih i manje znanih koji simbolički podržavaju ovaj prekrasan hram”, poručio je nuncij.

Okupljenim vjernicima nuncij Lingua udijelio je apostolski blagoslov pape Franje, kojemu je pak kardinal Bozanić u spomen na današnji blagdan i, kako je rekao, “spremno prihvaćanje poziva upućenoga još prije koronavirusa da na ovaj dan predslavi svetu mis”, darovao bistu kardinala Alojzija Stepinca.

Procesija drukčija od dosadašnjih

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom koju je održao kardinal Bozanić, manja skupina vjernika krenula je u procesiji noseći sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u njezino svetište na Kamenitim vratima.

Skupinu je činilo 60 vjernika, odnosno tri skupine po 20 vjernika, u prvoj su bili vjernici iz posljemenskih župa koje su najviše stradale u razornome potresu u ožujku ove godine, u drugoj 20 mladih koji su predstavljali sve one mlade koji su se trebali naći u Zagrebu na Susretu hrvatske katoličke mladeži, a koji se neće održati zbog pandemije koronavirusa. U trećoj je skupini bilo 20 vatrogasaca u ime svih svojih kolega koji su, istaknuto, nesebično pomagali građanima Zagreba u teškim trenutcima nakon potresa.

U procesiji su sudjelovali i vjernici, pridržavajući se uputa vezanih za vjerska okupljanja,

Na misi su, među ostalima, sudjelovali izaslanik premijera ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari