Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Hrvatska dobiva 18,8 mlrd eura

Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034. jedna je od ključnih tema rasprave na sastanku Europskog vijeća, a prema riječima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Hrvatska bi u idućem sedmogodišnjem razdoblju mogla raspolagati s ukupno 18,8 milijardi eura. Riječ je o znatno većem iznosu u odnosu na dosadašnje financijske cikluse.

Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034. i nova financijska arhitektura EU-a

Europska komisija predložila je proračun Europske unije u iznosu od rekordnih 2 bilijuna eura. Taj prijedlog predstavlja odgovor na niz sigurnosnih, gospodarskih i geopolitičkih izazova s kojima se Unija suočava, uključujući rat u Ukrajini, energetsku nestabilnost i jačanje strateške autonomije Europe.

Premijer Plenković naglasio je da će Hrvatska u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira imati više sredstava nego ikada dosad. To potvrđuje stabilnu poziciju Hrvatske unutar Europske unije, ali i kontinuitet politike snažnog korištenja europskih fondova za razvoj infrastrukture, gospodarstva i demografske obnove.

Tri stupa Višegodišnjeg financijskog okvira

Novi Višegodišnji financijski okvir temelji se na tri glavna stupa. Prvi stup odnosi se na nacionalne i regionalne planove i programe. Kroz njega se financiraju Poljoprivredna politika i Kohezijska politika, ali i niz drugih sektorskih politika koje su od posebnog interesa za Hrvatsku, uključujući promet, energetiku i regionalni razvoj.

Drugi stup čini Europski fond za konkurentnost. Riječ je o instrumentu koji bi trebao omogućiti jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća te financiranje strateških industrija i sektora, s posebnim naglaskom na inovacije, digitalizaciju i obrambenu industriju u kontekstu nove sigurnosne stvarnosti Europe.

Treći stup, nazvan Globalna Europa, usmjeren je na jačanje međunarodne uloge Europske unije. Obuhvaća odgovor na sigurnosne prijetnje, migracijske pritiske, klimatske promjene i energetsku sigurnost, pri čemu potpora Ukrajini ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Unije.

Proširenje EU-a i posebna potpora Bosni i Hercegovini

Na sastanku Europskog vijeća raspravljalo se i o procesu proširenja Europske unije. Plenković je ponovno istaknuo jasnu potporu Hrvatske europskom putu svih država koje teže članstvu, uz naglasak da ispunjavanje kriterija mora ostati temelj procesa.

Posebno je naglašena potpora Bosni i Hercegovini, kako u pogledu dinamike otvaranja pristupnih pregovora, tako i u rješavanju ključnih unutarnjih pitanja. Među njima je i Izborni zakon, koji je nužan za osiguravanje pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, što Hrvatska dosljedno zagovara na europskoj razini.

Najave vezane uz Višegodišnji financijski okvir potvrđuju da Hrvatska u idućem razdoblju ulazi s jačom financijskom i političkom pozicijom unutar Europske unije, uz jasnu orijentaciju prema stabilnosti, razvoju i europskoj solidarnosti.

Kamenjar.com