Plenković: Hrvatska će u novom EU proračunu dobiti više sredstava

Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine Hrvatskoj bi mogao donijeti znatno više sredstava nego u aktualnoj financijskoj perspektivi, izjavio je u petak predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon završetka samita EU-a.

Višegodišnji financijski okvir i hrvatska omotnica

Govoreći o prvim razgovorima čelnika država članica o budućem sedmogodišnjem proračunu Europske unije, Plenković je naveo da su preliminarne procjene za Hrvatsku vrlo povoljne. Prema njegovim riječima, ukupna nacionalna omotnica mogla bi iznositi oko 18,8 milijardi eura.

“To je jako dobro i više nego što je Hrvatska imala u prošloj financijskoj perspektivi”, naglasio je premijer, dodajući da se radi tek o početnim procjenama koje će se u narednim godinama precizirati kroz zahtjevne pregovore među državama članicama.

Dodatne prilike za hrvatske tvrtke

Osim sredstava koja će biti izravno dostupna kroz nacionalnu omotnicu, Plenković je istaknuo da će hrvatske kompanije imati mogućnost prijave na niz tzv. horizontalnih programa. Ti se programi nalaze u fondu za konkurentnost i namijenjeni su jačanju gospodarskog rasta, inovacija i otpornosti europskog gospodarstva.

Takvi programi, naglasio je premijer, omogućuju dodatni priljev europskih sredstava izvan klasičnih kohezijskih i poljoprivrednih fondova, što otvara prostor za veće sudjelovanje hrvatskog privatnog sektora u europskim projektima.

Reakcija na izjave srbijanskog ministra

Plenković se osvrnuo i na upit novinara o uvredljivim izjavama srbijanskog ministra informiranja i telekomunikacija Borisa Bratine. Naglasio je da je na taj istup već reagirao ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Nemam tome što dodati. Moram priznati da nisam ni znao da je gospodin ministar”, rekao je Plenković, jasno dajući do znanja da Vlada Republike Hrvatske ne pridaje težinu takvim izjavama.

Oštre i kontroverzne poruke iz Beograda

Bratina je u emisiji prorežimskog tabloida Informer iznio teške i uvredljive tvrdnje na račun Hrvatske i hrvatskog naroda, sugerirajući da bi Hrvati trebali biti kažnjeni zbog povijesnih događaja, uključujući ratove u 20. stoljeću i razdoblje od 1990-ih do danas.

Takve izjave dodatno opterećuju odnose u regiji i potvrđuju duboke političke i vrijednosne razlike, dok se Hrvatska, kako je više puta istaknuto iz Banskih dvora, nastavlja zalagati za stabilnost, europske vrijednosti i mirnu suradnju u jugoistočnoj Europi.

Hina/Kamenjar